Search

Opisana je foraminiferska zajednica iz odabranog uzorka naslaga miocenske starosti na Dilj gori, geološki stup Ciprovac. Detaljno je analizirana frakcija 0,35 mm koja je dobivena mokrim prosijavanjem. Određene su ukupno 33 foraminiferske vrste, koje pripadaju podredovima Rotaliina i Textulariina. Planktonske foraminifere dominiraju, 17 određenih vrsta predstavlja 84,6 % zajednice što ukazuje na dubljevodne taložne okoliše gornjeg dijela kontinentalne padine. Najbrojnije planktonske vrste su: Trilobatus trilobus, Trilobatus quadrilobatus, Trilobatus bisphericus. Izračunati su indeksi bioraznolikosti: bogatstvo vrsta, Berger-Parker-ov indeks dominacije, Simpson-ov indeks dominacije, Shannon-Wiener-ov indeks, indeks ekvitabilnosti i Fisher-ov indeks. Na osnovu stratigrafskih raspona prisutnih vrsta određena je badenska starost naslaga. The foraminiferal assemblage from the Miocene deposits (Mt. Dilj gora), Ciprovac section have been studied. The 0.35 mm fraction obtained by sieving was analyzed in detail. A total of 33 foraminiferal species were determined and classified into the suborders Rotaliina and Textulariina. Of these, 17 species belong to the planktonic foraminifera, accounting for 84.6% of the assemblages, suggesting an upper bathyal depositional environment. The most abundant planktonic species are: Trilobatus trilobus, Trilobatus quadrilobatus, Trilobatus bisphericus. The following biodiversity indices were calculated: Species richness, Berger-Parker dominance index, Simpson dominance index, Shannon-Wiener index, Evenness index and Fisher index. Based on the stratigraphic ranges of the species present, the Badenian age of the deposits was determined.

U mjestu Otruševec, na sjeveroistočnom dijelu Samoborskog gorja, odrađen je terenski dio rada i prikupljeno je 17 uzoraka sa 17 točaka. Na daljnju laboratorijsku analizu uzeto je deset uzoraka. Od njih deset, šest je analizirano mikroskopski, a četiri makroskopski. Uzorci su podvrgnuti analizi brojanja zrna, kalcimetriji, petrografskoj analizi, analizi nanofosila i dijatomeja. Iz dobivenih rezultata bilo je moguće odrediti sastav pješčenjaka kao i njegovu vrstu prema različitim trokomponentnim dijagramima, odrediti podrijetlo materijala te donijeti zaključke o vrsti reljefa, klimatskim uvjetima i indeksima trošenja čestica. Od četiri pješčenjaka, jedan je svrstan u litične grauvake, dok ostala tri spadaju pod litične arenite. Daljnja je interpretacija dobivenih podataka ukazala na subhumidnu klimu u vrijeme taloženja, kao i na moguće brdoviti reljef te na metamorfno i sedimentno podrijetlo čestica. Pronađeni proslojci ugljena, crvenkasta boja pojedinih uzoraka te limonitizacija zrna, ukazuju na sezonske klimatske promjene subhumidne do moguće subaridne klime. Također, značajni udio olivina ukazuje na različitu stopu trošenja i višestruko recikliranje stabilnijih minerala. Fosilni ostaci nisu pronađeni u niti jednom uzorku pa je o starosti naslaga teže donositi konkretnije zaključke. The field-work part of this master thesis was done in Otruševec, in the northeastern part of the Samoborsko gorje hills, where 17 samples were collected from 17 localities. Ten samples were taken for further laboratory analysis. Out of ten, six were analyzed microscopically, and four macroscopically. The samples were analysed by means of grain counting, calcimetry, petrographic analysis, nannofossil and diatom analysis. From the results obtained, it was possible to determine sandstone composition and type according to different ternary diagrams, to determine the origin of the material and to draw conclusions on the type of relief, climatic conditions and the weathering index. Out of the four sandstones, one is classified as a lithic graywacke, while the other three are lithic arenites. Data analysis suggests that weathering occurred due to sub-humid climate at the time of deposition, in areas of possibly hilly relief composed of metamorphic and sedimentary rocks. Traces of coal, the reddish color of some samples, and grain limonitization, point to seasonal climate changes from sub-humid to possibly subarid climate. Also, significant amounts of olivine have been found, suggesting different weathering rates and multiple recycling of more stable minerals. Fossil remains were not found in any of the samples so it is difficult to make more concrete conclusions on the age of the deposits.

