Search

ĐELETOVCI 10 Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivšeg bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Mineralna gnojiva bi trebalo dodati u nekoliko obroka (budući je riječ o povećanoj količini) u skladu s zahvatima obrade i uzgoja usjeva u plodoredu. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina Đeletovci 10 obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. ILAČA 1 Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu (Ilača 1) biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju sanirani bušotinski prostor moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj organske tvari te biljci pristupačnog fosfora i kalija s količinama organskih i mineralnih gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostor nije djelovao negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Cvetkovec-2) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj organske tvari te biljci pristupačnog fosfora s količinama organskih i mineralnih gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Na prostoru kruga utvrđeno je izrazito povećanje žive i barija, dok je nešto povećan sadržaj kroma i cinka u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. U cilju utvrđivanja točnijih razloga za povećan sadržaj žive bilo bi potrebito provesti dodatna istraživanja, dok za barij možemo s visokom vjerojatnošću tvrditi da je on došao iz rudarske djelatnosti. Na bušotinskom radnom prostoru trebalo bi provjeriti stanje s determiniranom pukotinom (slike 4 i 5, stranica 25). Ako je došlo do njezina daljnja povećanja trebalo bi dovesti novu količinu zemlje, odnosno provesti niveliranje terena. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Zebanec-4) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje. U cilju provjere stanja žive bilo bi poželjno poslije godinu dana ponovno provesti uzorkovanje tla i utvrditi stanje u tom uzorkovanju.

Bušotine Iva-79 i Iva-80 tehnički su likvidirane na osnovi Projektnog zadatka i Geološko fizikalnog projekta za likvidaciju bušotina izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotina Iva-79 i Iva-80 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Opažanja na terenu pokazuju da sanacija na bušotinskom prostoru Iva 79 nije do kraja provedena na način predviđen GTRP-om, budući da navezeno tlo nije poravnato, što je nužno izvršiti prije provođenja zahvata potrebite rekultivacije. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Na prostoru isplačnih jama utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i umjerena opskrbljenost biljci pristupačnim fosforom i kalijem. U slučaju sadržaja biljci pristupačnog fosfora preporučamo provođenje zahvata rekultivacije. Budući da je opskrbljenost biljci pristupačnim kalijem na prostoru bivših isplačnih jama umjerena u usporedbi s okolnim poljoprivrednim tlom gdje je opskrbljenost slaba, smatramo da nije potrebno dodavati dodatne količine kalija putem gnojidbe. Sadržaj organske tvari niži je u tlu sanirane isplačne jame u odnosu na okolno tlo. Navedenu količinu trebalo bi unijeti u tlo u jesen ili proljeće nekim zahvatom osnovne ili dopunske obrade (plugovi ili tanjurače). Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva trebalo bi dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivših isplačnih jama.. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat (Iva-79 i Iva-80) biti će do kraja sanirani te će se u tom slučaju moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – saniranih prostora ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik organskih odnosno mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotina Klo-77 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Klo-77 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Likvidacije je provedena u vremenu od 19. 12. 2006. pa do 23. 12. 2006. godine o čemu je sastavljen tehnički izvještaj broj: 3T40. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnoga fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Klo-77) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotinske Jamarice 86 i 98β tehnički su likvidirane na osnovi Projektnog zadatka i Geološko fizikalnog projekta za likvidaciju bušotina izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotina Jam-86 i Jam-98 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo nikakvih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Na prostoru bušotina utvrđena je identična reakcija tla, te izrazito niski sadržaj organske tvari i slaba do umjerena opskrbljenost biljci pristupačnim fosforom i kalijem bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu teških kovina, te ukupnih i mineralnih ulja također nisu zabilježene nikakve signifikantne razlike između saniranog i okolnog tla koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima. Temeljem navedenog smatramo da se bušotinski prostor Jamarice 86 odnosno prostor isplačne jame Jamarice 98ß mogu vratiti bivšim vlasnicima na korištenje bez provođenja dodatnih agrotehničkih melioracija.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine (Lipovljani 177) u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranoga prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju kruga i jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti), izuzev nikla koji je utvrđen u povećanom sadržaju na prostoru isplačne jame. Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor isplačne jame moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživane negativne bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s prostora isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Iz toga proizlazi zaključak da radovi vezani uz istražnu negativnu bušotinu Rakitnica nisu djelovali negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih kalijevih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na bivšem prostoru isplačne jame. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Rakitnica-1) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju ovaj prostor moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine (Bokšić 32) u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranoga prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju kruga i jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti i službeno bivšim vlasnicima na korištenje. Iako već pri uzorkovanju tla za ovaj elaborat vidljivo je da se prostor bušotinskog kruga koristi za uzgoj ratarskog bilja.

