Search

Na području mediteranskog dijela Hrvatske prevladavaju tla niske plodnosti. Izraženi klimatski ekstremi zahtjevaju prilogodbu u načinu gospodarenja tlima. Nadalje, nepravilna agrotehnika i nedostatak organskih gnojiva često dovodi do degradacije tala uz potencijalno onečišćenje okoliša. Navedena tla većinom su slabo alkalne reakcije, slabo humozna, siromašna hranivima uz loša fizikalna svojstva. Istraživanje se provodi na stacionarnom pokusnom polju (Istarska županija, dolina Raše, OPG Chiavalon). Pokus je postavljen po split-plot dizajnu u tri ponavljanja. Način obrade je glavni faktor pokusa u usporedbi s organskom gnojidbom (CT- diskosni plug do 30 cm, tanjurača, rotodrljača, sjetvospremač ; RT1 – plitka obrada, sjetvospremač ; RT2 – obrada u jednom prohodu kombiniranim oruđem), te tri stepenice pod- faktora „Gnojidba“ (GKG – gnojidba komercijalnim organskim gnojivima, GKSG15 – gnojidba s 15 t/ha domaćim krutim stajskim gnojem i GKSG30 – gnojidba s 30 t/ha domaćim krutim stajskim gnojem). Dobiveni rezultati u sezoni 2016/2017 otkrivaju da je tlu u mjesto istraživanja ujednačeno po kemijskim svojstvima, što ide u prilog prema postavljenim tretmanima pokusa. Vidljivo je da je tlo alkalno s reakcijom u KCl-u od 8, 03 do 8, 17, a u vodi s 9, 05 do 9, 26. Elektrovodljivost tla kretala se je u uskim granicama od 105, 9 do 107, 8 dScm-1. Tlo je slabo (2, 4 %) do dosta humozno (3, 8 %), ovisno o tretmanu. Istraživana tla su u prosjeku vrlo bogato opskrbljeno kalijem (od 30, 7 do 39 mg/100 g tla), ali imaju nizak sadržaj biljci pristupačnog fosfora (od 1, 2 do 6, 1 mg/100g tla). Sadržaj dušika kreće se u prosjeku u dobroj opskrbljenosti (srednja vrijednost 0, 18 %). Provedena obrada na tretmanima značajno je utjecala na otpore tla (p0, 05). Struktura tla pokazuje zanimljive rezultate. Prema djelovanju obrade tla na prosjek težina- veličina agregata (engl. Mean weight diameter – MWD), RT2 se pokazala kao obrada koja ostavlja prosječno najveći udio strukturnih agregata (MWD 56, 61), dok je CT obrada s najmanjim prosječnim udjelom strukturnih agregata (MWD 55, 23). Slične vrijednosti dobivamo i usporedbom tradiocionalnih postotnih udjela makro, mezo i mikroagregata u uzorcima tla. Možemo napomenuti da i tu najveći postotak makroagregata (>2 mm) bilježi tlo pod RT2 obradom (91, 72 %), dok je najmanji pod RT1 (90, 04 %). Udio mezoagregata (0, 25-2 mm) najveći je pak na RT1 (9, 53 %), dok je najmanji pod RT2 (7, 80 %). Udio mikroagregata je nizak i kreće se od 0, 43 % na RT1 do 0, 52 % na CT. Gnojidba također utječe na fromiranje i veličinu strukturnih agregata. Vidljivo iz rezultata je da GKSG30 ima najveći MWD (56, 62), dok je najmanji na GKG tretmanu (55, 55). Postotak makroagregata najveći je na GKSG30 (91, 97 %), mezoagregata na GKSG15 (9, 86 %), a mikroagregata na GKG tretmanu (0, 55 %). Ovi razultati, iako dobiveni u početnim fazama pokusa, mogu navesti da gnojidba krutim stajskim gnojem povoljnije djeluje na formiranje i cementaciju agregata u odnosu na peletirana komercijalna organska gnojiva. Ipak, za konkretniju potvrdu treba sačekati uzorke strukture tla prikupljene tijekom iduće vegetacijske godine. Rezultati o emisiji CO2 u atmosferu daju posebnu vrijednost s aspekta mikrobiološke aktivnosti, zadržavanja organske tvari u tlua i očuvanju okoliša. Dobiveni rezultati pokazuju visokosignifikantne ovisnosti emisije CO2 s vlagom tla (p0, 05) u emisiji CO2. Interakcijski efekt obrade i gnojidbe ukazuje da je najmanja emisija CO2 iz tla zabilježena na tretmanu RT2 x GKG (26, 4 kg ha-1 dan-1) dok je najveća na tretmanu CT x GKSG30 (46, 4 kg ha- 1 dan-1). Vlaga u tlu je tijekom sezone 2016/2017 bila na visokom nivou, ali je ipak obrada tla pokazala značajne implikacije na konzervaciju u tlu (p0, 05), ukazuje da je tretman s krutim stajskim gnojem u količini od 30 t/ha imao najveći sadržaj vlage (32%). Temperatura tla kretala se je u prosjeku od 23, 2 °C (RT2) do 29, 3 °C (CT), odnosno od 25, 4°C (GKSG30) do 26, 2 °C na GKG. Infiltracija tla se pokazala najvećom na CT tretmanu (0, 014990 m/s), dok je najmanja na tretmanu RT1 (0, 00800 m/s). Također, gledajući gnojidbu kao faktor najmanja je na GKG (0, 006190 m/s), a najveća na GKSG30 (0, 018000 m/s). I obrada (p

U Izvješću su prikazani rezultati utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na prinos kukuruza za dvije vegetacijske sezone (2014/2015 i 2015/2016) u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske. Stacionarni pokus sadrži 12 gojidbenih varijanata a pokusne varijante u različitim kombinacijama su sadržavale dvije razine dušične gnojidbe (0 i 150 kg N /ha), pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te šest razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200, 250 kg K2O /ha). Tip tla na pokusnoj površini je drenirani pseudoglej, ravničarski, duboki, distrični. Prinos zrna kukurza bio je statistički opravdan i varirao je 5, 1 t/ha do 7, 4 t/ha ovisno o varijanti gnojidbe u 2015. godini te od 4, 2 t/ha do 10, 8 t/ha u 2016. godini. Najniži prinos za obje vegetacijske sezone odnosi se na kontrolnu varijantu, a najviši na varijantu s 150 kg N, 100 kg P2O5 i 250 kg K2O. U 2015. godini sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 15 % do 1, 28 %, sadržaj fosfora (P) od 2, 58 do 3, 58 g/kg, kalija (K) od 4, 18 do 4, 45 g/kg. Osim zrna utvrđen je i prinos mase stabljike koji na temelju uzoraka od 10 biljaka izračunat za stvarni prinos zrna. Iznosio je od 3, 84 t do 5, 43 t suhe tvari po ha. Sadržaj dušika u suhoj tvari stabljike kukuruza bio je u rasponu od 0, 41 do 0, 60 %, fosfora od 7, 14 do 9, 78 g/kg, a kalija od 14, 4 do 22, 7 g/kg. Masa suhe tvari oklaska varirala je od 0, 65 do 0, 82 t/ha s prosječnim sadržajem dušika od 0, 504 %, sadržajem fosfora 6, 23 g/kg čistog P, te sadržajem kalija od 8, 02 g/kg čistog K. U 2016. godini sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 0, 99 % do 1, 26 %, sadržaj fosfora (P) od 3, 02 do 4, 15 g/kg, kalija (K) od 5, 02 do 6, 66 g/kg. Osim zrna također je utvrđen i prinos mase stabljike koji na temelju uzoraka od 10 biljaka izračunat za stvarni prinos zrna. Iznosio je od 5, 05 t do 12, 2 t suhe tvari po ha. Sadržaj dušika u suhoj tvari stabljike kukuruza bio je u rasponu od 0, 36 do 0, 65 %, fosfora od 6, 79 do 9, 94 g/kg, a kalija od 21, 5 do 29, 7 g/kg. Masa suhe tvari oklaska varirala je od 0, 54 do 1, 33 t/ha s prosječnim sadržajem dušika od 0, 635 %, sadržajem fosfora 6, 93 g/kg čistog P, te sadržajem kalija od 5, 44 g/kg čistog K.

