Search

U radu je prikazana analiza stanja te su utvrđene potreba za razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj

Automobilska industrija je jedna od najvećih i najvažnijih industrija u svijetu, a automobilske kompanije se ubrajaju među najsnažnije i najveće svjetske kompanije. U ovom se radu analizira stanje i perspektive autoindustrije te izazovi njenog razvoja, prvenstveno s aspekta korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u području prodaje. Zaključno, utvrđuje se perspektiva učinkovitosti i prilagodbe zaposlenika prodaje automobila u vidu razvoja informacijsko komunikacijskih tehnologija. Pametna upotreba ICT-a odnosi se na sposobnost poduzeća u lancu opskrbe da elektronički i neometano komuniciraju, izbjegavajući ili značajno smanjujući ručnu obradu podataka na papiru. Također se odnosi na neviđene mogućnosti tvrtki, posebno malih i srednjih poduzeća u koju skupinu spadaju poduzeća prodaje automobila u Hrvatskoj, za ulazak na nova tržišta omogućavajući im sudjelovanje u globalnim digitalnim lancima opskrbe. Svrha ovog istraživanja je utvrditi povezanost informacijsko komunikacijskih tehnologija s poslovanjem poduzeća, te učinkovitost i prilagodbu zaposlenika radu podržanom modernim tehnologijama. Anketa sadrži dvadeset pitanja sa dva ili više ponuđenih odgovora i sva su obavezna. U anketi je sudjelovalo šezdeset i šest ispitanika. Svi ispitanici su odgovorili na sva pitanja. Potvrđujući sve hipoteze postavljene prije početka ankete, može se zaključiti da je ovo istraživanje potvrdilo ono što se pretpostavljalo, naime da zaposlenici prodaje automobila aktivno koriste informacijske i komunikacijske tehnologije u svom radu, razumiju ih, sposobni su nadzirati promjene i primijeniti ih u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti i zadataka. ICT utječe na uspješnost zaposlenika i optimizaciju poslovnih procesa. The automotive industry is one of the largest and most important industries in the world, with automotive companies among the most powerful and largest in the world. In this paper, consider the state and perspective of the auto industry and the challenge of its development, primarily from the point of view of using information and communication technology in the sales area. In conclusion, the perspective and adaptation of the car sales staff in the form of the development of information and communication technology was determined. Smart use of ICT refers to the ability of performing in business and electronic and unobstructed communication, avoiding or possibly reducing manual processing of paper data. They also refer to the unprecedented opportunities of companies, especially small and medium-sized enterprises where joint ventures for sale in Croatia have enabled participation in global digital chains to reach new markets. The purpose of this research is to determine the connection between information and communication technologies with the business of the company, and to utilize and adapt employees who work with modern technologies. The survey containes twenty questions with two or more answers offered and all were compulsory. Sixty-six respondents participated in the survey. All respondents answered all questions. Confirming all the hypotheses raised before the survey began, it can be concluded that this research confirmed what is being transformed, namely that sales employees actively use information and communication technologies in their work, understand them, are able to monitor changes and apply them to their employment activities and tasks. ICT influences employee performance and optimization of business processes.

Poduzetništvo se najčešće definira kao ukupnost poduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajućih, upravljačkih i nadzornih sposobnosti. Poduzetništvo je izazov, tj. više od želje za uspjehom, više od inovativnosti, više od znanja i upornog rada, više od novog proizvoda, više od tržišta i više od novog potrošača. Malo i srednje poduzetništvo u današnjem ekonomskom sistemu definiraju se kao snaga koja može u najvećoj mjeri utjecati na poboljšanje određene nacionalne gospodarske strukture. Malo i srednje gospodarstvo u Hrvatskoj predstavlja jedan od mogućih generatora zapošljavanja i ekonomskog te gospodarskog razvoja. Europska unija predstavlja veliku šansu za Hrvatsko malo gospodarstvo budući da mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj u ovome trenutno značajno zaostaju za ekonomskom efikasnošću malog gospodarstva Europske unije. Koliko je poduzetništvo značajno za gospodarski rast i razvoj potvrđuje činjenica da je izrađena Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020. godine koja je izravan odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim ciljem povećanja konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj. Realizacija općeg cilja bit će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva: poboljšanje ekonomske uspješnosti, poboljšan pristup financiranju - razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo, promocija poduzetništva, poboljšanje poduzetničkih vještina, podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva te poboljšano poslovno okruženje - nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj. Entrepreneurship is most often defined as the totality of entrepreneurial's innovation, organizational, directional, management and supervisory abilities. Entrepreneurship is a challenge, ie, more than a desire for success, more than innovation, more than knowledge and persistent work, more than a new product, more than a market and more than a new consumer. Small and medium-sized enterprises in today's economic system are defined as the power that can to a large extent affect the improvement of a particular national economic structure. The small and medium sized economy in Croatia is one of the potential generators of employment and economic and economic development. The European Union represents a big chance for the Croatian small-scale economy, as small and medium-sized enterprises in Croatia are currently significantly lagging behind for the economic efficiency of the small-scale economy of the European Union. How much entrepreneurship is important for economic growth and development is confirmed by the fact that a Strategy for Entrepreneurship Development 2013-2020 has been developed, which is a direct response to a brief overview of the conditions with the general aim of increasing the competitiveness of the small economy in Croatia. Realization of the overall objective will be supported by measures to address five strategic objectives: improving economic efficiency, improved access to finance - developing various financial opportunities for small business entities and removing the financial gap for small businesses, promoting entrepreneurship, improving entrepreneurial skills, supporting lifelong learning employees in small business entities and improved business environment - upgrading progress achieved by removing the remaining administrative burdens and facilitating business in Croatia.

