Search

Pojam infrastrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructure - SDI) već je dulje vrijeme prisutan u svijetu. Presudnu ulogu i poticaj ka stvara-nju nacionalnih infrastruktura prostornih podataka imala je izvršna naredba 12906 američkog predsjed-nika Clintona iz 1994. godine. Donošenje ove naredbe potaknulo je ubrzan rad na izgradnji nacionalne infrastrukture prostornih podataka i svih dodatnih mjera u SAD-u, ali i diljem svijeta. Uz nacionalne infrastrukture prostornih podataka pokrenute su i različite inicijative na regionalnoj (EUROGI, PCGIAP ...) kao i na globalnoj razini (GSDI). U radu će se dati pregled različitih inicijativa i napora koji su pokrenuti u Hrvatskoj po tom pitanju. Najveću ulogu u tome imaju državna tijela, u prvom redu Vlada i Državna geodetska uprava uz potporu i suradnju javnog i privatnog sektora te akademske zajednice. Državna geodetska uprava je kao glavni čimbenik u stvaranju buduće infrastrukture prostornih podataka pokrenula niz inicijativa koje imaju za cilj uvođenje novih tehnologija, oprema i postupaka pri izradi karata i stvaranju digitalnih i katastarskih baza podataka. Učinkovito upravljanje prostorom uz održivi razvitak zahtijeva uređenje i modernizaciju prostornih evidencija te uspostavu nacionalne infrastrukture prostornih podataka. U idućih nekoliko godina pred Hrvatskom su brojne zadaće i obaveze po pitanju uređenja prostornih evidencija. Tim zadaćama treba savjesno pristupiti i riješiti ih u razumnom roku, a što je od interesa kako za boljitak cijele države tako i za ispunjenje postavljenih uvjeta u procesu pristupanja europskim i svjetskim integracijama., The term Spatial Data Infrastructure (SDI) is not new and has already been present in the world for quite a long time. President Clinton's Executive Order 12906 from April 1994 played a crucial role and was an initiative in establishing National Spatial Data Infrastructure (NSDI). This Order induced briskly the building of NSDI and also of all additional counterparts in the USA and around the whole world. Besides NSDI, various other initiatives at regional (EUROGI, PCGIAP, …) and global level (GSDI) were also launched. In this paper, an overview of different initiatives and efforts in establishing SDI in Croatia will be presented. State bodies such as the Government and State Geodetic Administration have the main role in it in collaboration with public and commercial sector and also with academic community. As the main factor in creating a future SDI, State Geodetic Administration has launched several initiatives the goal of which is the installation of new technologies, equipment and procedures in map production and the establishment of digital topographic and cadastre databases. The arrangement and modernization of spatial records and the establishment of NSDI make the key factors for sustainable physical planning and land development at local and national level. In the next few years Croatia must solve numerous duties to arrange spatial records. These duties must be solved very conscientiously and in a reasonable period of time. It is very important for Croatian prosperity and for the fulfilment of the conditions set in the process of entering European and international integrations.

Geoinformacije su od ključne važnosti u mnogim poljima ljudskog djelovanja. Kako bi se osigurala njihova svrsishodnost i pogodnost za uporabu u različitim uvjetima, geoinformacije je potrebno normirati. U ovom radu je dan općeniti pregled normizacije geoinformacija na različitim razinama, od međunarodne do nacionalne. Posebno su prikazane aktivnosti na normizaciji geoinformacija u Hrvatskoj. Također, razmotrena je i praktična primjena normi iz područja geoinformacija u svakodnevnom životu.

Uloga geoinformacija svakim je danom sve veća, međutim, njihova učinkovita primjena zahtijeva jasno opisivanje. Po uzoru na ISO/TC211 u siječnju 2003. godine, osnovan je tehnički odbor TO211 Geoinformacije/Geomatika pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo, čime se i Hrvatska aktivno uključila u postupak normiranja u području geoinformacija. U ovom radu prikazana je norma ISO 19115 Metadata, koja je u travnju ove godine prihvaćena kao hrvatska norma. To je prva norma iz područja geoinformacija prihvaćena u Hrvatskoj, a njezin će sadržaj i primjena imati veliko značenje osobito za korisnike prostornih podataka.

Razvoj mjernih i računalnih tehnologija omogućio je gotovo svakome relativno lako prikupljanje različitih prostornih podataka. Izrada prostornih podataka prema odgovarajućim normama koje ne sputavaju daljnji razvitak, na svim društvenim razinama, kvalitetnija dokumentacija o podacima i metapodaci te poboljšanje razmjene i dostupnosti podataka može polučiti enormne uštede za državu. Upravo s tim ciljem, mnoge zemlje su 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenule različite inicijative s ciljem izgradnje i poboljšanja infrastrukture prostornih podataka. Katastar i zemljišna knjiga trebaju sadržavati potpune informacije o položaju i pravnom stanju svih nekretnina neke države. Tvrtke u privatnom sektoru, kao i javne organizacije te tijela državne uprave, za učinkovito obavljanje različitih zadataka i poslova trebaju jedinstven, javan i jasan pristup prostornim podacima, a poglavito podacima katastra. U sveopćem trendu elektroničkog poslovanja to još više dolazi do izražaja. U ovom radu je prikazana uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka kao i njeni sastavni dijelovi.