S ciljem utvrđivanja sudbine dušika u profilu tla te njegovog utjecaja na prinos kukuruza u ovisnosti o različitoj vremenskoj primjeni mineralnih gnojiva postavljena su dva poljska pokusa u istočnom dijelu Republike Hrvatske na poljoprivrednim površinama poduzeća Vinkovci d.d. Pokusi su uključivali četiri tretmana dušične gnojidbe od 180 kg N/ha primijenjene u različito vrijeme: (i) 180 kg N/ha u jesen, (ii) 180 kg N/ha predsjetveno, (iii) 70 kg N/ha u jesen + 110 kg N/ha predsjetveno, (iv) 70 kg N/ha u jesen + 70 kg N/ha predsjetveno + 40 kg N/ha prihranom usjeva. Pokusni tretmani utjecali su na povećanje srednjih vrijednosti sadržaja nitratnog dušika za manje od 10%. Tako je u površinskom sloju tla jesenska gnojidba u odnosu na ostale gojidbene tretmane utjecala na akumulaciju nitratnog dušika za svega 7, 1%. U podpovršinskom sloju tla (30-60 cm) kombinacija jesenske i predsjetvene gnojidbe rezultirala je povećanim sadržajem nitratnog dušika za 8, 4 %. Na zadnjoj dubini istraživanog profila tla (60- 90 cm) predsjetvena gnojidba doprinijela je povećanju vrijednosti nitratnog dušika za 7, 3%. Promatrajući vrijeme uzorkovanja uočava se da je u lipanjskom uzorkovanju 2014. godine zabilježena najveća prosječna vrijednost nitratnog dušika i iznosila je za sve tretmane pokusa i dubine uzorkovanja 59, 3 mg/kg. U pogledu raspodjele amonijačnog dušika najveća prosječna vrijednost akumuliranog dušika u površinskom sloju tla zabilježena je na tretmanu koji je uključivao jesensku i predsjetvenu gnojidbu sa prihranom usjeva (5, 87 mg/kg). Na ostale dvije dubine, kombinacija jesenske i predsjetvene gnojidbe (30-60 cm) te predsjetvena gnojidba (60-90 cm) dijelom su utjecale povećanje sadržaja amonijačnog dušika u prosijeku za 35, 9%. U zimskom uzorkovanju (prosinac 2013.) utvrđena je relativno najveća prosječna vrijednost amonijačnog dušika u tlu promatrano za sva četiri pokusna tretmana i tri dubine profila i iznosila je 6, 35 mg/kg. Ovisno o tretmanima gnojidbe prinos zrna kukuruza varirao je u vrlo uskom rasponu od 12, 9 t/ha do 13, 7 t/ha a u 2015. godini od 8, 0 t/ha do 8, 6 t/ha.

S ciljem utvrđivanja sudbine dušika u profilu tla te njegovog utjecaja na prinos kukuruza u ovisnosti o različitoj vremenskoj primjeni mineralnih gnojiva postavljena su dva poljska pokusa u Baranji na poljoprivrednim površinama poduzeća Belje d.d. Pokusi su uključivali četiri tretmana dušične gnojidbe od 180 kg N/ha primijenjene u različito vrijeme: (i) 180 kg N/ha u jesen, (ii) 180 kg N/ha predsjetveno, (iii) 70 kg N/ha u jesen + 110 kg N/ha predsjetveno, (iv) 70 kg N/ha u jesen + 70 kg N/ha predsjetveno + 40 kg N/ha prihranom usjeva. Prema rezultatima sadržaja amonijačnog i nitratnog dušika i njihove prostorno-vremenske dinamike može se zaključiti da su N-NO3 i N-NH4 izrazito varijabilni u tlu. Iako postoje samo relativne razlike među tretmanima u sadržaju N- NO3 i N-NH4, njihov sadržaj značajno varira s promjenom dubine i vremena uzorkovanja što je ipak posljedica vremena primjene gnojidbe na pojedinim tretmanima te klimatskih čimbenika koje se odražavalo na stanje u tlu. Ovisno o tretmanima gnojidbe prinos zrna kukuruza u obje godine istraživanja nije bio statistički opravdan. U 2014. godini varirao je u vrlo uskom rasponu od 16, 2 t/ha do 16, 9 t/ha a u 2015. godini od 8, 3 t/ha do 8, 8 t/ha. Statistički opravdane razlike su utvrđene u količinama prinosa ovisno o godini istraživanja. 96, 3% utvrđen je veći prinos zrna kukuruza u 2014. godini u odnosu na 2015. godinu što se dijelom može objasniti agroekološkim uvjetima koji si vladali u 2014. godini, primjerice zbog velikih količina oborina koje su pogodovale rastu, razvoju i nalijevanju zrna.

S ciljem utvrđivanja sudbine dušika u profilu tla te njegovog utjecaja na prinos kukuruza u ovisnosti o različitoj vremenskoj primjeni mineralnih gnojiva postavljena su dva poljska pokusa u Vukovarsko-srijemskoj županiji na poljoprivrednim površinama poduzeća Vupik d.d. Pokusi su uključivali četiri tretmana dušične gnojidbe od 180 kg N/ha primijenjene u različito vrijeme: (i) 180 kg N/ha u jesen, (ii) 180 kg N/ha predsjetveno, (iii) 70 kg N/ha u jesen + 110 kg N/ha predsjetveno, (iv) 70 kg N/ha u jesen + 70 kg N/ha predsjetveno + 40 kg N/ha prihranom usjeva. Promatrajući utjecaj pokusnih tretmana uočava se da je po cijeloj dužini profila tla (0-90 cm) jesenska gnojidba u 2015. godini doprinijela višoj akumulaciji nitratnog dušika u odnosu na ostale tretmane pokusa u prosjeku za 28, 2%. Promatrajući vrijeme uzorkovanja uočava se da je u ožujku 2015. godine zabilježena najveća prosječna vrijednost nitratnog dušika i iznosila je za sve tretmane pokusa i dubine uzorkovanja 50, 8 mg/kg. U odnosu na ostala vremena uzorkovanja doprinijela je povećanju akumuliranog N-NO3 za 36, 6%. U pogledu raspodjele amonijačnog dušika i utjecaja pokusnih tretmana nije utvrđen jednoznačni trend, a pojedinačne vrijednosti varirale se u rasponu 2, 19 mg N-NH4/kg u listopadu 2014. na tretmanu sa jesenskom i predsjetvenom gnojidbom do 5, 54 mg N-NH4/kg na tretmanu sa jesenskom gnojidbom u travnju 2015. Prosječno promatrano u srpnju 2015. godine utvrđena je relativno najveća prosječna vrijednost amonijačnog dušika u tlu promatrano za sva četiri pokusna tretmana i tri dubine profila i iznosila je 4, 61 mg/kg. Prema visini prinosa zrna kukuruza pokus nije bio statistički opravdan ni u jednoj od istraživanih godina, a u prosjeku ovisno o pokusnim tretmanima u 2014. godini iznosio 13, 7 t/ha, au 2015. godini 10, 9 t/ha.