U radu se istražuje sektor malog gospodarstva, odnosno malo poduzetništvo Republike Hrvatske. Poduzetništvo je razvojna snaga svakog gospodarstva i temelj uspješnosti pojedine države. Poduzetništvo stalno teži novom i nikad se ne miri s postojećim. U modernom poduzetništvu stoji mišljenje da ono što je danas dobro, da već sutra nije. I zato se poduzetništvo smatra dinamičnim i zahtjevnim procesom. Uspješan poduzetnik je onaj koji teži k boljem, koji ima ideje, ne miri se s postojećim stanjem i traži rješenja za društveni napredak. Ulaskom u poduzetništvo i započinjanjem bilo kakvog novog posla, preuzima se rizik. Poduzetnici pretvaraju male ideje u veliki posao i pri tome koriste vlastita, ali i tuđa, novčana i robna sredstva. Uspješan poduzetnik je onaj koji ideju provede u djelo. Mala i srednja poduzeća predstavljaju gotovo većinu svih registriranih poduzeća. Oni su pokretači razvoja i inovacija. Mali poduzetnici svoje snove ostvaruju kroz osnivanje vlastitih obrta ili trgovačkih društva. Zbog malih poduzeća se povećava zaposlenost, smanjuje nezaposlenost, pridonosi se povećanju konkurencije gospodarstva i zbog toga su od iznimne važnosti. Osnovni cilj poduzeća je ostvariti prihode koji će biti veći od ukupnih troškova poslovanja, tj. profit. Profit je poduzetniku osnovni motiv i cilj zbog kojeg se odlučio baviti riskantnim poduzetničkim aktivnostima. Iako su značajni za rast i razvoj ukupnog gospodarstva, susreću se s mnogobrojnim problemima, od kojih se posebno ističu problemi u financijskom sustavu zbog čega mnoga poduzeća bankrotiraju. This paper explores the small business sector, i.e. small entrepreneurship of the Republic of Croatia. Entrepreneurship is a developing power of each economy and it is a foundation of the success of every individual country. The enterprise constantly seeks something new and it is never satisfied with the existing. There is an opinion in the modern entrepreneurship that what is good today- tomorrow is not. And that's why entrepreneurship is considered dynamic and demanding process. A successful entrepreneur is one who seeks better, who has ideas, who is not settling with an existing conditions and always searches for solutions to social progress. When starting any new business and joining enterprise, there is always a risk. Entrepreneurs are turning a small idea into a big business, using their own, but also, other people's monetary and commodity funds. A successful entrepreneur is one who turns an idea into business. Small and medium-sized enterprises represent almost the majority of all registered enterprises. They are the engines of development and innovation. Small entrepreneurs make their dreams come true through the establishment of their own craft or trade societies. Because of small businesses the employment is increasing, unemployment is reducing, contributing to the increase of the competition of economy and, therefore, are of the utmost importance. The basic aim of the company is to achieve the revenues that will be larger than the total costs of the operations, i.e., profit. Profit is for an entrepreneur a basic motive and aim for which he decided to deal with risky entrepreneurial activities. Even though they are important for the growth and development of the overall economy, they are faced with numerous problems, among which the problems in the financial system stand out due to which many end up in bankruptcy.

