Search

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, udjele pojedinih organa te odlike trupa janjadi istarske ovce.

Dalmatinska pramenka je autohtona i ujedno najbrojnija pasmina ovaca u Hrvatskoj koja se prvenstveno uzgaja radi proizvodnje mesa (dalmatinske janjetine) ponajviše u ekstenzivnom sustavu uzgoja. Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupa, kemijski sastav i kvalitetu mesa janjadi dalmatinske pramenke. U tu svrhu je zaklano 112 janjadi dalmatinske pramenke (57 muške i 55 ženske) koja je prema prosječnoj tjelesnom masi pri klanju podijeljena u tri skupine: skupina II (15, 3 kg), skupina II (18, 26 kg), skupina III (21, 65 kg). KLanje je obavljeno u ovlaštenoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade. Nakon klanja obavljena s pojedinačna vaganja unutrašnjih organa, kože s donjim dijelovima nogu, testisa, rogova te samih trupova. Unutar 45 min. nakon klanja janjadi izvršena su mjerenja: ph vrijednosti (m. longissimus dorsi), boje mesa (m. semitendinosus i m. rectus abdominis). Uz to utvrđene su sljedeće mjere obrađenih trupova: dužina trupa, dubina prsa, dužina stražnje noge, širina prsa i širina zdjelice. Sa ohlađenih trupova su uzeti uzorci mišića (m. longissimus dorsi) u svrhu utvrđivanja osnovnog kemijskog sastava mesa. Dobiveni podaci statistički su obrađeni korištenjem softverskog paketa SAS V8, GLM procedura (SAS, 1999). Ženska janjad imala je statistički značajno (P

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje trupova (klaonička masa, masa toplog trupa randman te udio pojedinih organa u trupu) te utjecaj klaoničke mase i spola na klaoničke pokazatelje i odlike trupova jaradi hrvatske šarene koze. U tu svrhu zaklano je 90 jaradi hrvatske šarene koze (34 muške i 56 ženske), koja je prema ciljanoj klaoničkoj masi nasumično podijeljena u dvije pokusne skupine (lagana = 21, 5 kg ; teška= 26, 2 kg). Klanje jaradi obavljeno je u ovlaštenoj privatnoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade jarećih trupova. Nakon klanja i obrade, izvršeno je vaganje pojedinih unutarnjih organa, kože s nogama te samih trupova. Isto tako utvrđene su sljedeće mjere trupova: dužina trupa, širina prsiju, dubina prsiju, duljina stražnje noge i širina zdjelice. Izmjereni podaci su statistički obrađeni primjenom procedure GLM statističkog programa SAS. Istraživanjem je utvrđena je neznatno veća klaonička masa, ali značajno (P

Cilj rada je utvrditi klaoničke pokazatelje (klaoničku masu, randman, udio pojedinih organa) nekih pasmina janjadi (travničke pramenke i creske ovce), odnosno jaradi (alpina i sanske pasmine) koja se nudi na hrvatskom tržištu u obliku cijelog trupa. Također, cilj je utvrditi sličnosti, odnosno razlike u iskoristivosti trupa između navedenih vrsta životinja, odnosno pasmina unutar same vrste. U tu svrhu zaklano je ukupno 81 janje oba spola i 27 muške jaradi. Od janjadi, 37 grla (25 muške i 12 ženske) je bilo pasmine travnička pramenka prosječne dobi 3, 5 mjeseci te 44 grla (22 muške i 22 ženske) pasmine creska ovca prosječne dobi 2, 5 mjeseca. Jarad obuhvaćena istraživanjem bila je pasmine alpina (13 grla) i sanska (14 grla) prosječne dobi 80 dana. Prosječna klaonička masa janjadi travničke pramenke bila je 28, 05 kg, a creske 20, 02 kg, dok je prosječna klaonička masa sanske jaradi iznosila 17, 02 kg, a alpine 17, 22 kg. Navedene razlike u dobi janjadi pri klanju proizlaze iz različitih tehnologija koje se primjenjuju za pojedine pasmine. Sukladno tome, prosječne tjelesne mase janjadi prije klanja između pasmina bile su također različite. Masa toplog trupa janjadi travničke pramenke bila je značajno veća (P