Istraživanje je provedeno na stacionarnom poljskom pokusu na dreniranom tlu u Posavini. Pokusna površina dio je višegodišnjeg (od 1996. godine) istraživanja utjecaja mineralne gnojidbe dušikom na prinos kultura, učinkovitost gnojidbe te ispiranje nitrata. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj rastućih doza primijenjenog mineralnog dušika na koncentraciju i gubitak nitratnog i amonijskog dušika u vodama iz drenskih cijevi. Pokus sadrži 10 varijanti sa šest rastućih količina primijenjenog mineralnog dušika u rasponu od 0 do 300 kg N ha-1 te konstantnim količinama fosfora (120 kg P ha-1) i kalij (180 kg K ha-1) Svaka varijanta uključuje je dvije drenske cijevi (sa i bez filter materijala). Prosječne vrijednosti koncentracija nitratnog dušika u razdoblju od 1997. do 2015. godine ovisno o gojidbenim tretmanima varirale su rasponu od 4, 9 mg/L do 30, 5 mg/L, a amonijskog dušika 0, 25 mg/L do 0, 63 mg/L. Koncentracije nitratnog dušika bile su u ovisnosti o rastućim dozama mineralnog dušika. Utvrđena je vrlo jaka (r=0, 77) ovisnost između gubitaka dušika i godišnje sume isteka iz drenskih cijevi. Najveći gubitak ukupnog mineralnog dušika zabilježen je na varijanti na kojoj je aplicirano 250 kg N ha-1 i iznosio je 31, 1 kg/ha.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Tlo ima važnu ulogu izvora i sakupljača ugljikovog dioksida u ekosustavu. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika (73, 3 %) i poljoprivreda (11, 7 %). Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla i C/N odnos u tlu. Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na dva poljska pokusa u Blagorodovcu i u Potoku, a koji se redom razlikuju prema oblicima obrade tla (6 varijanti) i dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (10 varijanti) u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke, ovisnosti i korelacije emisije C-CO2 s gnojidbom (Potok), obradom (Blagorodovac), vegetacijom (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) i agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga). Na istraživanim pokusnim poljima (Potok, Blagorodovac) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u periodu istraživanja listopad 2011.- prosinac 2014. utvrđene su statistički značajne razlike (p < 0, 05, SAS 9.1) u vrijednostima C-CO2 fluksa (toka/emisije) tla izmjerene na varijantama s različitom gnojidbom dušikom (0-300 kg N/ha) u Potoku kao i na varijantama s različitom obradom tla u Blagorodovcu, dodatno i s agroekološkim čimbenicima i vegetacijom (tip, gustoća sklopa, prisutstvo/odsutstvo vegetacije). Srednje dnevne vrijednosti fluksa C-CO2 tla (n=3) kretale su se od (0, 02-91, 4) kg/ha×dan, dok su se srednje godišnje vrijednosti emisija (n=6-13) kretale od (6, 6-34, 8) kg/ha×dan ovisno o lokaciji, agroekološkim čimbenicima, tipu tla, tretmanu i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanim agroekosustavima navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 9 – 39 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 2 – 8 % ovisno o lokaciji, tretmanu, agroekološkim čimbenicima, tipu tla i vegetaciji.

Spectral data contain information on soil organic and mineral composition which can be useful for monitoring of soil quality, especially in domain of precision farming. The objective of the research was to evaluate the possibility of using hyperspectral VNIR spectroscopy for farm-scale prediction of soil properties. Two hundred air-dried and grinded soil samples taken from the field experiment of 4 ha area after winter wheat harvest in 2010 at depth of 30 cm were scanned with FieldSpec®3 spectroradiometer (wavelength range: 350-2500 nm ; ASD Inc., USA) to identify differences in the spectral response of the soil treated with ten different rates of mineral nitrogen fertilizer (0-300 kg N ha-1). Principal component analysis (PCA) revealed certain delineation between higher- and lower-N level treatments conditioned by differences in soil pH, texture and soil organic matter composition after a long-term mineral fertilization under variable climate regime. Partial least square regression (PLSR) was used to build prediction models of total carbon content (TC %), total nitrogen content (TN %) and soil pH based on the visible and near infrared spectra. Very strong correlation and low root mean square error were obtained between predicted and measured values for the calibration and validation dataset, respectively (TC %: R2=0.91 and R2=0.89, RMSEC=0.119 and RMSEV=0.127 ; TN %: R2=0.91 and R2=0.90, RMSEC=0.011 and RMSEV=0.012 ; pH: R2=0.82 and R2=0.65, RMSEC=0.405 and RMSEV=0.572). Results indicated that hyperspectral VNIR spectroscopy is applicable method for more efficient analysis of soil quality properties under intensive crop production.

Dušik je najviše istraživani makroelement u zadnja dva desetljeća, nažalost pri tome su druga dva makroelementa, fosfor i kalij, ostala u drugom planu. Malobrojni poljski pokusi na temu gnojidbe fosforom i kalijem u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske provedeni su u drugim proizvodnim uvjetima. Današnja primjena fosfornih i kalijevih gnojiva provodi se na temelju nekadašnjih iskustava. Današnje gospodarenje tlima zahtjeva novi pristup u istraživanju učinkovitosti gnojidbe fosforom i kalijem, posebno s obzirom na rast cijena gnojiva. Upravo radi pitanja koliko intenzivna gnojidba fosforom i kalijem utječe na prinos kukuruza na tlima s današnjim sadržajem tih hranjiva postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (tabla S-T1, Arkod ID: 1404818) pokraj Vinkovaca s ukupno 10 gnojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama sadržavale su pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te pet razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg K2O /ha). Predjestveno na svi pokusnim varijantama aplicirano je 180 kg N/ ha. Tip tla na pokusnoj površini je djelomice amfiglej mineralni i hipoglej mineralni, djelomično hidromeliorirani (65:35). U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 52 g/cm3, prava specifična težina je 2, 52 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 14, 2 do 44, 2%, a poroznost od 27, 1 do 52, 9%. Tlo je u prosjeku lako glinovito. Reakcija tla ukazuje na slabo kiselo tlo (pH 5, 84). Prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 23, 8 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 30, 9 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 6, 5 do 7, 3 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 150 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 26 do 1, 36%, sadržaj fosfora (P) od 2, 19 do 2, 95 g/kg, kalija (K) od 3, 51 do 4, 50 g/kg.