U radu se istražuje uloga malog poduzetništva u kreiranju inovativnih ponuda turističkih destinacije. Analizira se integralno djelovanje svih dionika destinacije formiranjem tourism product cluba tj. povezivanje različitih nositelja ponude u stvaranju konkurentnog turističkog proizvoda destinacije. Detektiraju se koristi kreiranja tourism product cluba. Suvremeno poslovanje na turističkom tržištu nameće potrebu stalnog unapređenja poslovnih aktivnosti u cilju stvaranja inovativne ponude te smanjivanja problema sezonalnosti.

Mali, inovativni, spremni odgovoriti na vanjske podražaje i potrebe tržišta – to su tzv. startup projekti koji dolaze u brojnim oblicima no najčešće kao mlada poduzeća s malim temeljnim kapitalom u kojima je udruženo nekoliko suosnivača. Oni znaju što žele raditi, no za to im nedostaju novac, određena znanja i vještine te poslovne veze. Sve im to pružaju inkubatori, sastavni dio kulture startupa koja se je posljednjih godina razvila i u Hrvatskoj. Podataka o uspjesima hrvatskih projekata za sada nema jer su i oni uspješniji projekti tek na začetku, no o koliko se rizičnom poslu za osnivače i ulagače radi govori podatak da u Sjedinjenim Državama čak 9 od 10 startupova propadne u prvih četiri godina, unatoč investiranju. Razvijanjem startup kulture - poduzetnički inkubatori predstavljaju najbolji način samozapošljavanja i poticanja ekonomskog razvoja koji će u velikoj mjeri pridonijeti i razvoju gospodarstva u državi.

U suvremenom društvu menadžment malih i srednjih poduzeća je nesumnjivo ključni čimbenik organizacijskog, upravljačkog i rukovodećeg uspjeha gospodarskog razvoja. U poduzetništvu se ostvaruju mnoge funkcije, a jedna od primarnih funkcija je i donošenje odluka prema zaposlenom osoblju, poslovnim partnerima, tehnološkom procesu, tržištu i sl. Donošenje odluka ili odlučivanje je proces biranja između više mogućnosti. Odlučivanje rezultira odabirom akcije koju treba poduzeti ili strategije koju treba primijeniti u praksi. Odlučivanje je generički proces koji obuhvaća izbor između dvije ili više mogućih akcija te provedbu odabrane akcije, kako bi se dostigao unaprijed zadani cilj. U radu će se prikazati način, faze, pristupi, koraci i metodologija donošenje odluka kao i poteškoće koje se javljaju prilikom donošenja odluka.

Gospodarski rast i razvoj neke države ovisi o mnogo čimbenika kao što su globalizacijski procesi, tehnologija, politika, gospodarstvo te mnogi drugi. Konkurentska prednost gospodarstva temelji se na razvoju poduzetništva i obrazovanja za poduzetništvo, s naglaskom na usvajanje potrebnih poduzetničkih kompetencija, razvoj vještina i usvajanje specifičnih znanja o poduzetništvu, te razvijanje pozitivnog stava prema poduzetništvu i razvoju poduzetničke kulture. Lisabonskom strategijom, Strategijom učenja za poduzetništvo, kao i drugim relevantnim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske naglašava se takva usmjerenost. Danas se u teoriji i praksi sve više isprepliću elementi menadžmenta, ali i poduzetništva u javnom sektoru. Javni sektor je partikularan po svojoj ulozi u današnjem društvu, što mu daje važnu ulogu u procesima društvenog i gospodarskog razvoja. Javnom sektoru je uz modernu tehnologiju, posebno neophodna profesionalizacija i razvoj kadrova pa uloga poduzetništva uz obrazovanje postaje relevantan čimbenik u razvoju i poslovnom unapređenju javnog sektora. Ako iskoristimo sve snage i prilike koje nam osigurava ovaj sektor, a slabosti i prijetnje svedemo na minimum, moguće je potaknuti gospodarski razvoj i ulogu poduzetništva u javnom sektoru. U tom kontekstu potrebno je sustavnije razvijati poduzetništvo i obrazovanje za poduzetništvo kao ključnu kompetenciju na svim razinama javnog sektora.