Pojam infrastrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructure - SDI) već je dulje vrijeme prisutan u svijetu. Presudnu ulogu i poticaj ka stvaranju nacionalnih infrastruktura prostornih podataka imala je izvršna naredba 12906 američkog predsjednika Clintona iz 1994. godine. Donošenje ove naredbe potaknulo je ubrzan rad na izgradnji nacionalne infrastrukture prostornih podataka i svih dodatnih mjera u SAD-u, ali i diljem svijeta. Uz nacionalne infrastrukture prostornih podataka pokrenute su i različite inicijative na regionalnoj (EUROGI, PCGIAP ...) kao i na globalnoj razini (GSDI). U radu će se dati pregled različitih inicijativa i napora koji su pokrenuti u Hrvatskoj po tom pitanju. Najveću ulogu u tome imaju državna tijela, u prvom redu Vlada i Državna geodetska uprava uz potporu i suradnju javnog i privatnog sektora te akademske zajednice. Državna geodetska uprava je kao glavni čimbenik u stvaranju buduće infrastrukture prostornih podataka pokrenula niz inicijativa koje imaju za cilj uvođenje novih tehnologija, oprema i postupaka pri izradi karata i stvaranju digitalnih i katastarskih baza podataka. Učinkovito upravljanje prostorom uz održivi razvitak zahtijeva uređenje i modernizaciju prostornih evidencija te uspostavu nacionalne infrastrukture prostornih podataka. U idućih nekoliko godina pred Hrvatskom su brojne zadaće i obaveze po pitanju uređenja prostornih evidencija. Tim zadaćama treba savjesno pristupiti i riješiti ih u razumnom roku, a što je od interesa kako za boljitak cijele države tako i za ispunjenje postavljenih uvjeta u procesu pristupanja europskim i svjetskim integracijama.

Normizacija prostornih podataka, uz tehnologiju, politiku, kriterije i stručnjake, osnovni je i potrebni okvir u izgradnji nacionalne infrastrukture prostornih podataka. U radu je opisana djelovanje tijela za normizaciju na međunarodnoj razini – ISO, poglavito rad Tehničkog odbora 211, koji je zadužen za područje geoinformacija i geomatike. Opisane su, također aktivnosti nacionalnoga Tehničkog odbora 211 pri hrvatskom tijelu za normizaciju, koji se u svojem radu oslanja na ISO. Navedene su procedure usvajanja normi i status u kojem se pojedine norme nalaze., Standardization of spatial data, along with technology, policy, criteria and people, constitutes a framework which is basic and necessary in the creation of national spatial data infrastructure. This paper describes the activities of the international standardization body – ISO, especially the work of Technical Committee 211, in charge of geoinformation and geomatics. The paper also describes the activities of Technical Committee 211 with the Croatian standardization institution, whose work is reliant on that of the ISO. It explains standards development processes and describes the status of individual standards.

Prostorne su informacije od ključne važnosti u mnogim poljima ljudskog djelovanja. Budući da se uvođenjem odgovarajućih normi u prikupljanju, izradbi i održavanju prostornih informacija stvorila mogućnost njihova korištenja u različitim aplikacijama neovisno o izvoru njihova nastajanja, u posljednjih je 20-ak godina većina zapadnoeuropskih zemalja i više međunarodnih organizacija uložilo znatno truda i materijalnih sredstava u stvaranju normi digitalnih prostornih informacija. Regionalna i nacionalna nastojanja dovela su konačno i do pokretanja inicijative za donošenje globalnih normi u okviru Međunarodne organizacije za normizaciju, čiji se rezultati očekuju tijekom 2000. godine. U radu je opisan proces razmjene prostornih informacija na osnovi saznanja Međunarodne kartografske udruge, dan je pregled trenutačnog stanja i postignutih rezultata na polju normizacije digitalnih prostornih informacija u nekim međunarodnim organizacijama (Međunarodna organizacija za normizaciju, Europski komitet za normizaciju, Europsko povjerenstvo nadležnih za službenu kartografiju i Radna grupa za digitalne prostorne informacije), zatim u pojedinim europskim državama (Austrija, Finska, Norveška, Njemačka, Švicarska i Velika Britanija) i u Republici Hrvatskoj., Spatial information is very important in many fields of the human work. Thanks to the progress of the computer technology, most of today's collection, production and maintaining of geographic information is done by digital means. Many individuals and organizations have spent considerable amounts of time and money to build their own geographic databases, which they use in their own computing systems. Finally, it became obvious that the existence of adequate standards would create a possibility for the use of spatial information in different applications, independently of their source of origin. Having that in mind, during the last 20 years most of the West-European countries, as well as many international organizations put the lot of effort and money in building spatial information standards. Regional and national endeavors finally led to an initiative of making a global standards under the responsibility of the International Organization for Standardization (ISO) whose results are expected during the year 2000. In this paper, a description of the process of the transfer of spatial information is presented. It is followed by the description of the present situation and achievements in the field of digital spatial information standardization within some international organizations (International Cartographic Association, Comité Européen de Normalisation, Comité Européen des Responsables de la Cartographie Officielle, Digital Geographic Information Working Group), and in some European countries (Austria, Finland, Norway, Germany, Switzerland and United Kingdom). At the end there is the overview of the situation in the Republic of Croatia.