Poljoprivredna proizvodnja danas traži nove modele razvoja koji uključuju uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima uz zadržavanje načela održavanja kvalitete okoliša i zaštite prirode. Istovremeno se teži za jednakim ili boljim prinosima uz smanjenu primjenu „inputa“ s ciljem racionalizacije proizvodnih troškova. Ako je riječ o mineralnim gnojivima, održivost znači primjenu onih količina koje su dostatne za visoke prinose, a ne dovode do značajnijih gubitaka u tlu. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na prinos kukuruza u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske. U tu svrhu postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (tabla GP12, Arkod ID: 1312759) pokraj mjesta Potok s ukupno 12 gojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama su sadržavale dvije razine dušične gnojidbe (0 i 150 kg N /ha), pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te šest razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200, 250 kg K2O /ha). Tip tla na pokusnoj površini je drenirani pseudoglej, ravničarski, duboki, distrični. U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 53 g/cm3, prava specifična težina je 2, 54 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 34, 7 do 41, 5%, a poroznost od 24 - 46%. Tlo je u prosjeku praškasta ilovača. Reakcija tla ukazuje na jako kiselo tlo (pH 3, 9), a prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 21, 4 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 27, 1 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 5, 5 do 8, 5 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 150 kg N, 200 kg P2O5 i 100 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 21 do 1, 61%, sadržaj fosfora od 2, 8 do 3, 6 g/kg, kalija od 3, 8 do 4, 4 g/kg.

The total amount of carbon in the soil at the global level is nearly three times higher than the one in the surface biomass. Soil has an important role as carbon dioxide source and accumulator in the ecosystem. In the Republic of Croatia energy production (73.3 %) and agriculture (11.7 %) have the greatest contribution in greenhouse gas emissions by sector. Man can have a crucial influence on the emission of CO2 from the soil and on CN ratio in the soil by proper agricultural soil management (tillage, fertilization, irrigation). Due to the lack of research and our own national data related to the topics of soil respiration, in the real agroclimatic conditions of Western Pannonian agricultural subregion in Croatia a field experiment was conducted. The goal of the study is to determine the quantity of C-CO2 that is emitted from the soil into the atmosphere, depending on different fertilization doses, vegetation, temperature and moisture content in the soil. The experiment consists of 10 treatments which differ in the applied nitrogen doses (from 0 up to 300 kg N/ ha) and soil type is drained lowland distric Stagnosols. The study area has typical temperate continental climate. Data analysis shows medium correlation (r = 0.43) of fertilization (0-300 kg N/ha) and the amount of emitted carbon flux (C-CO2) to the atmosphere during cultivation of winter wheat (sowing/harvesting=05.11.11./11.07.12.) and complete correlation (r = 0.91) of fertilization and the amount of emitted carbon flux C-CO2 during cultivation of maize (sowing/harvesting=02.05.13./08.10.13.).

U zadnja dva desetljeća fosfor i kalij bili su predmetnom vrlo malog broja istraživanja utjecaja spomenutih mikrohraniva na prinos ratarskih kultura u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske. Opskrbljenost tla fosforom i kalijem je od iznimne važnosti za rast i razvoj biljaka. Fosfor je sastavni dio nukleotida, nukleinskih kiselina, enzima i drugih važnih organskih spojeva u biljci. Kalij ne sudjeluje u tvorbi navedenih spojeva, ali ima veliku ulogu u aktivaciji enzima. Zbog njihove složene funkcije u metabolizmu biljaka, fosfor i kalij, svojim nedostatkom mogu uzrokovati slabo razvijanje korijenovog sustava, ali i slabo cvjetanje i zriobu biljaka. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj gnojidbe fosforom i kalijem na prinos kukuruza u agroekološkim uvjetima istočne Hrvatske. U tu svrhu postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (Bobota tabla 45-2, Arkod ID: 1436577) pokraj Vukovara s ukupno 10 gojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama sadržavale su pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te pet razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg K2O /ha). Predjestveno na svi pokusnim varijantama aplicirano je 180 kg N/ ha. Tip tla na pokusnoj površini je černozemno livadsko tlo – ritska crnica, djelomično hidromeliorirano – antropogeno tlo njiva. U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 50 g/cm3, prava specifična težina je 2, 50 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 30, 8 do 46, 1%, a poroznost od 28, 4 do 54, 1%. Tlo je u prosjeku lako glina. Reakcija tla ukazuje na neutralno tlo (pH 6, 80). Prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 41, 7 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 41, 5 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 9, 9 do 10, 6 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 200 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 35 do 1, 48%, sadržaj fosfora (P) od 2, 47 do 2, 77 g/kg, kalija (K) od 3, 65 do 4, 19 g/kg.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Terestička sekvestracija ugljika proces je kojim agronomska i šumarska praksa mogu utjecati na uklanjanje ugljika iz atmosfere. Sekvestracija usporava brzinu klimatskih promjena povećanjem količine uskladištenog ugljika u biljnom materijalu i tlu, održavanjem postojećih količina ugljika u biljnom materijalu i tlu, i smanjenjem emisija stakleničkih plinova: ugljikovog (IV) oksida, metana i dušikovog (I) oksida iz tla. Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje, …) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika i poljoprivreda. Tako npr. prema Izvješću o stanju okoliša RH (2007) i podacima Agencije za zaštitu okoliša, poljoprivreda kao sektor doprinijela je sa 12, 1 % u emisiji stakleničkih plinova u 2004. g. što nije zanemarivo. Zbog nedostatka istraživanja i vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla (CO2 emisiju ili fluks) u realnim agroklimatskim uvjetima provodi se istraživanje u Zapadnoj Panonskoj poljoprivrednoj podregiji RH, na rubu granice s Parkom prirode Lonjsko polje. U vegetacijskoj 2012. g. utvrđen je utjecaj mineralne gnojidbe (N+P+K) na emisiju CO2 iz tla tijekom uzgoja ozime pšenice (sjetva/žetva=05.11.11./11.07.12.). Pokus je postavljen još 1996. g. s ciljem utvrđivanja utjecaja gnojidbe dušikom na prinos ratarskih kultura, te kvalitetu podzemne i površinske vode (prvenstveno NO3-). Istraživanje je 2011. g. prošireno i na praćenje utjecaja na atmosferu (emisija CO2). Pokus se sastoji od 10 tretmana (svaki u 4 ponavljanja) koji se razlikuju u primijenjenim dozama dušika (od 0 do 300 kg/ha), ukupna veličina pokusa je gotovo 4, 5 ha, tip tla je drenirani Pseudoglej ravničarski distrični, dok prosječna nadmorska visina pokusa iznosi 97, 2 m. Područje je karakteristično za umjerenu kontinentalnu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom od 10, 7 °C i srednjom godišnjom količinom oborine od 865 mm. Od listopada 2011. do studenog 2012. provedeno je 10 mjerenja. Srednje godišnje vrijednosti CO2-C fluksa kretale su se od 9, 8 kg/ha×dan određenih na varijanti br. X (crni ugar-obrada bez sjetve) do 31, 4 kg/ha×dan zabilježenih na varijanti br. V sa primijenjenih 200 kg N/ha.