Područje istraživanja obuhvaća šire područje račvanja potoka Vrapčak i potoka Mikulić, sjeverno od naselja Gornje Vrapče. Na promatranom području izdanjuju stijene paleozoika, gornjeg trijasa, gornje krede i miocena. Paleozojske stijene su predstavljene metamorfitima, pretpostavljene starosti devon-karbon. Izgrađuju sjeverni i istočni dio istraživanog područja, a razlikuju se parametamorfiti i ortometamorfiti. Odnosi metamorfita su isti kao i na širem područje Medvednice, odnosno parametamorfiti okružuju glavnu masu ortometamorfita. Naslage gornjeg trijasa, smještene su na jugozapadnom dijelu istraživanog područja, predstavljene su ranodijagenetskim dolomitima. Na središnjem dijelu istraživanog područja izdanjuju gornjokredne naslage. Unutar njih su određena četiri facijesa: bazni konglomerati, pelagički "scaglia vapnenci", flišolika serija najmlađe krede (Gozavske naslage) i turbiditni sedimenti. Južni dio istraženog terena obilježen je miocenskim naslagama. Unutar njih, badenske naslage predstavljene su baznim dolomitnim brečama na koje naliježu litotamnijski vapnenci a na njima slijede spongitni kalksiltiti i badenski pješčenjaci. Prijelaz u sarmat označen je početkom taloženja brakičnih naslaga, odnosno IV koso koritno uslojenih biokalkarenita na koje naliježu prijelazni koso laminirani onkoidni vapnenci. Najmlađe naslage istraživanog područja su donjopanonski ravno uslojeni glinoviti vapnenci poznatiji kao ''croatica naslage''. The research area includes the wider area of the fork of the Vrapčak stream and the Mikulić stream, north of the settlement of Gornje Vrapče. In the observed area, rocks of the Paleozoic, Upper Triassic, Upper Cretaceous and Miocene appear. Paleozoic rocks are represented by metamorphites, presumed to be Devonian-Carboniferous. They build the northern and eastern part of the investigated area, and parametamorphites and orthometamorphites are distinguished. The ratios of metamorphites are the same as in the wider area of Medvednica, ie parametamorphites surround the main mass of orthometamorphites. Upper Triassic deposits, located in the southwestern part of the study area, are represented by early diagenetic dolomites. Upper Cretaceous deposits are emitted in the central part of the study area. Within them, four facies have been identified: base conglomerates, pelagic "scaglia limestones", a flysch series of the youngest Cretaceous (Gozavske deposits) and turbidite sediments. The southern part of the investigated terrain is marked by Miocene deposits. Within them, the Baden deposits are represented by basic dolomite breccias on which lithotamnian limestones rest, followed by spongit calxillites and Baden sandstones. The transition to sarmat is marked by the beginning of the deposition of brackish deposits, ie obliquely layered biocalcarenites on which the transitional obliquely laminated oncoid VI limestones rest. The youngest deposits of the investigated area are Lower Pannonian flat layered clay limestones better known as "croatica deposits".

Na sjeveroistočnoj Medvednici, u okolici Planine Gornje, uz cestu za Karivaroš, nalaze se izdanci klastičnih i piroklastičnih naslaga, u kojima se mjestimice nađu brojni fosili slatkovodnih mekušaca (školjkaša, slatkovodnih puževa), ostrakoda, riba i drugih organizama. Donjobadenska starost glinovitih naslaga u južnom dijelu terena određena je na temelju proslojaka tufa. Pločasti vapnenci na sjevernom dijelu terena ne sadrže fosile, ali su, prema analogiji sa susjednim područjima, svrstani u panonske Croatica naslage. Najmlađi, svijetli lapori s ostrakodima i ostacima riba određeni su kao Banatica naslage. In the northeastern part of the Medvednica Mt., near the village Planina Gornja, along the road towards Karivaroš, clastic and pyroclastic Miocene deposits crop out, sporadically comprising numerous fossils of freshwater molluscs (bivalves, freshwater gastropods), ostracodes, fish and other organisms. The determined age of argilaceous deposits in southern part of the terrain as Lower Badenian is based on tuffitic interlayers. Laminar limestones in the northern part of the terrain do not contain fossils, but if compared with vicinal areas, they are classified as Croatica deposits. The youngest sediments, bright marls with ostracods and fish remains are classified as Banatica deposits.

Istraživane su bioklastične marinske naslage miocenske starosti na području između okretišta Dubravica i odvojka planinarskog puta za Veternicu. Ove naslage se ističu u reljefu istraženog područja kao otporne na trošenje. Uz klasičnu tehniku pripreme izbrusaka, primijenjena je i modificirana tehnika mokrog prosijavanja. Određeni su glavni fosili (foraminifere, crvene alge, školjkaši, puževi, skafopodi, makovnjaci, ostrakodi i ježinci) koji se pojavljuju u dva osnovna tipa mikrofacijesa: koralinacejski floutston i heterosteginsko/planosteginski vekston do floutston. Utvrđena je badenska starost naslaga. Miocene bioclastic marine deposits crop out in the area between the bus stop Dubravica and mountain path leading to Veternica Cave. They are weathering-resistant and can be clearly seen in the researched area. Alongside the classical preparation of thin sections, a modified wet sieveing technique was also used. Dominant fossils (foraminifera, coralinaceans, bivalves, gastropods, scaphopods, bryozoans, ostracods and echinoids) occur in two basic types of microfacies: Coralinacean floatstone and Heterostegina/Planostegina wackestone to floatstone. Badenian age was determined.

