Search

Studija je podijeljena u osam poglavlja. Nakon uvodnog poglavlja, u drugom poglavlju prikazan je pregled kretanja u prerađivačkoj industriji u Europskoj Uniji, kao polazište za istraživanje. U okviru poglavlja detaljnije su analizirani strateški okvir koji koristi EU za formuliranje razvitka prerađivačke industrije, pojedine politike i SWOT analiza sektora prerađivačke industrije EU. Na kraju poglavlja su analizirani regionalni aspekti klasterizacije u EU pojedinih sektora prerađivačke industrije. U trećem poglavlju sadržana je analiza stanja prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj po bitnim obilježjima prerađivačke industrije strukturirana na način da se analiziraju kvantitativna obilježja i kvalitativni pokazatelji stanja i razvitka prerađivačke industrije. Na kraju poglavlja se nalazi analiza regionalnih aspekata razvitka prerađivačke industrije te tehnološka struktura prerađivačke industrije na regionalnim razinama. U četvrtom poglavlju izvršena je analiza konkurentnosti prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj. Ova analiza se fokusira na strukturu bruto dodane vrijednosti, međunarodnu razmjenu i specijalizaciju, te na učinke i strukturu izravnih inozemnih ulaganja u prerađivačkoj industriji. Analizirani su pokazatelji učinkovitosti, te tehnološke promjene po sektorima prerađivačke industrije. U petom poglavlju sadržana je SWOT analiza hrvatske prerađivačke industrije s obzirom na temeljne sastavnice i nalaze po grupama djelatnosti s prijedlogom politika poboljšanja konkurentnosti za pojedine djelatnosti. Šesto poglavlje razrađuje odrednice razvitka prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj koje sadrže: makro i mikroekonomske odrednice razvojne politike, projekcije razvitka hrvatske prerađivačke industrije po djelatnostima do godine 2013. i matricu čimbenika konkurentnosti s pripadajućim horizontalnim programima i aktivnostima za rast konkurentnosti. Sedmo poglavlje sadrži prijedloge za provođenje Strategije sukladno analitičkim nalazima, te matrici horizontalnih programa i aktivnosti, te sektorskih inicijativa. Osmo poglavlje sadrži zaključke Studije sa sažeto prikazanim nalazima svih ranijih poglavlja.

U ovoj znanstvenoj studiji je analiziran dosadašnji razvitak i trenutno stanje prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Ocijenjene su strukturne promjene, razvijenost i konkurentnost hrvatske prerađivačke industrije. Također, analizirano je financijsko stanje prerađivačke industrije u Hrvatskoj.

Knjiga sadrži ekonomsku analizu razvitka industrije kože i proizvoda od kože u Hrvatskoj i ukazuje na ključne čimbenike razvitka i na strateške smjernice razvitka navedene industrije u globalnome okruženju. Analiza povezuje teorijske postavke i empirijske nalaze. Osim sekundarnih podataka autori su se koristili i primarnim podacima prikupljenima anketnim istraživanjem sa ciljem testirati postavljene hipoteze onako kako se to vidi po poglavljima ove knjige. U testiranju hipoteza primijenjene su ekonometrijske i statističke metode. S metodološkoga su stajališta tri djelatnosti analizirane u prerađivačkoj industriji klasificirane sukladno s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD): Štavljenje i obrada kože (DC 19.1), Proizvodnja kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda (DC 19.2) i Proizvodnja obuće (19.3). U pojedinim su se poglavljima autori koristili podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore i Financijske agencije (FINA).

U studiji su prikazani rezultati anketnog istraživanja poduzetnika iz hrvatske prerađivačke industrije. Analizirani su kvalitativni i kvantitativni čimbenici razvitka prerađivačke industrije. Provedena je SWOT analiza hrvatske prerađivačke industrije. Na temelju rezultata provedenih analiza donesena je ocjena budućeg razvitka hrvatske prerađivačke industrije.

U studiji se istražuje dosadašnji razvoj i stanje kemijske industrije. Polazište u istraživanju je analiza stanja, strukturnih obilježja i perspektiva rasta europske kemijske industrije i njihov utjecaj na hrvatsku kemijsku industriju. Analiza stanja ukazuje na zakonske i institucionalne uvjete razvitka kemijske industrije. U studiji se daje ocjena stanja i razvoja kemijske industrije u Hrvatskoj s obzirom na bitne makroekonomske pokazatelje. Nadalje se razrađuju relevantni aspekti analize učinkovitosti kemijske industrije i njene konkurentske pozicije u okviru bitnih parametara analize konkurentnosti, uključujući i aspekte analize vanjskotrgovinske razmjene kemijske industrije RH. Nalazi studije služe kao polazište za izradu strategije razvoja hrvatske kemijske industrije.

Ova znanstvena studija istražuje dosadašnji razvoj i stanje industrije kože i proizvoda od kože u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Analizirana su kretanja u industriji kože i proizvoda od kože, učinkovitost industrije, tržišni čimbenici razvoja industrije i odrednice međunarodne razmjene proizvoda od kože. Nalazi ove Studije služe kao polazište za izradu Strategije razvoja hrvatske industrije kože i proizvoda od kože. U istraživanju je korišteno anketno istraživanje, intervjui, i sekundarni statistički podaci. Podaci su obrađeni primjerenim statističkim metodama. Rezultati istraživanja pokazuju da industrija kože i proizvoda od kože prolazi kroz intenzivan proces restrukturiranja i modernizacije. Učinci ovog restrukturiranja jesu zatvaranje poduzeća i pad udjela ove industrije u BDP-u i zaposlenosti prerađivačke industrije. Jedan od problema s kojima je suočena ova industrija je niska ukupna produktivnost rada i općenito niži troškovi rada u usporedbi s ostalom prerađivačkom industrijom. Slabosti u tržišnim aspektima poslovanja pridonose neučinkovitoj tržišnoj poziciji i niskoj uspješnosti ove industrije. Analiza vanjsko-trgovinske razmjene ove industrijepokazala je da je Hrvatska tijekom tranzicije izgubila komparativne prednosti, što je rezultiralo padom izvoza. Iako su polazne osnove za budući razvoj hrvatske industrije kože i proizvoda od kože složene, ova industrija u Hrvatskoj ima perspektivu za razvoj. Pretpostavka za to je aktivno restrukturiranje proizvođača. Nužan je i pomak prema proizvodnji s većim udjelima dodane vrijednosti. Rezultati istraživanja daju korisne informacije nositeljima industrijske politike u kreiranju strategije i specifičnih razvojnih mjera u području ove industrije.