Nakon žetve soje (23. rujna 2011.) dana 26. 10. 2011. g. provedena je osnovna obrada tla i priprema tla za sjetvu (oranje na 25 – 30 cm dubine i tanjuranje) te 05.11. 2011. g. osnovna gnojidba za ozimu pšenicu prema metodici istraživanja (30% N + 100% K i 100 % P). Sjetva ozime pšenice provedena je 05. studenog 2011. g. Za sjetvu je korištena sorta SRPANJKA u količini od 292 kg/ha sjemena. 10. 11. 2011. g. provedena je i zaštita protiv korova herbicidom Filon u količini od 3 L/ha + Logran u količini od 37 g/ha. Zaštita usjeva od štetnika i bolesti provedena je dva puta tijekom vegetacije: prvo fungicidno tretiranje sredstvom Arteaplus u količini od 0, 5 L/ha dana 28. 04. 2012.g. i drugo fungicidno tretiranje sredstvom Prosaro (0, 9 L/ha) i inskticidnim tretiranjem sredstvom Karate zeon u količini od 0, 1 L/ha dana 12 svibnja 2012.g. Prihranjivanje dušikom provedeno je u dva obroka, prvo u količini od 25 % dušika (04. veljače 2012. g.) i drugo u količini od 45 % (25 % + 20 %) dušika (02. travnja 2012. g.), koristeći KAN. Prilikom žetve 11.07.2012. uzeti su uzorci zrna za uobičajene analize. U listopadu (14) 2011. i u svibnju (29) 2012. g. uzorkovani su pojedinačni uzorci tla za kemijske analize sa dubine (0-30 cm) te prosječni uzorci tla se dubina (30-50 cm i 50-80 cm) ili ukupno 40+10+10 = 60 uzoraka (tj. 120 uzoraka za oba uzorkovanja) koji su odnešeni na analizu u Analitički laboratorij za agrokemijske analize u Petrokemiju d.d. (vlažni). U svim uzorcima tla određivao se sadržaj nitrata i amonij iona, te sadržaj vlage i humusa. Dodatno još u uzorcima uzorkovanim u 14.10. 2011. g. određene su i koncentracije fosfora i kalija (AL-metodom), te pH vrijednost u 1 M KCl-u i H2O. 1. U vremenskom razdoblju od prvog (03. 03. 12.) do zadnjeg (15. 12.2012.) pražnjenja lizimetara zabilježena su svega četiri pražnjenja, a palo je ukupno 641, 3 mm (L/m2) oborina dok je u lizimetrima ukupno završilo 66, 2 mm (u prosjeku po pražnjenju po varijnti 33, 1 mm) ili svega 10, 3 % od ukupnih oborina u tom razdoblju. 1. Uzorci vode iz drenskih cijevi u 2012. uzimani su dnevno, u vrijeme postojanja drenskog isteka, te je svakih 1-5 dana rađen prosječni uzorak koji je korišten za kemijske analize vode. Ukupni istek prema drenskim cijevima u 2012.g. bio je vrlo mali i kretao se od 7, 8 mm (var. I) do 18, 7 mm (var. VIII).

U radu su prikazani rezultati kemijskih analiza tla uzorkovanih u srpnju i kolovozu 2010 godine, te su temeljem rezultata prikazane potrebe materijala za kalcifikaciju, mineralne i organske gnojidbe

