Search

This paper provides an overview of the history of the state graduation exam in schools in the Republic of Croatia with Italian as the language of instruction. It focuses on the innovations introduced in the examinations for the school year 2021/2022, following the implementation of the curricular reform and the definition of single curricular disciplines. The contribution focuses both on Italian language and literature tests and on the innovations proposed in the most recent Catalogue for the state graduation exam. Il presente contributo offre una panoramica sulla storia dell’Esame di Stato nelle scuole che adottano come lingua di insegnamento la lingua italiana nella Repubblica di Croazia. Si sofferma sulle novità introdotte negli Esami di Stato della Scuola secondaria di secondo grado per l’anno scolastico 2021/2022 a seguito dell’attuazione della riforma curriculare e della definizione dei Cataloghi per le singole discipline. Il contributo si concentra infine sulle prove finali di lingua e letteratura italiana e sulle novità proposte nell'ultimo Catalogo per l’Esame di Stato. Prilog nudi kratak osvrt na povijest državne mature u školama s talijanskim nastavnim jezikom u Republici Hrvatskoj, a posebno se dotiče novih ispitnih područja koja su uvedena u ispite za školsku godinu 2021/2022. Nakon provedbe kurikularne reforme i nakon donošenja novih kurikola za pojedine predmete. U radu se posebna pozornost posvećuje ispitima iz talijanskog jezika i književnosti te novim uputama koje je stručna radna skupina predložila u najnovijem Katalogu za državnu maturu.

Državna matura se definira kao polaganje skupa ispita kojima učenici odnosno polaznici pristupaju po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja. Polaganjem spomenutih ispita moguće je vrednovati učenikovo stečeno znanje, a uspješno položena državna matura podrazumijeva upis na željeni fakultet ako učenik želi nastaviti svoje daljnje obrazovanje. Cilj ovog diplomskog rada je usporedba provedbe državne mature između Hrvatske i Švicarske kako bi se ispitale i utvrdile sličnosti i razlike. U tu svrhu koristila se metoda komparativne analize koja se upotrijebila pri usporedbi službenih dokumenata obiju zemalja, a koji su vezani uz samu provedbu, organizaciju te sadržaj ispitnih kataloga. Osim toga, korištene su tablice usporedbi kako bi iste bile što bolje i preglednije prikazane. Uz navedeno, dan je i osvrt na pandemiju u svijetu uzrokovanu COVIDOM-19 budući da je izazvala promjene i kada je riječ o samoj državnoj maturi. Usporedba je pokazala kako postoji više sličnosti nego razlika u provedbi državne mature u Hrvatskoj i Švicarskoj. Sličnosti se očituju kada je riječ o razinama, tijelu koje je zaduženo za samu provedbu, svrsi, ciljevima, dokazu o položenom ispitu, vremenu održavanja te nacionalnim manjinama dok se na razlike nailazi kada su u pitanju predmeti i broj istih koji se polažu, vrste ispita, plaćanje naknade te ocjenjivanje. The state graduation is defined as taking a set of exams that students and applicants take upon completion of their secondary education. By taking the above mentioned exams it is possible evaluate the student's acquired knowledge and successfully passed state graduation implies enrolment at the desired university if the student wants to continue his or her further education. The aim of this thesis is to compare the implementation of the state graduation between two seemingly different countries, Croatia and Switzerland, in order to examine and determine similarities and differences. For this purpose, the method of comparative analysis was used to compare the official documents of both countries concerning the implementation, organisation and content of the test catalogues. Also, comparison tables were used to make the comparison better and more clear. In addition, there was a review of the world's COVID-19 pandemic, since it caused some changes when it comes to the state graduation itself. The comparison showed that there are more similarities than differences in the implementation of the state graduation in Croatia and Switzerland. Similarities are expressed in terms of levels, body in charge for the implementation itself, purpose, objectives, evidence of the passed graduation, time of maintenance and national minorities, while there are differences in subjects and number of the exams to be passed, types of exams, payment of fees and evaluation.