Zaključci studijskog rada : Dana 22. ožujka 2007. godine u 900 sati prilikom redovitog obilaska trase cjevovoda radnika PLINACRO-a uočeno je smrznuto tlo pokraj lule za prozračivanje zaštitne kolone ispod nasipa bivše željezničke pruge Bjelovar Garešnica. O zatečenom stanju obaviještene su odgovorne osobe Pogona Šandrovac Bjelovar. Nakon dolaska na navedenu lokaciju uočeno je i eksplozimetrom izmjereno isparavanje ugljikovodika iznad smrznutog dijela oranice površine cca 2 m2. Odmah se pristupilo građevinskim radovima na utvrđivanju dubine i promjera cijevi pokraj zamrznutog dijela uz vatrogasno osiguranje vatrogasaca JVP Bjelovar. Uzet je i obrađen uzorak tekućine koja se procjeđivala iz tla čime je potvrđeno da se radi o produktovodu DN-250 Molve - Budrovac - Šandrovac - Ivanić Grad (Etan) kojim se transportira C2+ frakcija, što je zajednički nazivnik za nestabilni kondenzat, smjese ukapljenog etana, propana i butana s primarnim benzinom i vodom.  Izrađen je operativni plan sanacije i imenovani su voditelji sanacije tehnološkog i ekološkog dijela, te se otklanjanje posljedica propuštanja C2+ frakcija kao i popravak propuštanja odvijao prema operativnom planu i operativnom programu sanacije. Pretpostavka je da je ovom prilikom isteklo 120 litara primarnog benzina. Prema našemu uvidu, poslije akcidenta poduzete su brze (koliko je to bilo moguće zbog nepristupačnosti mjesta akcidenta, korektne i djelotvorne mjere sprečavanja daljnjeg isteka, prema posebnim spisima pod nazivom “ Završno stručno izviješće sanacije propuštanja C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ (mjerno regulacijski čvor) Bjelovar i MČS Narta (Brezovac) (broj zapisa: 5000902-151/07) Sektor proizvodnje nafte i plina, Okrug Podravina, Pogon Molve.  Pri završnom obilasku mjesta propuštanja produktovoda (15. lipanj 2007.) na mjestu incidenata nisu više vidljivi tragovi onečišćenja na površini. Temeljem provedenih kemijskih analiza tla vezanih uz njegovu plodnost vidljivo je da je akcident utjecao na sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. U poglavlju o rekultivaciji navedene su količine krutog stajskog gnoja, te mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati da se izjednači sadržaj organske tvari i hranjiva s okolnim tlom koje nije bilo zahvaćeno onečišćenjem. Ugljikovodici iz C2+ frakcije imaju veliku sposobnost brze penetracije i ekspanzije u tlu, što osobito vrijedi za primarni benzin koji dominira u C2+ frakciji. Budući je u ovom slučaju po pretpostavci djelatnika INA – Industrije nafte isteklo oko 120 litara primarnog benzina najveća opasnost je bila u pojavi eksplozije odmah po uočenju akcidenta. S vremenskom distancom od kada je utvrđen akcident vjerojatnost eksplozije se smanjivala. Pri prvom uzorkovanju tla 1. ožujka u zraku se osjetio miris benzina, slična je situacija bila i 3. ožujka (možda još i jači miris) no pri posljednjem uzorkovanju tla 15. lipnja apsolutno nikakvi mirisi benzina u zraku nisu zamijećeni. Ukupni sadržaj naftnih ulja u površinskom sloju onečišćenog tla samo se na mjestu akcidenta kretao u granicama upozoravajućeg sadržaja odnosno tlo je bilo jako opterećeno ugljikovodicima u prvom uzorkovanju (vlažno tlo – 5. ožujak – grafikon 4.). No, kada su se uzorci tla osušili, odnosno kada je provedeno prozračivanje uzoraka tla sadržaj ukupnih i mineralnih ulja se smanjio na početnu odnosno vrlo slabu opterećenost tla ugljikovodicima. Sadržaj dva od tri ekološki najrelevantnija teška metala – olova i žive odgovara čistom tlu. Kadmij je utvrđen u izrazito viskom sadržaju. U elaboratu smo govorili kroz pretpostavke, što je razlog povećanom sadržaju kadmija. No, budući su 15. lipnja ponovno provedeno uzorkovanje tla prema Ugovoru br. SN-122/06 do mjeseca listopada 2007. godine dužni smo dati dodatna pojašnjenja za ovu situaciju. Sadržaj ostalih teških kovina kreće se u očekivanim granicama, tj. do drugog odnosno trećeg /nikal i krom/ razreda koji ne priječi bilo kakva vid poljoprivrede (pa i ekološke) s tim sadržajem kovina. Temeljem svega navedenog smatramo da puknuće cjevovoda, tj. propuštanje C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ Bjelovar i MČS Narta kod aerodroma u Brezovcu nije prouzročio bitne promjene u tlu. Sadržaj kamdija u povećanom sadržaju utvrđen je u i okolnom tlu koje nije bilo zahvaćenom onečišćenjem, ali i u saniranom tlu. Preporučamo rekultivaciju