Uz šumsku cestu od Dubravice prema teniskim terenima nalaze se izdanci klastičnih naslaga (pretežito lapora), u kojima su mjestimice nađeni fragmenti skeleta makrofosila, foraminifere, ostrakodi, ostaci riba i drugih organizama. Rađeni su terenski, laboratorijski, kabinetski i analitički radovi, te kalcimetrija. Metoda prilagođenog mokrog prosijavanja je rađena u sklopu laboratorijskog rada. Za analitički rad su računati indeksi raznolikosti, rađen je trokomponentni dijagram i računat je omjer plankton bentos. Taložni okoliš je interpretiran kao unutarnji šelf s obiljem nutrijenata i povremenim donosom slatke vode. Starost naslaga je badenska. Along the forest road from Dubravica towards the tennis playground, outcrops of clastic sediments (mostly marls) comprise skeletal fragments of macrofossils, foraminiferae, ostracods, fish remains and remains of other organisms. Field, laboratory, office and analytic work and calcimetry have been done. Modified sewing technique has been done as a part of laboratory work. For analytic work, diversity indexes have been calculated, three-component diagram has been done and plancton/bentos ratio has been measured. Depositional environment is interpreted as te inner shelf, rich in nutrients, with temporary input of fresh water. Deposits are Badenian in age.

U radu su istraživani miocenski nautilidi roda Aturia iz okolice Čučerja, koji se čuvaju u zbirkama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Morfometrijska analiza pokazala je da fosili najvjerojatnije pripadaju jednoj vrsti, Aturia aturi, koja je od ranije poznata iz miocenskih naslaga Paratethysa. Dvojno grupiranje podataka dobivenih iz omjera mjerenih dimenzija pripisuje se spolnom dimorfizmu, koji je karakterističan za nautilide. Nalazi aturija u krupnozrnastom sedimentu upućuju na postmortalni transport. Aturia je u ranom badenu mogla migrirati iz Mediterana u Paratethys kroz Alpski ili Dinarski prolaz te se proširila isključivo po zapadnom djelu Paratethysa.

U zbirci Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja nalaze se ĉetinjaĉe iz miocenskih naslaga s tri lokaliteta na podruĉju Medvednice: Podsused, Sveta Nedelja i Planina Gornja. Opisano je i determinirano 50 ostataka ĉešera, naĉinjena je revizija postojećeg nazivlja (klasifikacije), pregled mogućih staništa te je dokumentirana promjena klime tijekom miocena na temelju zbirke, kao i publiciranih podataka. Determinirano je osam razliĉitih vrsta roda Pinus i po jedna vrsta rodova Larix i Cunninghamia, dok je dio uzoraka odreĊen na razini rodova Pinus sp. i Abies sp. U naslagama karpata-donjeg badena naĊene su ĉetiri vrste ĉetinjaĉa, dok je sedam vrsta zabiljeţeno u sarmatskim naslagama. Tijekom donjeg miocena (karpat) vladala je vrlo topla i vlaţna klima, koja je više pogodovala drugim biljnim skupinama, dok je klima tijekom sarmata bila topla, ali sušna, zbog ĉega su i golosjemenjaĉe, osobito one mediteranskoga tipa, bile raznolike i razmjerno brojne. Dodatno je potvrĊena odredba nekoliko već odreĊenih uzoraka, promatranih u ovome radu. Collection of the Croatian Natural History Museum contains Miocene conifer fossil material from three regions in the Medvednica Mt. area: Podsused, Sveta Nedelja and Planina Gornja. This thesis includes descriptions and determination of 50 conifer residuals, as well as the revision of the existing classification. An overview of possible habitats is also proposed, as well as evidences about the climate changes during the Miocene epoch, based on the studied collection and available public data. There are eight different species of Pinus gender and one species of Larix and Cunninghamia genera, while some of the conifer residuals was determined as genera Pinus sp and Abies sp. Four species of conifers were found in the deposits of Karpatian-Lower Badenian while seven species were found in the Sarmatian deposits. It was very warm and humid during Karpatian and that was favorable to other plant groups, while the climate during the Sarmatian was warm but dry, because of that gymnosperms were varied and proportionately numerous, especially those of the Mediterranean type. Some conifer residuals that were described here have already been determined and their provision is further confirmed.

Laporovite miocenske naslage Laza Bistričkog i okolice već su bile predmetom nekoliko istraživanja. Sadrže brojne fosile sačuvane tijekom izmjena kopnenih i vodenih faza. Potvrđena je velika raznolikost fosilne zajednice koja sadrži mnoštvo flore i faune koja nas upućuje na okolišne uvjete vremena. Pretpostavljena starost istraživanih naslaga je srednji miocen. Marly Miocene deposits of Laz Bistrički and its surroundings have already been the subject of several studies. They contain numerous fossils preserved during changes of land and water phases. A great diversity of fossil communities has been confirmed, which contains a multitude of flora and fauna that point to the environmental conditions of time. The presumed age of investigated deposits is Middle Miocene.