Predmet ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe na prinos stevije (Stevia rebaudiana Bertoni) uzgajane u vegetacijskom pokusu provedenom na dva tipa tla: distričnom smeđem tlu Ličkog polja (pH 4, 0) i pseudogleju obronačnom iz okolice Lepoglave (pH 5, 0). Pokus je postavljen na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu u bloknom rasporedu. Gnojidba se sastojala od primjene rastučih doza mineralnog gnojiva Multi- Comp Base 14 – 30 – 20 + ME u količinama: 0 g, 1, 6 g, 3, 2 g, 4, 8 g i 6, 4 g po varijanti. Na temelju analize uzoraka lista stevije utvrđen je porast ukupnog dušika u biljkama u ovisnosti s provedenom gnojidbom i bolji rezultati su zabilježeni na tlu niže pH vrijednosti.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo promijenjenim ljudskim potrebama uz istodobno održavanje ili povećanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu i vodi. Ako je riječ o mineralnim gnojivima, posebice dušičnim, održivost znači primjenu onih količina koje, ako su pravovremeno primijenjene, neće dovesti do značajnijih gubitaka nitrata ispiranjem u površinske i podzemne vode. Kako bi se utvrdilo koje su “održive” doze mineralnog dušika za gnojidbu važnijih ratarskih kultura prema prinosu i prema koncentraciji nitrata u vodi iz lizimetara, te odredila optimalna doza ovog hraniva na pokusnom polju Jelenščak (tabla T - 9) postavljen je stacionarni pokus s ukupno 10 varijanata. Pomoću ugrađenih lizimetara hvata se voda koja se procijedi kroz tlo do dubine 80 cm. Pokus je u 1997 godini dopunjen analizama vode iz drenskih cijevi. Na taj način stvorene su pretpostavke za bilanciranje hraniva na razini pokusnog polja, a ostvareni rezultati predstavljaju dragocjene podatke za kompjutorsko modeliranje. Dugotrajna i nikad prekidana suradnja između TMG Petrokemija d.d. Kutina i djelatnika Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta urodila je tako ovim veoma kompleksnim istraživanjem, koje će, između ostalog, dragocjeno poslužiti u svrhu realnog definiranja problema ispiranja dušika iz mineralnih gnojiva u našim agroekološkim uvjetima. Nakon nekoliko radnih sastanaka s predstavnicima Hrvatskih voda, te rasprave o svim bitnim čimbenicima koji utječu na cjelovitost ostvarenih rezultata istraživanja, zaključeno je da se u nastavku rada u istraživanju prati i količina i kvaliteta vode iz drenskih cijevi. Sam pokus na terenu je postavljen tako da se u svakoj varijanti pokusa nalaze po dvije drenske cijevi cijelom njihovom dužinom. Od toga je jedna drenska cijev ugrađena bez, a druga sa filter materijalom. Zahvaljujući dogovoru s djelatnicima Hrvatskih voda izvršeno je temeljito čišćenje kanala u kojem se nalaze izvodi drenskih cijevi, te su ugrađena dva automatska mjerača drenskog isteka. Hrvatske vode pomogle su, dakle, u proširenju istraživanja u bitnom segmentu - praćenju kvalitete vode iz drenskih cijevi. Nažalost, u 2010. godini Hrvatske vode nisu participirale u sufinanciranju ovog istraživanja. Koristimo ovu priliku kako bi izrazili zahvalnost i svim djelatnicima poduzeća “Moslavka-ratarstvo” d.o.o., a posebno gospodinu dipl. inž. Josipu Žepancu na gostoprimstvu, te svesrdnoj pomoći pri provedbi terenskog dijela istraživanja, koja je, s obzirom da je riječ o 4 ha površine pokusa zaista velik i važan doprinos u radu, bez kojeg bi predmetna istraživanja bilo nemoguće provoditi. Cijenimo ovu pomoć tim više što su uvjeti poslovanja danas zaoštreni do krajnih granica izdržljivosti većine subjekata u poljoprivredi. Bez obzira na to u poduzeću “Moslavka-ratarstvo” d.o.o. uvijek smo se osjećali dobrodošli, a svi zaposleni djelatnici s kojima smo surađivali nesebično su nam pomagali. Na temelju rezultata dobivenih egzaktnim znanstvenim metodama stvorit će se pretpostavke za kreiranje održivog gospodarenja tlom na području istraživanja, ali i šire, uz naglasak na određivanju optimalnih doza mineralnog dušika, kako prema prinosu ratarskih kultura, tako i prema koncentraciji nitrata u podzemnoj vodi. Naglašavamo da samo znanost, i to na temelju egzaktnih pokazatelja, može dati pouzdane odgovore na brojna otvorena pitanja gospodarenja u poljoprivredi sutrašnjice, među kojima je pitanje optimalne gnojidbe dušikom prioritetno. U svrhu nastavka znanstvenog istraživanja na pokusu provođenom proteklih 15 godina na površini Moslavke d.d., te primjene novih tehnologija u poljoprivrednom gospodarenju tlom, 23.02.2009.g. potpisan je ugovor o egzaktnom pokusu „Utjecaj gnojidbe dušikom na njegovo ispiranje i prinos oraničnih kultura na dreniranom tlu gornje Posavine“ s Petrokemijom d.d. Kutina na razdoblje od slijedećih 5 godina.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo promijenjenim ljudskim potrebama uz istodobno održavanje ili povećanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Premda, u cjelini gledano, poljoprivreda u Hrvatskoj nije ni približo intenzivna kao u nekim zapadnoeuropskim zemljama, za očekivati je da će se s razvojem poljoprivrednih gospodarstava zaoštriti pitanja ulaganja i isplativosti proizvodnje, a samim tim i problemi zaštite okoliša. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu i vodi. Uvjereni smo da probleme koji su i u nas prisutni ne treba rješavati smanjenjem mineralne gnojidbe, koja je u prosjeku i onako pri dnu europske ljestvice. Ono što je neophodno za održavanje kvalitete okoliša najčešće je znanje i volja da se okoliš zaštiti. Stoga naglašavamo da i u nas već postoje područja, poglavito ona s intenzivnom poljoprivredom, za koja je nužno definirati i raščlaniti pojam “ održivost” , a zatim primijeniti “ održivi razvoj” (sustainable development) u praksi. Ako je riječ mineralnim gnojivima, posebice dušičnim, održivost znači primjenu onih količina koje, ako su pravovremeno primijenjene, neće dovesti do značajnijih gubitaka nitrata ispiranjem u površinske i podzemne vode. Kako bi se utvrdilo koje su “ održive” doze mineralnog dušika za gnojidbu važnijih ratarskih kultura prema prinosu i prema koncentraciji nitrata u vodi iz lizimetara, te odredila optimalna doza ovog hraniva, postavljen je u “ srcu” Lonjskog polja stacionarni poljski pokus s ukupno 10 varijanata. Pomoću ugrađenih lizimetara hvata se voda koja se procijedi kroz tlo do dubine 80 cm. Pokus je u 1997 godini dopunjen analizama vode iz drenskih cijevi. Na taj način stvorene su pretpostavke za bilanciranje hraniva na razini pokusnog polja, a ostvareni rezultati predstavljaju dragocjene podatke za kompjutorsko modeliranje. Dugotrajna i nikad prekidana suradnja između TMG Petrokemija d.d. Kutina i djelatnika Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta urodila je tako ovim veoma kompleksnim istraživanjem, koje će, između ostalog, dragocjeno poslužiti u svrhu realnog definiranja problema ispiranja dušika iz mineralnih gnojiva u našim agroekološkim uvjetima. Nakon nekoliko radnih sastanaka s predstavnicima Hrvatskih voda, te rasprave o svim bitnim čimbenicima koji utječu na cjelovitost ostvarenih rezultata istraživanja, zaključeno je da se u nastavku rada u istraživanju prati i količina i kvaliteta vode iz drenskih cijevi. Sam pokus na terenu je postavljen tako da se u svakoj varijanti pokusa nalaze po dvije drenske cijevi cijelom njihovom dužinom. Od toga je jedna drenska cijev ugrađena bez, a druga sa filter materijalom. Zahvaljujući dogovoru s djelatnicima Hrvatskih voda izvršeno je temeljito čišćenje kanala u kojem se nalaze izvodi drenskih cijevi, te su ugrađena dva automatska mjerača drenskog isteka. Hrvatske vode pomogle su, dakle, u proširenju istraživanja u bitnom segmentu - praćenju kvalitete vode iz drenskih cijevi. Nažalost, u 2008. godini Hrvatske vode participirale su u sufinanciranju ovog istraživanja sa vrlo skromnim iznosom (od svega 10.000, 00 kn). Koristimo ovu priliku kako bi izrazili zahvalnost i svim djelatnicima poduzeća “ Moslavka” d.d., a posebno gospodinu dipl. inž. Josipu Žepancu, te gospodinu dipl.inž. Stjepanu Aladiću na gostoprimstvu, te svesrdnoj pomoći pri provedbi terenskog dijela istraživanja, koja je, s obzirom da je riječ o 4 ha površine pokusa zaista velik i važan doprinos u radu, bez kojeg bi predmetna istraživanja bilo nemoguće provoditi. Cijenimo ovu pomoć tim više što su uvjeti poslovanja danas zaoštreni do krajnih granica izdržljivosti većine subjekata u poljoprivredi. Bez obzira na to u poduzeću “ Moslavka” d.d. RJ. Potok uvijek smo se osjećali dobrodošli, a svi zaposleni djelatnici s kojima smo surađivali nesebično su nam pomagali. Izražavamo zahvalnost i djelatnicima Općine Popovača na pomoći poduzeću „ Moslavka“ d.d. pri dobivanju zemljišta u zakup. Na temelju rezultata dobivenih egzaktnim znanstvenim metodama stvorit će se pretpostavke za kreiranje održivog gospodarenja tlom na području istraživanja, ali i šire, uz naglasak na određivanju optimalnih doza mineralnog dušika, kako prema prinosu ratarskih kultura, tako i prema koncentraciji nitrata u podzemnoj vodi. Naglašavamo da samo znanost, i to na temelju egzaktnih pokazatelja, može dati pouzdane odgovore na brojna otvorena pitanja gospodarenja u poljoprivredi sutrašnjice, među kojima je pitanje optimalne gnojidbe dušikom prioritetno. U svrhu nastavka znanstvenog istraživanja na pokusu provođenom proteklih 12 godina na površini Moslavke d.d., te primjene novih tehnologija u poljoprivrednom gospodarenju tlom, 23.02.2009.g. potpisan je ugovor o egzaktnom pokusu „ Utjecaj gnojidbe dušikom na njegovo ispiranje i prinos oraničnih kultura na dreniranom tlu gornje Posavine“ s Petrokemijom d.d. Kutina na razdoblje od slijedećih 5 godina.