onečišćene površine izvedbom melioracijske gnojidbe, kako se navodi u poglavlju ovog elaborata gdje se govori o rekultivaciji. S navedenim zahvatima iz poglavlja o rekultivaciji smatramo da bi se tlo dovelo u prvotno stanje, tj. stanje kakvo je bilo prije propuštanja C2+ produktovoda. I na kraju. Kao i nekim ranijim puknućima naftovoda, tako i ovom propuštanju produktovoda zajednički je nazivnik da je do propuštanja došlo zbog krađe primarnog benzina, nafte i kondenzata iz navedenih cjevovoda. Šteta koje je učinjena, samim troškovima sanacije, neusporedivo prelazi vrijednost otuđenog benzina. No, teško je i pomisliti a kamoli financijski izraziti kolika bi šteta bila da su onečišćenja došla do ribnjaka Narta ili do korita rijeke Česme. Samo zahvaljujući pravovremenoj intervenciji svih službi do ovakve ekološke katastrofe nije došlo. Ali, smatram (prvo imenovani autor elaborata, iako možda i nije kompetentna osoba) da ovakvu krađu mogu pokušati napraviti samo « ; naftaški obrazovani» ; stručni ljudi. Očigledno je da će INA-Naftaplin veću pažnju morati posvetiti unutarnjoj kontroli. Oni koji rade ovakve stvari nisu ni svjesni mogućih posljedica po okoliš.

Cerna: Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine Cerna. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotina ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla u uzorcima koji su uzeti sa prostora bušotinskog kruga (III razred). Potrebite količine i oblik krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu krutim stajskim gnojem potrebito je provesti u skladu s ustaljenom praksom koju poljoprivredni proizvođači u ovom dijelu Republike Hrvatske već godina provode. Navedena gnojivo bi trebalo dodati prije jesenske ili prije proljetne osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Bršadin: Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine Bršadin. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s saniranoga prostora kruga i jame i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) i II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Temeljem navedenih pokazatelja koji su navedeni u prethodnom poglavlju vidljivo je da ne postoje potrebe za bilo kakvim mjerama rekultivacije. Navedeno ukazuje da je prostor bušotine Bršadin saniran prema svim pravilima i da nije potrebito provoditi bilo kakve zahvate rekultivacije. Bez ikakvih ograničenja prostor bušotinskog kruga može se vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Pri obilasku prostora bušotine i uzorkovanja tla bilo je vidljivo da se taj prostor već duži niz godina koristi u poljoprivredne svrhe. Nuštar: Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine Nuštar. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotinskog radnoga prostora i isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količinu i oblik mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tlo u okružju bušotine Nuštar biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Elaborat Slatina 2 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da (ni)je došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od ovoga je sadržaj kadmija u jednom uzorkovanju na prostoru bivšeg bušotinskog kruga, te sadržaj barija u oba uzorkovanja na prostoru bušotinskog kruga. Sadržaj barija na prostoru bušotinskog kruga povezujemo s korištenim barijevim solima pri bušotinskim radovima. Za sada u literaturi nismo pronašli podatke o posljedicama koje može uzrokovati barij u povećanom sadržaju u tlu. No, jasno to ne vrijedi za kadmij. Kao što je rečeno u jednom uzorkovanju utvrđen je izrazito visoki, alarmantni sadržaj kadmija u tlu. Zbog ovakvih izrazito visokih vrijednosti kadmija 25. lipnja 2007. godine ponovno je na saniranom prostoru bušotine provedeno uzorkovanje tla. Prema ugovoru s Naručiteljem INA-om Industrijom nafte (Ugovor br. SN-122/06) troškove ovih dodatnih analiza snosi Izvršitelj Ugovora (Agronomski fakultet iz Zagreba). Što je razlog za ove visoke vrijednosti kadmija, da li je na prostoru bušotine bila nekakva divlja deponija ili nešto slično utvrditi će se u daljnjim dodatnim istraživanjima. Napominjemo da je ovo u 20-godišnjim istraživanjima Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta apsolutno najviša utvrđena vrijednost kadmija. Potvrda ili demant ovih izrazito visokih vrijednosti kadmija biti će dodatni prilog ovom elaboratu. Potrebite količine