Book Review: Mato Bartoluci (2013) Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva - turisitčka politika, razvoja i poduzetništvo u turizmu // Tourism Development and Entrepreneurship – Tourism Policy, Development and Tourism Entrepreneurship, Faculty of Economics and Business, Zagreb, Školska knjiga ISBN 978-953- 0-30418-5, 479 pp.The book was written by Mato Bartoluci, Full Professor and Head of the Tourism Department at the Faculty of Economics and Business, University of Zagreb. This is a mature author’s work, which is in some ways the crown of forty years of creative effort in his systematic scientific and professional work in the field of sports and tourism management and entrepreneurship. The book consists of 480 pages, it contains many illustrations and it offers high-quality content with an appealing external design. Following the foreword and introduction, the content is divided into two parts. The first part deals with “Tourism Policy and Development” (1.Determinants of Tourism Development ; 2. Environmental Management in Tourism ; 3. Tourism Development Planning ; 4. Managing the Development of a Tourism Destination ; 5. Managing the Development of special Interest Tourism in a Destination ; 6. The Role of Tourism Policy in Tourism Development), and the second part focuses on “Tourism Entrepreneurship” (7. The Role of Entrepreneurship and Management in Tourism Development ; 8. The Economic Basis of Entrepreneurial Processes in Tourism ; 9. Managing Entrepreneurial and Investment Projects in Croatian Tourism). At the end of the book there is a glossary (185 terms), index of tables (82), figures (26) and charts (5), as well as the list of references (287 titles). The book was published by the well-known and widely acknowledged publisher “Školska knjiga” from Zagreb.

Zemlje u ovoj regiji, odnosno, zemlje na području bivše Jugoslavije, suočavale su se s mnogim izazovima u svojoj povijesti, no događanja vezana za posljednje desetljeće govore kako te zemlje imaju tendenciju napredovanja u miru te teže blagostanju. Približavanjem ili priključivanjem Europskoj uniji koja se također suočava s mnogim gospodarskim i socijalnim problemima, te zemlje dijele ili nastoje dijeliti jednaku filozofiju sa zemljama EU pa je tako neminovno pozvati se na strategiju Europske komisije za pametan i održiv razvoj, Europe 2020, koja navodi inovacije kao jedan od najvažnijih prioriteta razvoja europskih zemalja. Kako je razvoj nužan za zemlje u regiji, a to bi značilo da one moraju uvoditi drastične promjene u načinu funkcioniranja, dolazimo do samog nastanka riječi inovacija (lat. innovatio što znači novotarija, promjena, preinaka) koja djeluje u službi tako nužnog i željenog razvoja. Inovacije, odnosno proces stvaranja i korištenja kreativnosti kao glavnog alata, osiguravaju preduvjet za nastanak i funkcioniranje poduzetništva uopće te na taj način generiraju i vode razvoju koji proizlazi iz poduzetništva kao jednog od ključnih preduvjeta ne samo za razvoj zemalja, već i održivost razvoja., Countries in this region, that is, the countries of former Yugoslavia, confronted with many challenges in their history but the events related to the last decade show about how these countries tend to progress in the pursuit of peace and prosperity. Approaching or joining the European Union that also faces many economic and social problems, these countries are, or are trying to share the same philosophy with EU countries so inevitably refer to the strategy of the European Commission for smart and sustainable development, Europe 2020, which states innovation as one of the most important priorities for the development of European countries. As a necessary development for the countries in the region, and this would mean that they must introduce drastic changes in the way of functioning, we come to the origin the word innovation (Lat. Innovatio which means innovation, change, modification), which operates in the service of so necessary and desired development. Innovation, and the process of creating and using creativity as the main tool provides a precondition for the emergence and functioning of enterprises in general and thus generates and manages the development that comes from the entrepreneurship as one of the key preconditions not only for development of countries but also for the sustainability of development.

Iako velik broj ljudi želi postati vlastitim šefom i otisnuti se u samostalne poduzetničke vode, vrlo ih se mali broj na kraju odlučuje za karijeru u poduzetništvu. Prema nekim istraživanjima, u Europi je tek 10% poduzetničke populacije, dok je postotak onih koji razmišljaju o poduzetništvu znatno viši. S obzirom na općeprihvaćeno mišljenje o poduzetništvu kao pokretaču gospodarstva, paradoksalno je da se više ljudi ne okreće poduzetništvu. Jedan od razloga zasigurno leži u uvjerenju da „nismo stvoreni za poduzetnika“, dok drugi dio leži u nedostatku motivacije. Danas je sve manje onih koji vjeruju da se poduzetnikom rađa, a sve više onih koji podržavaju tezu da se poduzetnikom postaje. Učenje i razvoj poduzetničkih kompetencija, uz razumijevanje intrinzične i ekstrinzične motivacije te vlastitih preferencija svakoj osobi mogu omogućiti uspješnu tranziciju u poduzetnika. Promjena perspektive, ustaljenih načina razmišljanja, spremnost na promjenu te prihvaćanje rizika, prvi su i pravi koraci na tom putu., Although a large number of people would be happiest if they were their own bosses, a small percentage of them actually ops for a career in entrepreneurship. According to a recent research, only 10% of European population chooses entrepreneurship, while the percentage of those thinking of engaging in it is significantly higher. Given the general consensus on entrepreneurship as the driver of the economy, it is paradoxical not having more people turning entrepreneurs. One of the reasons lies in the „I’m not made for it“attitude, while the other reason is a lack of motivation. A belief that entrepreneurs are born is nowadays losing support, while there is a growing body of evidence that entrepreneurship can be taught. Raising awareness and developing entrepreneurial competencies, supported by the understanding of intrinsic and extrinsic motivation, as well as one own personal preferences, can enable a successful entrepreneurial transition to everyone. A change of perspective and habitual thinking, readiness to accept risk and act on opportunity are the first and foremost steps in building an entrepreneurial career path.

