Search

U suvremenoj govedarskoj proizvodnji veliki problem predstavlja mastitis, kako u ekonomskom tako i u dijagnostičkom smislu. Do izravnih ekonomskih gubitaka za proizvođača dolazi zbog smanjene mliječnosti, promijenjenog sastava mlijeka, troškova liječenja, gubitka jedne ili više četvrti vimena, karence i povećanog utroška rada Najveće štete u proizvodnji mlijeka uzrokuju supkliničke (nevidljive) upale. Cilj ovoga rada bio je utvrditi osjetljivost pojedinih bakterijskih uzročnika mastitisa na antimikrobne tvari u pripravcima za liječenje mastitisa koji se koriste u Republici Hrvatskoj. Uzročnici mastitisa izdvojeni su na hranjivoj podlozi eskulin krvni agar te podvrgnuti testu osjetljivosti na 8 antimikrobnih tvari. Najveća osjetljivost sojeva bakterije Staphylococcus aureus utvrđena je prema amoksicilinu s klavulanskom kiselinom i cefoperazonu, dok je izrazita rezistencija zapažena prema penicilinu i ampicilinu (gotovo 100%). Također, utvrđena je i relativno visoka učinkovitost ampicilina (96, 1%), amoksicilina s klavulanskom kiselinom (94, 1%) i penicilina (92, 8%) na sojeve bakterije Streptococcus uberis, dok je najmanju osjetljivost bakterija imala prema streptomicinu. Kroz rezultate analiza vidljivo je da je sve veći broj bakterija razvio rezistentnost na određene antimikrobne tvari.

U radu je prikazan broj somatskih stanica i ukupni broj mikroorganizama u uzorcima sirovog mlijeka onih proizvođača koji nisu u sustavu redovite mjesečne kontrole Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka. Broj somatskih stanica određen je fluorooptoelektronskom metodom na uređaju Fossomatic 5000basic, a ukupni broj mikroorganizama metodom deseterostrukih razrjeđenja i nacjepljivanjem na hranjivu podlogu. Geometrijska sredina broja somatskih stanica iznosila je 185.000 ml-1 (95% interval povjerenja 160.000-214.000 ml-1). Utvrđeno je da broj somatskih stanica u 30.7 % pretraženih uzoraka prelazi vrijednost 400.000 ml-1. Geometrijska sredina ukupnog broja mikroorganizama iznosila je 180.000/ml-1 (95% interval povjerenja 123.000- 263.000 ml-1) pri čemu 37% uzoraka udovoljava kriterijima za I klasu, a 63 % uzoraka pripada II klasi prema Uredbi o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka. Usporedbom dobivenih vrijednosti s vrijednostima dobivenim iz uzoraka koji su pod kontrolom Središnjeg laboratorija može se zaključiti da s obzirom na broj somatskih stanica nema većih odstupanja između proizvođača mlijeka koji su pod mjesečnom kontrolom SLKM i onih koji izravno prodaju mlijeko. Uočljive razlike vidljive su kada je u pitanju ukupni broj mikroorganizama pri čemu je u uzorcima mlijeka namijenjenima izravnoj prodaji daleko veća zastupljenost mlijeka nižeg razreda kakvoće. Premda razlozi uočenih razlika mogu biti posljedica različite metodologije prikupljanja i obrade uzoraka između ovih dviju skupina proizvođača mlijeka, poštivanje higijenskih standarda u primarnoj proizvodnji i obradi mlijeka zadaća je svakog proizvođača mlijeka kako bi se ispunili kriteriji higijenske kakvoće krajnjeg proizvoda.

Rad je osvrt na važeću legislativu koja regulira higijensku ispravnost sirovog mlijeka u Republici Hrvatskoj te na EU propise na kojima se ista temelji. U radu su prikazani učinci novih propisa i pravilnika na higijensku kakvoću mlijeka te na učestalost mastitisa u krava.

Istraživanje je provedeno u svrhu određivanja etiologije i prevalencije intramamarnih infekcija mliječnih koza u sjevernoj regiji Hrvatske. Uzeti su uzorci mlijeka (n=606) od 303 životinje iz nasumično odabranih stada (n=5). Stada su se kretala od 40 do 114 mliječnih koza francuske alpske pasmine u laktaciji. Koze su držane intenzivno, stajski, bez ispusta. Mužnja se obavlja u izmuzištu, strojno, u kantu. Bakteriološkom pretragom 600 uzoraka mlijeka dobili smo 122 bakteriološki pozitivnih uzoraka. Prevalencija intramamarnih infekcija bila je 20, 1% (n=122) od svi pregledanih uzoraka polovina vimena. Najučestaliji uzročnik mastitisa bio je Stapylococcus aureus 72, 1% (n=88 uzoraka polovina vimena). Bacillus spp. izoliran je iz 13% uzoraka (n=16), koagulaza negativni Staphylococci (CNS) kod 9, 8% (n=12), Streptococcus skupine D 4, 1% (n=5). Salmonella spp. I Listeria monocytogenes nisu izdvojene. Prevalencija intramamarnih infekcija između lijeve i desne polovine vimena nije bila značajna.