i oblik kalijevog mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Dodatak ovom elaboratu biti će i dodatno izviješće o povećanom sadržaju kadmija u tlu. Kako je 15. lipnja ponovno provedeno uzorkovanje tla prema Ugovoru br. SN-122/06 do mjeseca listopada 2007. godine dužni smo dati dodatna pojašnjenja za ovu situaciju. Elaborat Čađavički Lug : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, količine ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od ovoga pravila je povećan sadržaj arsena u prostoru bušotinskog kruga, u oba uzorkovanja s prostora bušotinskog kruga tlo je onečišćeno arsenom (IV razred), dok jedan uzorak okolnog tla karakterizira povećana onečišćenost (II razred), a u drugom uzorkovanju tlo karakterizira velika onečišćenost (III razred). Potrebite količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom trebalo bi provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina Čađavički Lug obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Kao što smo utvrdili već pri uzorkovanju tla za ovu bušotinu i okolni i sanirani prostor se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Elaborat Orešac 3 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, vodika i sumpora), te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je na bušotinskom radnom prostoru i okolnom tlu utvrđena izrazita heterogenost promatranih parametara. Uzorci saniranog dijela bušotinskog kruga su neutralne ili slabo alkalne vrijednosti, dok je u okolnom poljoprivrednom reakcija u širokom dijapazonu od kisele do slabo alkalne. Tlo je jako slabo humozno do slabo humozno u svim uzorcima, bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu sadržaja biljci pristupačnog fosfora tlo s prostora bušotinskog kruga je slabo do dobro opskrbljeno, a okolno tlo je slabo do umjereno opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom. U uzorkovanjima s bušotinskih radnih prostora tlo je slabo do umjereno opskrbljeno biljci pristupačnim kalijem, a rezultati okolnog tla se kreću od slabe pa do bogate opskrbljenosti biljci pristupačnim kalijem. Sve navedeno ukazuje na izrazitu heterogenost tla na vrlo malom prostoru. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 33 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Na površini tla vidljivi su ostaci šiblja i korijenja koji još više dolaze do izražaja poslije provedenog zahvata osnovne obrade, tj. u trenutku kada je i provedeno uzorkovanje tla. Iako je ista osoba provela osnovnu obradu i na prostoru gdje su uzeti uzorci tla iz okoliša, vidljivo je da je osnovna obrada tla (oranje) na prostoru uzorkovanja III i IV provedena do normalne dubine tj. do 25 cm, dok je osnovna obrada tla na prostoru uzorkovanja I i II puno plića, najčešće je to do dubine 10 ili 15 cm. Vjerojatno je ovomu razlog i taj što se ovo tlo jedno duže vrijeme nije uopće obrađivalo i sada je došlo do prirodnog zbijanja tla. No, vidljivo je da su na saniranom prostoru bušotinskog kruga mikrodepresije koje su u nekim slučajevima do dubine od 30 do 40 cm i širine po nekoliko metara. Navedene depresije bi trebalo iznivelirati, a bilo bi dobro i na bušotinskom radnom prostoru provesti i podrivanje ili krtičenje, sve u cilju smanjenja povećanje zbijenosti na saniranom prostoru. Vjerojatno je to i razlog zašto je ova površina ostala neobrađena i u lipnju 2007. godine (slike 23. i 24.). Ovdje je sada vrlo teško govoriti o granicama kompletne površine koja nije bila duže vrijeme obrađivana i samoga prostora bušotinskog radnog prostora i pristupne ceste. Bivši korisnik zemljišta (INA Industrija nafte) je dužna sanirati bušotinski radni prostor i pristupnu cestu. U navedenom poglavlju o rekultivaciji govorili smo samo o potrebitim zahvatima na bušotinskom radnom prostoru, dok navedeni parametri ukazuju da su potrebiti identični zahvati rekultivacije tj. niveliranje terena i duboka obrada (podrivanje) do 50 ili 60 centimetara i na okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, ne bi trebalo dodavati dok se ne provedu zahvati niveliranja terena, odnosno podrivanja. Kada se provedu navedeni zahvati rekultivacije (niveliranje terena i podrivanje), trebalo bi provesti mineralnu gnojidbu s onim oblikom koji ima povećan sadržaj kalija i tek tada smatramo da bi bušotinski radni prostor bio saniran dok kraja, tj. tek tada bi se taj prostor mogao vratiti bivšem vlasniku na korištenje.