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje (klaoničku masu, masu toplog trupa, randman te udio pojedinih organa u trupu) nekih pasmina janjadi (creska ovca, paška ovca te travnička pramenka) koja se na tržištu plasira u obliku cijelog trupa. Također je cilj istraživanja bio utvrditi utjecaj pasmine i spola na iskoristivost trupa mlade janjadi zaklane prije odbića. U tu svrhu zaklano je ukupno 131 janje ; od toga 37 (25 muške i 12 ženske) janjadi travničke pramenke prosječne dobi 3, 5 mjeseca, 44 creske janjadi (22 muška i 22 ženske) prosječne dobi 2, 5 mjeseca i 50 paške janjadi (28 muške i 22 ženske) prosječne dobi 36 dana. Navedene razlike u dobi janjadi pri klanju proizlaze iz različitih tehnologija koje se primjenjuju za pojedine pasmine. Klanje janjadi obavljeno je klasičnom metodom obrade koja uključuje iskrvarenje presijecanjem velikih krvnih žila na vratu (v. jugularis externa i a. carotis communis), odvajanje kože i donjih dijelova nogu te vađenje iznutrica. Neposredno prije klanja sva janjad je pojedinačno vagana. Utvrđene prosječne tjelesne mase janjadi prije klanja između pasmina bile su različite (janjad travničke pramenke 28, 05 kg : 20, 02 kg creska janjad : 11, 18 kg paška janjad) što je ponajviše posljedica različite dobi janjadi. Također je masa toplog trupa janjadi travničke pramenke bila značajno veća (P

Cilj istraživanja bio je utvrditi klaoničke pokazatelje janjadi (klaoničku masu, ma-su toplog trupa, randman te udio pojedinih organa u trupu) creske ovce, paške ov-ce i travničke pramenke, te utvrditi utjecaj pasmine i spola na istraživane klaoni-čke pokazatelje. U tu svrhu zaklano je ukupno 131 janje; od toga 37 (25 muške i 12 ženske) janjadi travničke pramenke prosječne dobi 3,5 mjeseca, 44 creske ja-njadi (22 muška i 22 ženske) prosječne dobi 2,5 mjeseca i 50 paške janjadi (28 muške i 22 ženske) prosječne dobi 36 dana. Navedene razlike u dobi janjadi pri klanju proizlaze iz različitih tehnologija koje se primjenjuju za pojedine pasmi-ne. Klanje janjadi obavljeno je klasičnom metodom obrade koja uključuje iskr-varenje presijecanjem velikih krvnih žila na vratu (v. jugularis externa i a. ca-rotis communis), odvajanje kože i donjih dijelova nogu te vađenje iznutrica. Neposredno prije klanja sva janjad je pojedinačno vagana. Utvrđene prosječne tjelesne mase janjadi prije klanja između pasmina bile su različite (janjad travni-čke pramenke 28,05 kg : 20,02 kg creska janjad : 11,18 kg paška janjad) što je ponajviše posljedica različite dobi janjadi. Također je masa toplog trupa janjadi travničke pramenke bila značajno veća (P, The aim of this work was to determine slaughter characteristics (slaughter weight, hot car-cass weight, dressing percentage and non-carcass components proportion) of lambs from some breeds (Cres sheep, Pag sheep and Travnicka pramenka sheep) offered on Croatian meat market as whole carcass. Also, the aim was to determine the differences in carcass traits between those breeds and lamb sexes. For that purpose, 37 Travnicka pramenka lambs (25 male and 12 female) on average 3.5 months old, 44 Cres lambs (22 male and 22 female) on average 2.5 months old and 50 Pag lambs (28 male and 22 female) on average 36 days old. The differences in age of lambs at slaughter are due to different production system applied for each breed. The lambs were slaugh-tered and processed at local abattoirs in Lika and on islands Cres and Pag. Following slaughter, hot carcasses and ‘’non-carcass’’ components were weighed. The average slaughter weights between Travnicka pramenka lambs, Cres lambs and Pag lambs were significantly different (28.05 kg, 20.02 kg and 11.18 kg, respectively). The hot carcass weight of Travnicka pramenka lambs was signi-ficantly higher than hot carcass weight of Cres and Pag lambs (13.93 kg vs. 10.74 and 6.25 kg). However, Pag lambs had significantly higher dressing percentage than Cres and Travnicka pra-menka lambs (55.82% vs. 53.37 and 49.49%). Also, it was determined that sex had significant influ-ence on slaughter characteristics of lambs from investigated breeds. The results of this research confirm very strong influence of tradition, production goal and habits of consumers on slaughter weight, age and carcass weight of lambs. Primljeno: 15.7.2007.