Mala i srednja poduzeća zapošljavaju većinu radnika te ostvaruju najveći dio nacionalnog dohotka. Za razliku od velikih poduzeća fleksibilnija su, a to im pruža lakše snalaženje na tržištu i veću mogućnost prilagodbe konkurentima i uvjetima koje stvara tržište.Mala i srednja poduzeća imaju određene prednosti i koristi s obzirom na velika poduzeća, ali isto tako i probleme u poslovanju, a tu su i problemi vezani za financiranje malih i srednjih poduzeća.Osim u malim i srednjim poduzećima u Republici Hrvatskoj prikazuje se i broj zaposlenih u privatnim sektorima u zemljama članicama Europske Unije. Opisane su i institucije koje su zadužene za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te sama državna regulativa koja utječe na njihov rast i razvoj.

Jedinice lokalne samouprave – ishodišta razvoja malog i srednjeg poduzetništva

Bez obzira na sve pozitivnosti promjena u globalnom, nacionalnim ili lokalnim okruženjima, pitanje ravnopravnog tretiranja, odnosno emancipacije žena ima deklarativni karakter pa još uvijek govori o društvenoj diskriminaciji žena. Takav odnos rezultanta je tradicionalnih shvaćanja prema kojima se primarna uloga žena vezuje uz obitelj i materinstvo, pa se uključivanje istih u proces rada, njihovo nagrađivanje, kao i napredovanje uzima, nažalost, s podozrenjem, rezervom i omalovažavanjem, čime se neargumentirano ograničava društveni razvoj, a često i krše temeljna ljudska prava.

Razvojni poduzetnički programi – preduvjet zapošljavanja u malim i srednjim poduzećima

Institucionalna podrška Primorsko-goranske županije u razvoju malog i srednjeg poduzetništva

Programi razvoja malog i srednjeg poduzetništva Grada Krka kao jedinice lokalne samouprave

This study’s objective is to examine the nature of tourism and hospitality family businesses that operate in the transitional Polish economy and to analyze the environment for development and growth of these entrepreneurial firms in the reforming economy. In order to evaluate and compare firms’ development relative to selected external environmental factors affecting entrepreneurial operations, on-site surveys and personal interviews were conducted with Polish entrepreneurs who own and operate family businesses within tourism and hospitality industry. The environmental conditions are grouped into four external nvironmental factors: political and legal environment, financial environment, non-financial environment, and socio-economic environment, and analyzed based on Kazanjian’s (1988) and Gnyawali and Fogel’s models (1994). The paper also analyzes the competencies of the owners of the entrepreneurial firms that are important for the firm’s success throughout the firm’s life cycle. Based on this study results, policy implications are made for assisting the tourism and hospitality firms’ growth and development in transitional economy., Cilj rada je ispitati prirodu obiteljskih poduzeća u turizmu i hotelijerstvu u poljskom tranzicijskom gospodarstvu i analizirati poslovno okruženje za razvoj i rast ovih poduzetničkih tvrtki u gospodarstvu koje se reformira. Za procjenu i usporedbu razvoja obiteljskih poduzeća na čije poslovanje utječu određeni čimbenici okruženja, provedene su ankete i intervjui s poljskim poduzetnicima, vlasnicima i djelatnicima obiteljskih poduzeća u turizmu i hotelijerstvu. Uvjeti okruženja grupirani su u četiri čimbenika eksternog okruženja: političko i pravno, financijsko, neprofitno okruženje i društveno ekonomsko okruženje. Analiza se temelji na modelima Kazajnjiana (1988), Gnyawalia i Fogela (1994). U radu se također analiziraju kompetencije vlasnika poduzetničkih tvrtki koje su bitne za uspješno poslovanje tvrtki u njihovom cjelokupnom životnom ciklusu. Rezultati istraživanja pružaju uvid u implikacije politike poslovanja turističkih i hotelijerskih poduzeća što pomaže u njihovom razvoju i rastu u tranzicijskom gospodarstvu.