Elaborat Đeletovci (Đt-23 ; Đt-34 i Đt-49) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla u jednom uzorkovanju i u saniranom ali u u tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima (III razred). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Đeletovci (Đt-18 ; Đt-25 i Đt-29) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Ilača (Ila-3 i Ila12) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Tovarnik (Tov-1 i Tov-4) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Elaborat Otok 1 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotine ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaja ugljika, dušika, sumpora i vodika) te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivše isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama i razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju s prostora bušotinskog kruga i okolnom tlu utvrđena je velika onečišćenost niklom (III razred), a u jednom slučaju u okolnom poljoprivrednom tlu utvrđena je ista razina barija. Podaci iz prethodnog poglavlja koji se odnose na rekultivaciju ukazuju da na prostoru bušotine nije potrebito provoditi bilo kakve zahvate rekultivacije. No, najvažnije bi bilo što hitnije sa bušotine Otok 1 ukloniti preostalu hrpu kamenja, maksimalno je riječ o 1 do 2 kubika. Za bilo kakvo uništavanje poljoprivredne mehanizacije na ovom kamenju bio bi optužen "vlasnik" kamenja a to je INA Naftaplin. Kada se provede navedeno uklanjanje kamenja bušotinski radni prostor jame Otok 1 obrađen u ovom elaboratu biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Vlasnik već sada navedenu površinu obrađuje, ali ponavljamo od zahvata rekultivacije samo je potrebito ukloniti kamene zaostatke bivše bušotine. Elaborat Ranisavlje 1 : Mišljenje o rekultivaciji prosotra bušotine ; Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika) te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da (ni)je došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivše isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izrazito povećanje sadržaja barija unutar bušotinskog radnog prostora direktno povezujemo sa rudarskom aktivnostima, no razlog za izrazito povećanje žive u jednom uzorkovanju unutar bušotinskog kruga ne možemo objasniti. Za ovo bi bila potrebita detaljnija uzorkovanja unutar prostora bušotinskog kruga, odnosno saniranog prostora. Potrebite količine i oblik organskog i mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim kalijevim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedena gnojiva bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotinski radni prostor bušotine Ranisavlje obrađene u ovom elaboratu moći će se i službeno vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Razloga za ovo službeno je taj budući se bušotinski radni prostor obrađivao i na njemu je bila zasijana ozima pšenica kada je bilo provedeno uzorkovanje tla. Elaborat Gradište 1 ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivše isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjenje su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim fosfornim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Kao i na prethodne dvije bušotine (Otok 1 i Ranisavlje 1) bušotinski radni prostor je bio obrađen kada je provedeno uzorkovanje tla za izradu elaborata.

Elaborat Lip: 85 ; 86 ; 90 i 175 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, ukupan sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju na saniranom prostoru povećan je sadržaj nikla i barija (III razred). Količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom potrebito je primijeniti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, te se uklone preostali betonski dijelovi s navedenih bušotina bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat biti će do kraja sanirani, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Lip-23 i 111 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, ukupan sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju na saniranom prostoru i okolnom poljoprivrednom tlu povećan je sadržaj nikla (III razred). Količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom potrebito je primijeniti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, te se uklone preostali betonski dijelovi s navedenih bušotina bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat biti će do kraja sanirani, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat polja Kozarice: Kz-19 ; 20 i 24 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, ukupan sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Navedeno ukazuje da bi se sanirani bušotinski radni prostori mogu vratiti bivšim vlasnicima na korištenje bez dodatnih mjera rekultivacije.