Državna matura se definira kao polaganje skupa ispita kojima učenici odnosno polaznici pristupaju po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja. Polaganjem spomenutih ispita moguće je vrednovati učenikovo stečeno znanje, a uspješno položena državna matura podrazumijeva upis na željeni fakultet ako učenik želi nastaviti svoje daljnje obrazovanje. Cilj ovog diplomskog rada je usporedba provedbe državne mature između Hrvatske i Švicarske kako bi se ispitale i utvrdile sličnosti i razlike. U tu svrhu koristila se metoda komparativne analize koja se upotrijebila pri usporedbi službenih dokumenata obiju zemalja, a koji su vezani uz samu provedbu, organizaciju te sadržaj ispitnih kataloga. Osim toga, korištene su tablice usporedbi kako bi iste bile što bolje i preglednije prikazane. Uz navedeno, dan je i osvrt na pandemiju u svijetu uzrokovanu COVIDOM-19 budući da je izazvala promjene i kada je riječ o samoj državnoj maturi. Usporedba je pokazala kako postoji više sličnosti nego razlika u provedbi državne mature u Hrvatskoj i Švicarskoj. Sličnosti se očituju kada je riječ o razinama, tijelu koje je zaduženo za samu provedbu, svrsi, ciljevima, dokazu o položenom ispitu, vremenu održavanja te nacionalnim manjinama dok se na razlike nailazi kada su u pitanju predmeti i broj istih koji se polažu, vrste ispita, plaćanje naknade te ocjenjivanje.

Ovaj rad vam je približio državne mature iz Informatike Republike Hrvatske, Republike Slovenije i Savezne Republike Njemačke za školsku godinu 2016./2017. Analizirana su područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita svake pojedine mature. Uočene su sličnosti i razlike matura pojedinih zemalja uspoređujući algoritamske i nealgoritamske zadatke s obzirom na broj i težinu zadataka. Područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita analizirani su u prvom poglavlju. Analizom možemo zaključiti da se državna matura iz Informatike Republike Hrvatske sastoji pretežito od pitanja višestrukog izbora što je slučaj i u državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije uz dodatak seminarskog rada koji je sastavni dio državne mature. Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke donosi posve drugačiju strukturu; dva bloka zadataka na koje se očekuje cjelokupno rješenje: proučiti problem, shvatiti ga, smisliti i realizirati rješenje problema. Drugo poglavlje donosi analizu algoritamskih zadataka, dok je u trećem poglavlju napravljena analiza nealgoritamskih zadataka. Ovdje se može primijetiti razlika u broju i težini algoritamskih zadataka u državnim maturama; državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije sadrže malo algoritamskih zadataka manje težine, dok je državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke sastavljena isključivo od algoritamskih zadataka puno veće složenosti. Nealgoritamski zadaci se nalaze u državnoj maturi iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije, dok se u državnoj maturi iz Informatike Savezne Republike Njemačke takvi zadaci gotovo ne pronalaze. Državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije slične su i po područjima ispitivanja, dok državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke ima posve drugačija područja ispitivanja. In this thesis, state graduations of the Republic of Croatia, the Republic of Slovenia and the Federal Republic of Germany in IT have been analyzed for the school year 2016./2017. There have been analyzed fields of testing, educational outcomes and the structure of exams of every single state graduation. There have been noticed similarities and differences in state graduations of countries, comparing algorithmic and non-algorithmic tasks considering the number and difficulties of tasks. Fields of testing, educational outcomes and the structure of exams have been analyzed in the first chapter. We can make conclusion that the state graduation of the Republic of Croatia in IT consists mostly of multiple-choice questions which is also the case in the state graduation of the Republic of Slovenia with the addition of seminar work. The state graduation of the Federal Republic of Germany has completely different structure; two sets of tasks in which entire solution is required: to study the problem, to understand it, to work it out and to realize the solution to the problem. The second chapter gets the analysis of algorithmic tasks, while in the third chapter analysis of non-algorithmic tasks was made. There, you can notice the difference in number and difficulties of tasks in state graduations. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia in IT have less complexed algorithmic tasks while the state graduation of the Federal Republic of Germany consists of algorithmic tasks that are more complexed. Non- algorithmic tasks are found in the state graduation of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia and in the state graduation of the Federal Republic of Germany, those tasks do not even exist. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia are also similar in fields of testing while the state graduation of the Federal Republic of Germany has completely different fields of testing in IT.