Predmet ovog istraživanja bio je utvrditi razvoj i prinos salate (Lactuca sativa var. capitata) na distričnom smeđem tlu (pH 4, 35) u okolici Lepoglave. Budući da je salata biljka vrlo osjetljiva na reakciju tla i traži neutralni pH, istraživanje je bilo usmjereno na određivanje utjecaja kiselog tla na vegetativni razvoj biljke. Cilj je bio utvrditi u kojoj mjeri će kiselost tla ograničiti primanje dušika od strane biljke. Pokus je postavljen u stakleniku u rasporedu od 5 varijanti gnojidbe u 4 ponavljanja. Gnojidba se sastojala od primjene rastućih doza dušičnog mineralnog gnojiva – KAN (kalcij-amonij-nitrat) i to u količinama od: 0 g, 1, 9 g, 3, 7 g, 5, 6 g i 7, 4 g po varijanti. Nakon uzorkovanja lista salate obavljenog sredinom vegetativnog rasta (29.05. 2008.), te prilikom berbe ( 3.07. 2008.) dobiveni rezultati pokazuju da se ukupna količina dušika u biljkama proporcionalno povećavala s rastućim dozama mineralnog dušika (KAN). Vrijednosti N- NO3- u prvom uzorkovanju kretale su se od 0, 3 g/ kg do čak 15, 3 g/ kg. N- NH4+ oblik je imao manje vrijednosti, koje su se kretale od 0, 3 g/ kg do maksimalnih 1, 6 g/ kg. Prinos salate kretao se u količinama od 21, 8 g svježe biljne mase/ vegetacijskom loncu do čak 49, 0 g svježe biljne mase/ vegetacijskom loncu što ukazuje na važnost dušika u razvoju biljne mase. Dobivene vrijednosti prinosa, osim što znatno variraju u biljnoj masi, također ukazuju na nužnost poboljšanja pH u tlu primjenom zahvata kalcizacije koji bi olakšao mobilizaciju i primanje makro i mikro biogenih elemenata od strane biljke te time povećao biomasu uzgajane kulture.

U ovom radu prikazane su količine dušika koje se gube iz tla vodom iz drenskih cijevi. Određeni su gubici amonijskog i nitratnog oblika dušika u ovisnosti o različitom intenzitetu gnojidbe dušikom te prisutnosti i odsutnosti biljnog pokrova. Istraživanja su provedena na dreniranom pseudoglejnom tlu središnje Hrvatske i uključuju 4 razdoblja u 1998./1999. i 2003./2004. od čega dva za vrijeme aktivne vegetacije kukuruza (Zea mays) i dva u razdoblju bez biljnog pokrova. Za potrebe proračuna ukupnog gubitka dušika s vodom iz tla određene su masene koncentracije amonijskog i nitratnog oblika dušika u drenskoj vodi i udjeli u tlu te mjerene oborine i drenski istek. Rezultati pokazuju znatnije gubitke nitratnog oblika dušika u vrijeme odsustva biljnog pokrova. U razdobljima kada je na pokusu bio kukuruz (2 i 4) zabilježeni su najmanji gubici, a vrijednosti su se kretale od 1, 81-16, 02 kg NO3-N/ha ovisno o količinama primijenjenog gnojiva, dok su se za razdoblja kada na pokusu nije bilo usjeva (1 i 3) te vrijednosti kretale od 8, 46-57, 65 kg NO3-N/ha. Primijećene su znatne razlike u količini nitratnog dušika koji se prema varijantama pokusa odnosi vodom iz drenskih cijevi i zapažena je znatna korelacija s količinom apliciranog mineralnog dušika, količinom oborina i drenskim istekom. Najveći gubitak nitratnog dušika s vodom iz tla zabilježen je u razdoblju 1 na varijanti 7 (250 kg N/ha) i iznosio je 57, 65 kg NO3-N/ha, a najmanji u razdoblju 2 na varijanti 2 (0 kg N/ha) od 1, 81 kg NO3-N/ha. Rezultati pokazuju da su gubici amonijskog oblika dušika nešto veći u vrijeme odsustva nego u vrijeme vegetacije. U razdobljima 2 i 4 zabilježeni su najmanji gubici, a vrijednosti su se kretale od 0, 02-0, 14 kg NH4-N/ha ovisno o količinama primijenjenog gnojiva, dok su se za razdoblja 1 i 3 vrijednosti kretale od 0, 13-0, 97 kg NH4-N/ha. Primijećene su male razlike u količini amonijskog dušika koji se prema varijantama pokusa odnosi vodom iz drenskih cijevi i zapažena je slaba korelacija s količinom apliciranog mineralnog dušika, a nešto veća s količinom oborina i drenskim istekom. Najmanji gubitak amonijskog dušika s vodom iz tla zabilježen je u razdoblju 2 na varijanti 5 (200 kg N/ha) i 10 (0 kg N/ha) i iznosio je 0, 02 kg NH4-N/ha, a najveći u razdoblju 1 na varijanti 4 (150 kg N/ha) od 0, 97 kg NH4-N/ha. U odnosu na gubitke nitratnog oblika dušika gubici amonijskog oblika dušika znatno su manji i doprinose svega 1, 1-1, 7%. Tako je i najmanji zabilježeni gubitak nitratnog dušika s vodom iz tla od 1, 81 kg NO3-N/ha dvostruko veći od najvećeg zabilježenog gubitka amonijskog dušika od 0, 97 kg NH4-N/ha.