Elaborat Lupoglav: Lup-1 ; Lup-5 ; Lup-6 ; Lup-7 I Lup-8 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušorina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), te sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Jedino je u jednom slučaju u prostoru bušotinskog kruga i okolnom tlu utvrđena onečišćenost tla barijem (IV i III razred). Podaci izneseni u ovom elaboratu ukazuju na veliku heterogenost završene sanacije na bušotinama polja Lupoglav. Na nekima (Lup-1 i Lup-7) sanacija je dovedena do kraja, dok na nekima skoro da nije ni započela (Lup-5 i Lup-6) a na nekima stvarno nije ni započela (Lup-8). Iz tih razloga smatramo da bi na navedenim bušotinama trebalo sanaciju dovesti do kraja. Budući su navedene bušotine potpuno neoznačene, nalaze se ili na poljoprivrednim ili zaraslim šipražjem i grmljem površinama bilo kakvi nepoželjni incident koji se može desiti na njima dovesti će do nepoželjnih posljedica. Budući je još uvijek korisnik navedenih površina u okružju bušotina INA Industrija nafte vjerojatno bi ona i bila primarni krivac za posljedice koje mogu nastati. Ne prizivamo bilo kakve incidente, ali smatramo da bi sanaciju trebalo privesti kraju, ili na bolji način označiti navedene bušotine dok se na njima sanacija ne provede. Tek po završenoj sanaciji mjere rekultivacije navedene u prethodnom poglavlju, tj. dodavanje krutog stajskog gnoja odnosno mineralnih gnojiva trebalo bi provesti na bušotini Lupoglav 6.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafiniranja, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, naročito tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame bušotina nakon privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spada¬ ; ju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, prvo tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftapli¬ ; nu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenjavanju tehnološke disci¬ ; pline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju smanjenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Projekt je prošao recenziju naših poznatih i kompetentnih znanstvenih i stručnih djelatnika s područja medicine, poljoprivrede, šumarstva, meteorologije, kemije i dr., te je rješenjem Ministarstva energetike i industrije Republike Hrvatske - UP/I - 310-01/90-03 pod brojem 526-02-90-06 od 3. 12. 1990. prihvaćen kao temelj za postupak sanacije. Taj vrijedan stručni dokument s velikim zadovoljstvom je dočekan i pozdravljen u širem krugu poljoprivrednih, šumarskih i vodoprivrednih stručnjaka, a naročito onih koji se bave zaštitom tla, kao veliki napredak u zaštiti inače vrlo senzibilnih poljoprivrednih i šumskih ekosustava na području gdje se izvode plinska odnosno naftna bušenja. Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija bušotinskog kruga i isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Dulje od dva desetljeća Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebne za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ova 4 elaborata za bušotine polja OBOD (elaborat I - Ob-40 i Ob-44 ; elaborat II - Ob-10R i Ob-45 ; elaborat III – Ob-9 ; Ob-12 i Ob-20) te elaborat IV za polje ŠTEVKOVICA – Štv-4 i Štv-27) s projektom rekultivacije dio su te suradnje, a obuhvaćaju rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije bušotinskog kruga i isplačne jame navedenih bušotina kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebno izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije rudarskog bušenja.