Nakon skoro 15 godina 'tranzicije' i privatizacije 'na hrvatski način', ali i do danas još uvijek djelomične transformacije bivšega društvenoga i državnoga vlasništva u privatno, red je da se upitamo: koji su ključni socio-ekonomski sudionici (akteri) nastali u tome procesu?, koja su njihova ključna obilježja?, kako ocjenjivati ekonomsku i društvenu ne/uspješnost novonastalih ekonomskih sudionika postsocijalističkoga gospodarstva? i, zapravo, kakav je odnos između nove ekonomske elite ili menadžersko-poduzetničke elite i modernizacijskih i razvojnih izazova u današnjoj Hrvatskoj? Prema popularnim tiskovinama, hrvatski postsocijalizam doveo je ipak, nakon brojnih socijalnih i ekonomskih troškova, početkom ovoga desetljeća i do pojave prvih 'hrvatskih multinacionalnih kompanija’ i ‘ vrhunskih menadžera’ . U kojoj je mjeri ova teza utemeljena i što se krije iza tako glamuroznih naslova? Krije li se iza te teze tek razumljivo marketinško pretjerivanje urednika takvih izdanja ili je riječ ipak o pojavi/procesu koji ima dublje utemeljenje? Naša je teza da je (nova) hrvatska menadžersko-poduzetnička elita tek – elita u nastajanju. Ono što tvorci javnog mnijenja drže vrhunskim predstavnicima ove elite još predstavlja manjinu, doduše poželjnih, tipova i poduzeća i menadžera i poduzetnika. Iza te manjine jest ... što? Do sada nemamo reprezentativnu istraživačku sliku različitih slojeva novonastale ekonomske elite. Kraći pregled sociološke literature u zadnjih desetak i više godina upozorava nas da su menadžeri (i poduzetnici) razmatrani u sklopu tri generalne teze/pogleda, s obzirom na njihovo socijalno izvorište i funkcionalnu ulogu u novome gospodarskom i društvenom sustavu. Prvo, u okviru teze o menadžerima kao (neostvarenoj) alternativnoj političkoj eliti, drugo, u okviru teze o socijalnoj određenosti položaja i funkcija menadžerske elite te u okviru teze o menadžerima kao dijelu novonastajuće kapitalističke klase. Međutim, niti ovi radovi, kao uostalom niti publicistički radovi oko nas, ne propituju neka druga važna pitanja vezana uz menadžersko-poduzetničku elitu, kao što su i ova: čini li menadžersku elitu elitom samo formalna pripadnost vodećim poduzećima, odnosno prešutna pretpostavka da su baš oni najzaslužniji za ekonomski uspjeh svojih poduzeća ili se pripadnost eliti treba/može određivati i nekim drugim svojstvima? Ili je ipak dovoljno smatrati ih elitom jer su visoko obrazovani i na hijerarhijski najvišim upravljačkim mjestima u nekima od ekonomski najmoćnijih hrvatskih poduzeća? Riječju, ako menadžersko-poduzetničku elitu uspijemo i definirati sukladno zahtjevima 'utemeljene teorijske ideje i valjane empirijske istraživačke izvedbe', i dalje ostaje pitanje kako mjeriti njezine ekonomske, društvene, pa ako hoćemo, i političke učinke? Samo volumenom prodane robe, brojem otvorenih radnih mjesta, preuzimanjem inozemnih poduzeća i tržišta? Ili pak zatvaranjem kroz privatizaciju preuzetih poduzeća, osobnim bogaćenjem i 'isporučivanjem' živoga rada u naručje 'socijalne države'? U našem pristupu zalažemo se za sagledavanje društvenih i ekonomskih učinaka hrvatske menadžersko-poduzetničke elite sa stajališta modernizacijskog potencijala te elite. Ovaj koncept modernizacijskog potencijala zagovara i društveni razvoj, ali i ekonomski rast, tragajući za njihovim sukladnim odnosom na različitim razinama lokalnoga i globalnoga gospodarstva. Iz toga konceptualnog horizonta pažljiviji čitatelj će ovdje dobiti posve određene odgovore nekolicine autora na ova pitanja: 1. Kakav je odnos hrvatske menadžersko-poduzetničke elite i modernizacije danas? 2. Postoji li bitna razlika između menadžera i vlasnika-menadžera s obzirom na iskazani modernizacijski potencijal i strategije rasta poduzeća? 3. Kako se odnosi hrvatska menadžersko-poduzetnička elita prema izazovima globalne ekonomije? 4. Koji su danas dominantni stilovi vođenja hrvatskih menadžera? 5. U kojoj je mjeri današnja menadžersko-poduzetnička elita zadovoljna svojim poslom i kako procjenjuje važnost pojedinih aspekata posla? 6. Kakva je veza između poduzetništva i ekonomskoga rasta u hrvatskom postsocijalističkom kontekstu? 7. Kako se odnose hrvatska ekonomska politika i razvojni potencijal hrvatskoga poduzetništva?

