Search

Sadržaj ovog rada odnosi se na mjere provedene u svrhu podržavljenja imovine u Hrvatskoj/Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Naglasak je stavljen na dva elemnenta, odnosu Komunističke partije Jugoslavije naspram vlasništvu prije rat, za vrijeme rata i neposredno nakon njegova završetka, te izgradnji osnove za proces mjera podržavljenja imovine.

Sadržaj ovog rada odnosi se na mjere provedene u svrhu podržavljenja imovine u Hrvatskoj/Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata. Naglasak je stavljen na dva elementa, odnosu Komunističke partije Jugoslavije naspram vlasništvu prije rata, za vrijeme rata i neposredno nakon njegova završetka, te izgradnji osnove za proces mjera podržavljenja imovine.

Rad analizira postupak podržavljenja poduzeća u vlasništvu stranih državljana nakon Drugog svjetskog rat. Naglasak je stavljen na tri elementa: 1. odnos Komunističke partije Jugoslavije naspram vlasništva prije rata, za vrijeme rata i neposredno nakon njegovog završetka, 2. izgradnju juridičke osnove za proces podržavljenja, 3. provedbu mjera podržavljenja na primjerima nekolicine stranih poduzeća. U gospodarskom životu poraća ovo je zasigurno bio jedan od ključnih problema, koji je označavao mogućnost daljnjeg nesmetanog razvoja novog sistema. S obzirom na vlasničku strukturu nova vlast je pod svaku cijenu u kratkom roku trebala staviti svu sitnu i krupnu industriju pod svoju nadležnost kako bi dalje nesmetano mogla provoditi svoje već otprije zacrtane planove o izgradnji države. Unutar tog problema posebno mjesto zauzima podržavljenje imovine koja je bila u stranom vlasništvu. Ovdje prikazani primjeri gotovo paradigmatski oslikavaju prve mjesece poraća u kojima se užurbano radilo na stvaranju jedne potpuno nove gospodarske osnove koja je trebala poslužiti izgradnji novog društvenog poretka i novih društvenih vrijednosti. Na putu prema ostvarenju tih zamisli jedino moguće rješenje nove su vlasti vidjele u obračunu sa svim nositeljima vlasničkih prava, kako domaćim tako i inozemnim. Ovim potonjima pristupalo se s većom dozom opreza zbog toga što su to nalagali vanjskopolitički obziri do kojih su jugoslavenske komunističke vlasti držale, prije svega zbog nedefinirane zapadne granice.