Elaborat Bokšić: Bk-28 i Bk-44 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju s prostora bušotinskih krugova utvrđena je velika onečišćenost barijem. U jednom uzorkovanju unutar kruga nešto je povećan sadržaj arsena, barija i nikla (III razred). Bušotina Bk-28 nalazi se u šumskom predjelu Podgajača, odjel 8a. Prostor bušotine treba očistiti od kamena te izvršiti pošumljavanje sadnicama poljskog jasena a prilazni put ostaviti. Bušotina Bk-44 nalazi se na šumskom predjelu Kovačica, odjel 42d. Na bušotini treba ostaviti kamenu podlogu za potrebe pomoćnog stovarišta, a okolni dio bušotine pošumiti. Kada se provede navedena sadnja poljskog jasena ba bušotini Bk-28 bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat biti će do kraja sanirani, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšem vlasniku (Hrvatske šume d.o.o.) na korištenje. Elaborat Bokšić: Bk-5 i Bk-31 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Bokšić: Bk-1 ; Bk-6 i Bk-45 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj barija u jednom uzorkovanju i u saniranom ali u u tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima (III razred). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

U cilju provjere stanja tala u okružju bušotine Vučkovec 5 provedena su dva uzorkovanja, prvo je bilo tijekom mjeseca lipnja a drugo je provedeno u mjesecu rujnu 2007. godine. U navedena dva slučaja ukupno je uzeto 8 uzoraka tla. Za izradu ovoga elaborata primijenili smo tzv. metodu horizontalnoga uspoređivanja. Kada je tlo blizu potencijalnog izvora onečišćenja sadržavalo više istraživanoga onečišćenja nego udaljenija tla locirana u smjeru ruže vjetrova na sličnim lokacijama (isti mehanički sastav, tlo koje nije obrađivano – pašnjaci i livade), smatra se da je izvor povećanoga onečišćenja antropogena aktivnost. Navedena metoda pretpostavlja da nije bilo nikakvog pomicanja gornjeg sloja tla u blizini istraživanoga područja, npr. preoblikovanjem krajobraza ili nekim drugim vidovima ljudske aktivnosti. Uzorci tla uzeti su iz površinskog sloja tla do 5 cm dubine na način uobičajen za ovu vrstu uzorkovanja, tako da se jedan prosječni uzorak priređuje od 10-15 pojedinačnih. Ovakav način uzorkovanja uobičajeno se prakticira na mjestima gdje se očekuje ili pretpostavlja povećan utjecaj antropogenoga djelovanja. Ako i postoji povećana emisija bilo kakvoga onečišćenja tada se ono može očekivati samo u površinskom sloju. Temeljem provedenih kemijskih analiza tla (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), te sadržaja teških kovina, policikličkih aromatskih ugljikovodika i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu uzrokovanih radom bušotina Vučkovec 5. Reakcija tla povećana je u uzorcima tla (krug I i krug II) budući je u tlu proveden zahvat solidifikacije (slike 7 i 8 – stranica 25). Organska tvar se kreće u očekivanim vrijednostima za ovaj dio Republike Hrvatske, tla su jako slabo ili slabo opskrbljena organskom tvari bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu sadržaja biljci pristupačnih hranjiva od vrlo slabe opskrbljenosti biljci pristupačnim fosforom, te umjerene opskrbljenosti biljci pristupačnim kalijem odudara uzorak uzet u okolišu br. II. Razloga za navedeno je način korištenja tla. Pri uzorkovanju tla u lipnju u prostoru okoliš II bio je zasijan kukuruz (povećana gnojidba), dok se u svim drugim uzorkovanjima u okolišu tlo koristi ili kao livada ili kao pašnjak. U pogledu ekološki rizičnih tvari u tlu stanje je naredno. Iako se prema Protokolu o postojanim organskim onečišćivačima u razmatranje uzimaju samo četiri PAH-a mi smo u ovom slučaju odredili 15 raznih PAH-ova. Prema utvrđenim vrijednostima u svih 6 uzorkovanja vidljivo je da je riječ o prirodnoj temeljnoj razini istraživanih PAH-ova. Navedeno ukazuje da baklja koja je jedno vrijeme bila u funkciji svojim sagorijevanjem nije uzrokovala nikakvo povećanje PAH-ova u tlu. Budući se tlo unutar bušotinskog kruga premješta to je bio razlog da uzorkovanje za PAH-ove nije provedeno unutar bušotinskog kruga. Suma ukupnih i mineralnih ulja u svih 8 uzorkovanja daleko je ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja za poljoprivredna tla. Samo je u uzorku (krug II) utvrđeno slabo povećanje, no to je daleko ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja. Opće je poznato da se pri ovakvim