Search

Število avtomobilov se je v Sloveniji v zadnjih petdesetih letih petkrat povečalo, čemur so mesta sledila s povečevanjem parkirne ponudbe. Velenje od preostalih mest v tem ni drugačno. Ker se vsaka vožnja z avtomobilom začne in konča na parkirnem mestu, se lahko z upravljanjem parkiranja zagotovi bolj raznoliko ponudbo javnih prostorov, boljšo dostopnost mestnih središč za vse oblike mobilnosti, vključno z avtomobili, cenejše cene in najemnine nepremičnin, boljše lokalno gospodarstvo in nenazadnje manjše onesnaževanje. Parkirna situacija se lahko izboljša tako z organizacijskimi in infrastrukturnimi kot ozaveščevalnimi ukrepi, do najprimernejših ukrepov pa lahko privede le dobro poznavanje obstoječega stanja. Med parkirnimi analizami je najbolj povedna analiza parkirnega utripa, s katero pridobimo vpogled v to kako je parkirišče zasedeno skozi dan in koliko časa je parkirano posamezno vozilo, s tem pa tudi kdo tam parkira. Priložnosti, ki se kažejo ob izvedbi predlaganih parkirnih ukrepov, so podlaga za urbanistične preureditve štirih vzorčnih območij oblikovanih po meri človeka.

Gradski promet i parkiranje predstavljaju najčešće probleme s kojim se suočavaju svi gradovi svijeta. Potrebe ljudi i gospodarstva u toj domeni povećavaju se brže od ljudskih mogućnosti te se stoga gotovo cijeli svijet suočava s nastojanjem da ti problemi ne budu kočnice, već prethodnice razvoja urbanih sredina. Promet, kao djelatnost prijevoza ili prijenosa ljudi i dobara, pridonosi oblikovanju prostora te ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju. Problem koji će se u ovom diplomskom radu istraživati je utjecaj prometa i samih parkirališnih kapaciteta na razvoj urbanih sredina odnosno gradova. Važno je utvrditi značajke i probleme parkirališnog prostora, njegov utjecaj na razvoj gradova, moguća rješenja problema parkiranja u gradskim destinacijama, kao i analizirati stanje postojećih parkirališnih kapaciteta, te pronaći načine rješavanja problema parkiranja. Međusobna relacija problematike parkiranja i razvoja gradova predstavlja problem ovog istraživanja. Predmet istraživanja je razmotriti i utvrditi sve elemente parkirališnog prostora, te njegov utjecaj na razvoj urbanih sredina. Važno je spoznati kako se pravilnim i učinkovitim planiranjem površina za parkiranje može utjecati na razvoj pametnih gradova. Glavna hipoteza ovog diplomskog rada je: Dostupnost parkirališnog mjesta i njegova kvaliteta utječu na razvoj gradova. Prva pomoćna hipoteza je: Povećana potražnja za parkiranjem utječe na razvoj infrastrukture u gradovima, dok je druga pomoćna hipoteza: Kod potražnje za parkiranjem glavni kriterij je cijena. Cilj ovog diplomskog rada je istražiti različite utjecaje kao što su ponuda, kvaliteta, lokacija i cijena parkirališnog prostora na percepciju i zadovoljstvo sudionika u prometu, što neposredno utječe na razvoj gradova. Metodama rada (empirijska metoda, povijesna metoda i analiza) istraženi su i utvrđeni rezultati o utjecaju parkiranja na razvoj gradova. U istraživačkom dijelu rada kao alat za prikupljanje podataka o utjecaju parkiranja na razvoj gradova korištena je anketa odnosno anketni upitnik čiji je cilj pobliže objasniti povezanost dostupnosti i kvalitete parkirališnih prostora i razvoja urbanih sredina.

V projektni nalogi je predstavljena problematika parkiranja v mestih. Predstavljen je sistem iskanja in rezervacije prostega parkirnega mesta, to je »Parkauto«, ki se je uveljavil pri nas. Na praktičnem primeru je prikazana uporaba sistema »Parkauto«. Za primer smo uporabili parkirišče tehniških fakultet. Primer zajema analizo obstoječega stanja in pričakovano stanje po vzpostavitvi sistema »Parkauto« na parkirišču. Na podlagi primera in predstavljene problematike so bile podane ugotovitve raziskave. Project presents the issue of parking in the cities. It presents a system of reservation of unoccupied parking spaces called »Parkauto«. This system is well established in our country. The use of »Parkauto« system is shown in a practical case in which I have used the parking lot of Technical Faculties. The case includes an analysis of the existing situation and the expected situation after the establishment of »Parkauto« system on the parking lot. Research findings were given on the basis of the case and the presented problematic.

