Search

Sleepiness is a widespread phenomenon in the busy industrial countries, and many studies have identified its significant negative impacts on individuals and society. Particularly important are the data that associate sleepiness with the risk of accidents at workplace and in transport, pointing to shift workers as the most vulnerable population. It is generally accepted that two basic physiological processes regulate sleepiness: homeostatic and circadian rhythmic processes. Recent research has proposed the third component regulating sleepiness, that is, the wake drive or the arousal system. The role of the arousal system in regulating sleepiness has partly been addressed by the studies of the pathophysiology of insomnia, which is often described as a disorder of hyperarousal. Experimental and correlational studies on the relation between sleepiness and arousal in good sleepers have generally indicated that both physiological and cognitive arousal are related to the standard measures of sleepiness. Taking into account the role of the arousal system in regulating sleepiness widens the possibilities for the management of sleep disorders and could also help in solving the problem of excessive sleepiness at work and the wheel., Pospanost je raširena pojava u industrijskim zemljama i njeni negativni učinci na pojedince i društvo ustanovljeni su u brojnim istraživanjima. Od posebne su važnosti podaci koji upućuju na to da pospanost povećava vjerojatnost nesreća na radu i u prometu, što je naročito izraženo u populaciji smjenskih radnika. Općenito je prihvaćeno da pospanost reguliraju dva temeljna fiziološka procesa, od koji se jedan odnosi na homeostazu spavanja, a drugi na cirkadijurno funkcioniranje organizma. Nedavno objavljeni modeli pospanosti predložili su uključivanje nagona za budnošću, odnosno razine aktivacije, kao trećeg čimbenika koji sudjeluje u regulaciji pospanosti. Ideje o važnosti aktivacijskog sustava u regulaciji pospanosti dijelom su proizašle iz ispitivanja patofiziologije nesanice koja se često opisuje kao poremećaj pretjerane pobuđenosti. Eksperimentalna i korelacijska istraživanja odnosa između pospanosti i aktivacije kod dobrih spavača općenito su pokazala kako su fiziološka i kognitivna aktivacija povezane sa standardnim mjerama pospanosti. Uvažavanje aktivacijskog sustava u regulaciji pospanosti otvara šire mogućnosti za rješavanje problema sa spavanjem te bi također moglo pomoći u rješavanju problema pretjerane pospanosti u različitim radnim okruženjima i prometu.

Dnevni biološki ritmovi radnika u noćnoj smjeni sporo se prilagođavaju na neprirodnu raspodjelu rada i spavanja. Rad u noćnim smjenama smanjuje kvalitetu života i često puta izaziva opasne zdravstvene i sigurnosne probleme. Poremećaji dnevnih cirkadijanskih ritmova mogu rezultirati višestrukim negativnim simptomima kao što su loš rad i smanjena pozornost za vrijeme noćnog rada kao i loš dnevni san kod kuće. U ovome članku dan je prikaz zdravstvenih i sigurnosnih problema vezanih za (ne)mogućnost prilagodbe cirkadijanskog ritma rasporedu noćnog rada i dnevnog spavanja. Opisana su osnovna načela cirkadijanskih ritmova kod ljudi koja su odgovorna za prilagodbu smjenskom radu. Ova načela omogućuju iznalaženje odgovarajućeg rasporeda rada i spavanja u odnosu na izmjenu dan/noć kako bi se ubrzala cirkadijanska prilagodba noćnom radu. U zaključku ovog prikaza bit će spomenuta uloga osobnosti pojedinca u cirkadijanskoj prilagodbi noćnom, odnosno rotirajućem smjenskom radu., Night workers' daily biological rhythms are slow to adjust to the unnatural schedules of work and sleep. Night work diminishes the quality of life and frequently causes serious threat to health and safety. Disturbances in the daily circadian rhythms may result in multiple negative symptoms such as poor performance and diminished alertness during the night shift and poor sleep in the daytime. Presented in the paper are health and safety problems related to the im(possibility) of the circadian rhythms to adjust to night work and to sleeping in the daytime. Key circadian rhythm principles are described, responsible for the adjustment to shift work. These principles are helpful in designing a suitable work and sleep schedule in order to speed up the circadian adjustment to night work. In conclusion, the role of the individual and his personality in the circadian adjustment to night work or shift work is given.

The main areas studied until the 70s were fatigue and rest. Many tests for fatigue were examined, and studies failed to find their practical use. Fatigue grows according to the positive acceleration curve while recovery grows according to the negative acceleration curve. Different mechanisms are involved in intelligence test performance when subjects are fatigued and when rested. Contrary to the pharmacological, psychological stimulants increase performance without adverse effects on the organism. The differences in absenteeism between male and female workers are related to family duties. After the 70s, research was focused on shiftwork. Shiftwork is associated with imposed change in a worker’s normal activity pattern. It brings about fatigue, negative moods, and impaired health, sleep, safety, and working capacity. The shiftwork tolerance is connected with introversion, neuroticism, morningness, control of behavioural arousal, and parameters of circadian rhythms. The most important predictors of shiftwork tolerance are dimensions of control of behavioural arousal and morningness, while the most important criterion is sleep quality., Glavna područja rada Laboratorija za psihofiziologiju rada u prvih dvadeset godina bila su ispitivanja umora i odmora. Provjeravano je mnogo standardnih »testova umora«. Pokazalo se da još nema testa kojim bi se umor mogao uspješno mjeriti u praksi. Utvrđeno je da umor raste krivuljom pozitivne akceleracije, a oporavak se zbiva krivuljom negativne akceleracije. Umorni ispitanici rješavaju testove jednako uspješno kao i ispitanici koji nisu umorni, ali ih rješavaju uz pomoć drugih mehanizama. Izgleda da su u usporedbi s farmakološkim stimulatorima, psihološki stimulatori prirodni način mobilizacije organizma, pa stoga djeluju na ekonomičniji način. Rađena su istraživanja na izostancima s posla. Nađeno je da kod muškaraca najmanje izostaju samci, najviše osobe s većim obiteljima, a kod žena je obrnuto. Od 1970. godine sustavno se ispituju cirkadijurni ritmovi i smjenski rad. Utvrđeno je da smjenski rad zahtijeva neprekidne promjene u ritmu budnost/spavanje. Ove promjene mogu izazvati umor i druga negativna raspoloženja koja su povezana s narušenim zdravljem i poremećenim spavanjem te smanjenom produktivnošću i sigurnošću. Posebna pozornost posvećena je longitudinalnim i transverzalnim ispitivanjima povezanosti osobina radnika s tolerancijom prema smjenskom radu. Ispitivane su osobine kao što su jutarnjost-večernjost, introverzija, neurotizam, plastičnost ponašanja te parametri cirkadijurnih ritmova (amplituda, akrofaza i mesor). Na osnovi kanoničke analize utvrđena je povezanost između određenih karakteristika radnika (prediktora) i indikatora tolerancije (kriterija). Utvrđeno je da su najvažniji prediktori tolerancije prema smjenskom radu dimenzije plastičnosti ponašanja i jutarnjosti-večernjosti, a najvažniji kriterij tolerancije kvaliteta spavanja.