U ovom radu prikazane su količine dušika koje se gube iz tla s vodom iz drenskih cijevi. Određeni su gubici amonijskog i nitratnog oblika dušika u ovisnosti o različitom intenzitetu gnojidbe dušikom te prisutnosti i odsutnosti biljnog pokrova. Istraživanja su provedena na dreniranom pseudoglejnom tlu središnje Hrvatske i uključuju 4 razdoblja u 1998/1999 i 2003/2004 od čega dva za vrijeme aktivne vegetacije kukuruza (Zea mays) i dva u razdoblju bez biljnog pokrova. Za potrebe proračuna ukupnog gubitka dušika s vodom iz tla određene su masene koncentracije amonijskog i nitratnog oblika dušika u drenskoj vodi i udjeli u tlu te mjerene oborine i drenski istek. Masene koncentracije amonij iona i nitrata u vodi određene su metodom ionske kromatografije (IC) te je napravljana validacija metoda i mjerna nesigurnost određivanja. Rezultati pokazuju znatnije gubitke nitratnog oblika dušika u vrijeme odsustva biljnog pokrova. U razdobljima kada je na pokusu bio kukuruz (2 i 4) zabilježeni su najmanji gubici, a vrijednosti su se kretale od 1, 81-16, 02 kg NO3-N/ha ovisno o količinama primijenjenog gnojiva, dok su se za razdoblja kada na pokusu nije bilo usjeva (1 i 3) te vrijednosti kretale od 8, 46-57, 65 kg NO3-N/ha. Primijećene su znatne razlike u količini nitratnog dušika koji se prema varijantama pokusa odnosi vodom iz drenskih cijevi i zapažena je znatna korelacija s količinom apliciranog mineralnog dušika, količinom oborina i drenskom isteku. Najveći gubitak nitratnog dušika s vodom iz tla zabilježen je u razdoblju 1 na varijanti 7 (250 kg N/ha) i iznosio je 57, 65 kg NO3-N/ha, a najmanji u razdoblju 2 na varijanti 2 (0 kg N/ha) od 1, 81 kg NO3-N/ha. Rezultati pokazuju da su gubici amonijskog oblika dušika nešto veći u vrijeme odsustva nego u vrijeme vegetacije. U razdobljima 2 i 4 zabilježeni su najmanji gubici, a vrijednosti su se kretale od 0, 02-0, 14 kg NH4-N/ha ovisno o količinama primijenjenog gnojiva, dok su se za razdoblja 1 i 3 vrijednosti kretale od 0, 13-0, 97 kg NH4-N/ha. Primijećene su male razlike u količini amonijskog dušika koji se prema varijantama pokusa odnosi vodom iz drenskih cijevi i zapažena je slaba korelacija s količinom apliciranog mineralnog dušika, a nešto veća s količinom oborina i drenskim istekom. Najmanji gubitak amonijskog dušika s vodom iz tla zabilježen je u razdoblju 2 na varijanti 5 (200 kg N/ha) i 10 (0 kg N/ha) i iznosio je 0, 02 kg NH4-N/ha, a najveći u razdoblju 1 na varijanti 4(150 kg N/ha) od 0, 97 kg NH4-N/ha. U odnosu na gubitke nitratnog oblika dušika gubici amonijskog oblika dušika znatno su manji i doprinose svega 1, 1-1, 7%. Tako je i najmanji zabilježeni gubitak nitratnog dušika s vodom iz tla od 1, 81 kg NO3-N/ha dvostruko veći od najvećeg zabilježenog gubitak amonijskog dušika od 0, 97 kg NH4-N/ha. Validacijom smo utvrdili da metoda potpuno odgovara namjeni po svim svojim izvedbenim značajkama dokazavši i/ili odredivši linearnost, homoscedastičnost, preciznost, točnost, osjetljivost, selektivnost i specifičnost, područje rada, interval pouzdanosti te granice detekcije i kvantifikacije. U radu su prikazani i svi doprinosi mjernih nesigurnosti određivanja nitrata i amonij iona u drenskoj vodi. Za masene koncentracije od 26, 45 mg NO3-/L i 4, 50 mg NH4+/L odredili smo mjerne nesigurnosti određivanja koje su iznosile redom ± ; ; ; 1, 45 mg NO3-/L i ± ; ; ; 0, 20 mg NH4+/L.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo promijenjenim ljudskim potrebama uz istodobno održavanje ili povećanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Premda, u cjelini gledano, poljoprivreda u Hrvatskoj nije ni približo intenzivna kao u nekim zapadnoeuropskim zemljama, za očekivati je da će se s razvojem poljoprivrednih gospodarstava zaoštriti pitanja ulaganja i isplativosti proizvodnje, a samim tim i problemi zaštite okoliša. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu i vodi. Uvjereni smo da probleme koji su i u nas prisutni ne treba rješavati smanjenjem mineralne gnojidbe, koja je u prosjeku i onako pri dnu europske ljestvice. Ono što je neophodno za održavanje kvalitete okoliša najčešće je znanje i volja da se okoliš zaštiti. Stoga naglašavamo da i u nas već postoje područja, poglavito ona s intenzivnom poljoprivredom, za koja je nužno definirati i raščlaniti pojam “ održivost” , a zatim primijeniti “ održivi razvoj” (sustainable development) u praksi. Ako je riječ mineralnim gnojivima, posebice dušičnim, održivost znači primjenu onih količina koje, ako su pravovremeno primijenjene, neće dovesti do značajnijih gubitaka nitrata ispiranjem u površinske i podzemne vode. Kako bi se utvrdilo koje su “ održive” doze mineralnog dušika za gnojidbu važnijih ratarskih kultura prema prinosu i prema koncentraciji nitrata u vodi iz lizimetara, te odredila optimalna doza ovog hraniva, postavljen je u “ srcu” Lonjskog polja stacionarni poljski pokus s ukupno 10 varijanata. Pomoću ugrađenih lizimetara hvata se voda koja se procijedi kroz tlo do dubine 80 cm. Pokus je u 1997 godini dopunjen analizama vode iz drenskih cijevi. Na taj način stvorene su pretpostavke za bilanciranje hraniva na razini pokusnog polja, a ostvareni rezultati predstavljaju dragocjene podatke za kompjutorsko modeliranje. Dugotrajna i nikad prekidana suradnja između TMG Petrokemija d.d. Kutina i djelatnika Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta urodila je tako ovim veoma kompleksnim istraživanjem, koje će, između ostalog, dragocjeno poslužiti u svrhu realnog definiranja problema ispiranja dušika iz mineralnih gnojiva u našim agroekološkim uvjetima. Nakon nekoliko radnih sastanaka s predstavnicima JVP Hrvatske vode, te rasprave o svim bitnim čimbenicima koji utječu na cjelovitost ostvarenih rezultata istraživanja, zaključeno je da se u nastavku rada u istraživanju prati i količina i kvaliteta vode iz drenskih cijevi. Sam pokus na terenu je postavljen tako da se u svakoj varijanti pokusa nalaze po dvije drenske cijevi cijelom njihovom dužinom. Od toga je jedna drenska cijev ugrađena bez, a druga sa filter materijalom. Zahvaljujući dogovoru s djelatnicima JVP Hrvatske vode izvršeno je temeljito čišćenje kanala u kojem se nalaze izvodi drenskih cijevi, te su ugrađena dva automatska mjerača drenskog isteka. JVP Hrvatske vode pomoglo je dakle u proširenju istraživanja u bitnom segmentu - praćenju kvalitete vode iz drenskih cijevi. Nažalost, u 2006. godini Hrvatske vode nisu participirale u sufinanciranju ovog istraživanja. Koristimo ovu priliku kako bi izrazili zahvalnost i svim djelatnicima poduzeća “ Moslavka” d.d., a posebno gospodinu Josipu Žepancu, te gospodinu dipl.inž. Stjepanu Aladiću na gostoprimstvu, te svesrdnoj pomoći pri provedbi terenskog dijela istraživanja, koja je, s obzirom da je riječ o 4 ha površine pokusa zaista velik i važan doprinos u radu, bez kojeg bi predmetna istraživanja bilo nemoguće provoditi. Cijenimo ovu pomoć tim više što su uvjeti poslovanja danas zaoštreni do krajnih granica izdržljivosti većine subjekata u poljoprivredi. Bez obzira na to u poduzeću “ Moslavka” d.d. RJ. Potok uvijek smo se osjećali dobrodošli, a svi zaposleni djelatnici s kojima smo surađivali nesebično su nam pomagali. Na temelju rezultata dobivenih egzaktnim znanstvenim metodama stvorit će se pretpostavke za kreiranje održivog gospodarenja tlom na području istraživanja, ali i šire, uz naglasak na određivanju optimalnih doza mineralnog dušika, kako prema prinosu ratarskih kultura, tako i prema koncentraciji nitrata u podzemnoj vodi. Naglašavamo da samo znanost, i to na temelju egzaktnih pokazatelja, može dati pouzdane odgovore na brojna otvorena pitanja gospodarenja u poljoprivredi sutrašnjice, među kojima je pitanje optimalne gnojidbe dušikom prioritetno.