V tej nalogi so osrednja tema parkirne površine v središču mesta Maribora. Najprej so predstavljene z vidika zakonodaje in druge pomembne dokumentacije. Opisane so različne delitve parkirnih površin, ki so nato tudi tipizirane za potrebe inventarizacije. Predstavljen je postopek izvedbe inventarizacije, vključno z rezultati. Pridobljeni rezultati so tudi analizirani na podlagi zadnje uradne inventarizacije iz leta 2006. Na koncu sledijo najpomembnejši načrti Mestne občine Maribor na področju mirujočega prometa in sklepne misli. In this document, the central theme are the parking areas in the center of Maribor. Firstly they are presented from the view of the legislation and other relevant documentation. Described are the various divisions of parking spaces, which are then also typified for the purposes of inventorisation. Presented is the process of the inventorisation and its results. The results obtained are analyzed based on the last official inventarisation from year 2006. In the end the most important plans of the Municipality of Maribor for stationary traffic follows and concluding thoughts.

Problematika mestnega prometa in zakaj se trgovski centri selijo na obrobja mest – primer mesto Ptuj Prometni sistem je podsistem logistike, ki je v veliki meri odgovoren za dobro logistiko v mestih, državi ter na mednarodnih poteh. Zato je treba znati dovolj celostno urejati promet že v mestnih okoljih, saj predvsem tam nastajajo največje gneče in zastoji, ki dosežejo svoj vrhunec ob konicah delovnih dni. V diplomski nalogi je predstavljen primer mesta Ptuj, ki se kot velika večina slovenskih mest srečuje s slabo ureditvijo mestnega prometa. Največji problem predstavlja nasičenost mestnega jedra s številnimi avtomobili ter drugimi motoriziranimi vozili. V zadnjih nekaj letih je postal tudi trend rasti velikih trgovskih centrov s pripadajočimi brezplačnimi parkirišči, ki deloma rešujejo gnečo in problematiko parkiranja v mestnih jedrih. Vendar to ni dovolj trajna rešitev za mestna jedra, ki zaradi spremenjenih navad občanov počasi, a zagotovo, umirajo. Da bi mestni utrip v središču še vedno živel, vendar hkrati ne bi bil ogrožen zaradi velika števila vozil, so potrebne korenite, tj. dovolj celostne spremembe prometnega režima. Urban traffic problems and why shopping centers are moving to the periphery – example of the town Ptuj Traffic system is subsystem of logistics which is mostly responsible for good logistics in towns, countries and international journeys. Thus it is necessary to know how to govern traffic in urban environment as there are most traffic jams and crowd which reach their rush hour at the end of working days. The final paper represents the case of town Ptuj where, as in most of bigger Slovenian towns, arrangement of town traffic is not well regulated. Satiety of town centre with numerous cars and other motorized vehicles represent the biggest problem. In the last few years trend of building trading centres with free parking places partly solves crowd and problem of parking in town centers. However this is not enough permanent solution for town centers which, because of changed citizens’ habits, slowly but persistently die. Essential changes are necessary for town center to stay lively, however it should not be threatened because of numerous vehicles, i.e. overall changes of traffic regime.

Automobil ne samo da osigurava prijeko potrebnu vrstu prijevoza od jedne do druge ciljne točke već oni simboliziraju brzinu i nesputanu slobodu. Gradovi bez automobila u suštini su "anti- moderni" u mislima većine ljudi danas. U gotovo svim gradovima pojam javnog prostora, odnosno uličnog života i kretanja, proizlazi iz prisutnosti i pojave (parkiranja) automobila. Ulice su u velikoj mjeri bez automobilskog prometa i bez parkiranih automobila prazne i nezanimljive, i, prema tome, neprivlačne, a arhitekti i prometni planeri estetski dizajniraju gradove po mjeri automobila. U radu se nastoji dati odgovor na pitanje zašto je vrlo teško uskladiti prilagođavanje grada prometu (posebno automobilima), što žele prometni stručnjaci, i zadržavanje grada takvim kakav je on doista, s težnjom očuvanja, što žele arhitekti, ali i "obični ljudi".