Usprkos napretku u tehnologiji mužnje i široko primjenjivanim preventivnim mjerama za sprečavanje intramamrnih infekcija, mastitis još uvijek predstavlja jedan od najčešćih problema s kojim se susreće primarna proizvodnja mlijeka. Cilj ovog istraživanja bio je prikupiti podatke o proširenosti intramamarnih infekcija u malim stadima muznih krava i usporediti ih s rezultatima sličnih istraživanja kako bi se unaprijedile preventivne mjere protiv novih infekcija mliječne žlijezde. Provedeno terensko istraživanje presjeka populacije obuhvatilo je 304 muzne krave kod 47 vlasnika. Prosječni broj krava u laktaciji u stadu kretao se od tri do 12 (prosječno šest). Uzorci su uzeti iz svih četvrti krava u laktaciji, testirani mastitis testom i mikrobiološki pretraženi u laboratoriju. Mikrobiološka pretraga provedena je na krvnom agaru s dodatkom eskulina, a izolirane bakterije subkultivirane su na selektivnim i diferencijalnim podlogama. Statistička obrada provedena je korištenjem statističkog programa Stata 6.0 (STATA Corp.). Barem jedna četvrt s povišenim brojem somatskih stanica utvrđena je u 174 krave (57%). Postotak četvrti s povećanim brojem somatskih stanica u stadima se kretao u rasponu od 0 do 60%, odnosno 26% svih pretraženih četvrti imalo je u manjem ili većem stupnju izraženu pozitivnu reakciju. Prevalencija mastitis test pozitivnih četvrti nije statistički povezana s veličinom stada (p› 0.05). Međutim, stražnje četvrti češće su zahvaćene povećanjem broja somatskih stanica nego prednje, a razlika je statistički značajna (p

U dva odvojena istraživanja provedena u razmaku od 8 godina citološki i mikrobiološki pretražene su ukupno 554 krave. Uzorci za pretragu uzimani su prije redovite mužnje iz svake četvrti zasebno. Svaki uzorak testiran je mastitis testom i mikrobiološki pretražen. U drugom istraživanju broj četvrti koje su pozitivno reagirale mastitis testom značajno se smanjio dok je broj infekcija na približno istoj razini u oba istraživanja. Zapažen je porast broja infekcija uzrokovanih uvjetno patogenim uzročnicima iz okoliša.

Pravilna higijena vimena je temeljna mjera za sprječavanje mastitisa i smanjenje postsekretornog onečišćenja svježeg sirovog mlijeka. Ona uključuje primjenu higijenskih mjera na sisama prije i poslije mužnje, a trebala bi se provoditi sredstvima koja isključuju mogućnost pojave štetnih ostataka u mlijeku. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi učinkovitost ekološki prihvatljivih higijenskih mjera na smanjenje broja mikroorganizama na sisama prije mužnje ovaca i mikrobiološku kakvoću svježeg sirovog mlijeka. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine po 15 ovaca iz istog uzgoja. Higijena vimena prve skupine ovaca provodila se uranjanjem sisa prije mužnje u dezinfekcijsko sredstvo na bazi površinski aktivnih tvari, organskih kiselina i vodikovog peroksida. Zaštita sisa iste skupine ovaca nakon mužnje obavljena je sredstvom na bazi joda i tenzida. Higijena vimena druge skupine ovaca provodila se uranjanjem sisa u mješavinu dezinfekcijskih sredstava na bazi površinski aktivnih tvari, organskih kiselina i vodikovog peroksida te pripremljenog uvarka od 11 vrsta bilja u omjeru 3 : 7. Zaštita vimena iste skupine nakon mužnje provodila se sredstvom na bazi biljnih ekstrakata. Uzorci briseva s površine lijeve sise svake ovce u obje skupine uzimani su prije i poslije pripreme vimena za mužnju s navedenim higijenskim sredstvima. Pojedinačni uzorci mlijeka ovaca iz obje skupine uzimani su dvokratno u razmaku od dvadeset dana. Prema dobivenim rezultatima došlo je do značajnog smanjenja ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija (p

U radu je iznešena etiologija mastitisa u mliječnom govedarstvu Hrvatske za razdoblje od 1991. do 2002. godine. Autor iznosi i osvrt na legislativu kojom se regulira kontrola zdravlja vimena te higijenska kakvoća mlijeka.

U radu je prikazan osvrt na Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka s posebnim naglaskom na članke koji se odnose na higijensku kakvoću sirovog mlijeka. Ujedno su iznešeni i praktični savjeti za provođenje higijenski ispravne mužnje.