Rad se bavi analizom procesa izbora kadrova u razvoju poduzetništva.

U okviru ovoga znanstveno-stručnoga izvještaja sakupljeno je nekoliko radova koji problematiziraju mjesto malih i srednjih poduzeća u hrvatskome gospodarstvu i izvozu, kao i u modernizaciji zemlje. Radovi su nastajali kao odgovori na temeljne zahtjeve projekta 'Hrvatsko poduzetništvo i novi razvojni izazovi', ali i kao mogući odgovori na neka pragmatična pitanja o izvoznom potencijalu hrvatskoga 'malog gospodarstva'. Ključni radovi izvještaja su: I. Izvozni potencijal hrvatskoga malog gospodarstva: pristupno razmatranje II. Mala i srednja poduzeća u izvozu Hrvatske: rezultati desk-analize III. Hrvatski izvoz: analiza vanjske trgovine kao pretpostavka promišljanja strategije izvoza IV. Poduzetništvo, izvozna strategija i simbolična ekonomija

Temeljna je svrha ovoga istraživanja da se analizom sadašnjega poduzetničkog razvoja Međimurja identificiraju temeljna uporišta njegova mogućeg razvoja u neposrednoj budućnosti, ali i upozori na to da je njegova sadašnja razvojna ograničenja moguće ukloniti samo politikom mobilizacije - za - razvoj u okviru koncepta endogenog razvoja Međimurja. Dosadašnji poduzetnički razvoj Međimurja ovdje se promatra iz kuta teorije endogenoga rasta/razvoja iz najmanje dva razloga. Prvo, Međimurje je prostorno maleno i teško bi se, osim iz literarno-analitičkih razloga (što ovdje ponekad i činimo) moglo smatrati zasebnom regijom u odnosu na okolne županije. Drugo, koncept endogenog razvoja nastao je u posljednje vrijeme, kao odgovor društvenih znanosti i menadžera lokalnih institucija na izazove globalizacije i očitog ekonomskog zaostajanja njihovih okolina u odnosu na aspirirane stope rasta i kakvoću življenja. Međimurje sasvim sigurno ne ubrajamo u nerazvijene hrvatske županije, no vjerujemo (temeljem baš dosadašnjega ekonomskog i poduzetničkog razvoja) da njegove upravljačke elite imaju relativno visoke aspiracije rasta i razvoja u neposrednoj budućnosti. Takve su aspiracije za boljim životnim standardom i ekonomskim razvojem često i proizvod prethodnoga, pretežno endogenoga razvoja pojedinih okružja, pa se javljaju kao prirodna evolucija dosegnutoga stupnja gospodarskog i kulturnog razvoja pojedine lokalne zajednice. Posebno je važno istaknuti da se u okviru ovog pristupa veća pozornost svraća i na regionalni identitet i na tradiciju, dakle sociokulturne aspekte razvoja. “ U tim okolnostima, ‘ mjesto’ ili ‘ lokalitet’ više se ne promatraju kao fizički prostor ili regija u geografskom smislu, nego kao kompleks događaja i procesa što se odvijaju između ljudi, kao društveno-ekonomski prostor u okviru kojega su razvijeni ili bi se mogli razviti zajednički gospodarski interesi, kulturni identitet te identitet same lokalne zajednice” . Iz toga se kuta na raspoložive resurse (kao što su fizički i prirodni resursi, transportna i komunikacijska infrastruktura, akumulirani fizički, ljudski i sociokulturni kapital) ne gleda statički, već dinamički, često iz jedne gotovo postmoderne perspektive. Iz nje se zazivlje i posve nova uloga svih važnijih gospodarskih, političkih i društvenih čimbenika u lokalnom prostoru. Poduzetnici, menadžeri velikih tvrtka, poslovna udruženja, lokalne vlade, samonikle i privatne institucije - svi se oni u svjetlu lokalnoga ekonomskog razvoja javljaju istodobno, i kao njegovi resursi i kao neki od temeljnih aktera njegove konceptualizacije i izvedbe. Na tragu početne ambicije u ovoj se knjizi posebna pozornost daje ovim temama: stanovništvo Međimurja kao razvojni resurs prvoga reda, temeljna obilježja međimurskog poduzetništva, glavne zapreke razvoju međimurskih obrta i poduzeća, sadašnji i poželjni odnos između sociokulturnih vrijednosti, endogenih resursa i konkurentskog razvoja Međimurske županije te moguća ulogu glavnih aktera endogenoga lokalnog razvoja. U završnom prilogu se bitni nalazi analize predočuju u obliku mogućih, načelnih uputa za djelovanje lokalnih aktera razvoja u smjeru jačanja lokalnih ekonomskih i razvojnih resursa, posebno poduzetničkih resursa Međimurja.

U posljednjih nekoliko desetaka godina poduzetništvo bilježi znatan razvoj, naročito u visoko razvijenim zemljama, gdje male i srednje tvrtke uživaju veliku pozornost i razrađenu infrastrukturnu podršku. Određenu pozornost poduzetništvo ima i u Republici Hrvatskoj. Nositelji ekonomijske politike u bivšoj Jugoslaviji koristili su tzv. "Socijalističku metodu industrijalizacije", koju obilježava teška industrija i glomazna poduzeća. Zahvaljujući toj metodi i takvoj politici, broj je velikih poduzeća uvećavan, dok su mala i srednja poduzeća svedena na minimum, a obrtništvo je posve diskriminirano i devastirano. Iz tih se razloga ni na prostoru Osječko-baranjske županije ne može zapaziti množina malih i srednjih tvrtki, ni mnogo obrtnih radionica.

//

Autorirazmatraju ulogu managementa i poduzetništva u društvu oćenito, a posebno na primjeru Hrvatske. Oni vide potrebu za razvojem managemanta i obrazovanjem kadrova za rad u managementu kojiima presudnu ulogu u razvoju društva.

Poduzetništvo kao razvojna i pokretačka snaga svakogg ospodarstva temelj je uspješnosti pojedine države. Bio mali, srednji ili veliki poduzetnik, svaki od njih ima odgovornost koju je preuzeo rizikom započinjanja bilo kakvog novog posla jer svaki novi posao ili ideja koja se treba ostvariti, otkriva pravog poduzetnika. Svaka mala ideja koja kroz provedbu postaje veliki posao daje priliku za daljnji razvoj poduzetnika, ali i potiče razvoj cjelokupnoga gospodarstva. Svakodnevno smo svjedoci nastajanja novih “poduzetnika” koji za razvoj vlastitog posla koriste vlastita, ali i tuđa, novčana i robna sredstva. Pravi poduzetnik je upravo onaj koji svoju ideju provede u djelo. Mali poduzetnici su najčešći poduzetnici koji kroz osnivanje vlastitih obrta ili trgovačka društva ostvaruju svoje poslovne snove. Mala trgovačka društva se suočavaju s problemima i uvjetima nemilosrdne tržišne utakmice obilježene velikim brojem bankrota i financijskih problema. U ovom se radu osvrćemo na situaciju u stanju malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj te na problematiku na koju nailaze poduzetnici u svome radu., Entrepreneurship is a driving force of any economy and as such, the foundation of a country’s success. Whether we speak of small, medium or large enterprises, each of them has responsibility assumed by taking on a risk of starting a new business, because every new idea to be realized reveals a true entrepreneur. A small initial idea can become a big business in the course of its implementation, thereby ensuring further development of entrepreneurs, but also contributing to the growth of the entire economy. New “entrepreneurs” are emerging on a daily basis, funding their start-ups with their own or borrowed means. A true entrepreneur is the one who manages to realize his or her idea. Small entrepreneurs account for the largest proportion of new businesses. They have to deal with conditions of ruthless competition characterized by a large number of bankruptcies and financial problems. In this paper we address the situation of small business n the Republic of Croatia and the problems faced by entrepreneurs in conducting their business.

Rad se bavi analizom uvjeta za razvoj poduzetništva i menadžmenta.

U radu se daje prikaz strukture i funkcija male privrede u svijetu i našoj zemlji, te pokušaj definiranja te privredne djelatnosti. Analiziraju se značajke tehničko-tehnološkog progresa i njihova projekcija na razvoj i dinamiku promjena u proizvodnoj domeni. Razmatraju se potencijali male privrede s aspekta tehničko-tehnološkog progresa. Spoznaja da kreativnost i poduzetništvo postaju osnovni resurs napretka, otvara oblasti male privrede širok: razvojni trend u budućnosti.