istraživanjima posebna pažnja posvećuje mogućim promjenama u sadržaju teških kovina u tlu. Prema još uvijek važećem Pravilniku o onečišćenju poljoprivrednih tala (NN, 15/92) provedeno je mjerenje 10 metala i metaloida. Temeljem utvrđenih vrijednosti tlo na prostoru bušotinskog kruga, prostora baklje bušotine Vučkovec 5 ne razlikuje se u odnosu na nenarušeno tj. prirodno tlo nezahvaćeno radovima vezanim uz bušotinu. U svim slučajevima sadržaj kovina se kreće u granicama potpuno čistoga tla odnosno tla povećane onečišćenosti. Samo je u slučaju nikla i cinka utvrđen relativno viši sadržaj na prostoru bušotinskog kruga (uzorci I i II) u odnosu na uzorak krug III i sva ostala uzorkovanja u okolišu bušotine. Temeljem svega iznesenoga nameće se zaključak da dosadašnji rad bušotina od 1993. godine pa do danas nije uzrokovao apsolutno nikakve promjene u tlu. Svi istraživani parametri bez obzira na mjesto uzorkovanja – u krugu ili okolišu bušotine Vučkovec 5 kreću se u granicama početne opterećenosti odnosno riječ je o geološkoj ili prirodnoj vrijednosti koja nije povećana bilo kakvom ljudsko aktivnošću, pa niti rudarskim radovima vezani uz navedenu bušotinu.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Jedino je u oba slučaja u prostoru bušotinskih krugova utvrđena velika onečišćenost tla niklom. Iako su utvrđene razlike u sadržaju humusa, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. Razlog za navedeno pronalazimo u izgledu vegetacije u okružju istraživanih bušotina. Prostor uz jame Žutica 22 ; 73 ; 116 i 256 treba sanirati u potpunosti, tj. teren treba očistiti od sveukupnog građevinskog materijala. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti bivšem vlasniku tj. Hrvatskim šumama, šumariji Novoselec uz zahvate rekultivacije navedene u poglavlju o stanju šumske vegetacije na istraživanom prostoru.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja MOSTI (Mo-8 ; Mo-12 ; Mo-13 i Mo-14) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu” Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja MOSTI (Mo-1 ; Mo-2 ; i Mo-3) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu” Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja Peteranec (Per-1 i Per-6) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja MOSTI (Mo-4 ; Mo-5 i Mo-17) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti se relativno razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno/šumsko tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Iz ovog okvira jedino odudara nikal koji je utvrđena u dva uzorkovanja u velikoj onečišćenosti (III razred). No i ova vrijednost dozvoljava uzgoj poljoprivrednog bilja uz pojačane mjere zaštite. Uz zahvate vezane za podizanje razine organske tvari na bivšem bušotinskom radnom prostoru, također bi trebalo povisiti i razinu biljci pristupačnog fosfora i kalija redovitim agrotehničkim mjerama koje se provode na obradivim površinama u okružju bivših bušotina Osekovo. Razlog zašto samo navodimo prostor bušotine Osekovo 1 je vrlo jednostavan. Ostale bušotine ili su smještene u šumi (Osekovo-2) ili se koriste kao vrlo ekstenzivni pašnjaci (Osekovo-52) ili je u njima razina biljci pristupačnih hranjiva vrlo visoka budući se koriste kao vrtovi (Osekovo-119) Iz toga razloga mjere popravke tražimo samo da se provedu na Osekovo-1. Potrebite količine kompleksnog mineralnog gnojiva najjednostavnije bi bilo dodati kroz osnovnu obradu tla odnosno pripremu sjetvenog sloja za sjetvu uzgajanih usjeva. Zreli stajsko gnoj bi trebalo u tlo unijeti ili sa zahvatom osnovne obrade (plugovima) ili sa dopunskom obradom (tanjuračom). U ovom elaboratu trebala je biti obrađena i bušotina Osekovo 104. Razlog zašto ona nije uključena u ova istraživanja vidljiv je na slici 4c str. 24 ovoga elaborata. Na bušotinskom radnom prostoru nalazi se divlja deponija otpada. Iz toga razloga u ovakvim slučajevima odustajemo od uzorkovanja budući je vrlo teško i nezahvalno tumačiti ovakve rezultate. Ako bi se pojavilo povećano onečišćenje vrlo je teško razgraničiti da li je to onečišćenje uzrokovano rudarskim radovima vezanim uz bušotinu ili bačenim starim akumulatorima koji se između ostalog mogu vidjeti na ovakvim divljim odlagalištima. Budući smo na žalost imali priliku često vidjeti ovakve situacije s deponijama otpada na bušotinskim radnim prostorima to je problem koje bi naručitelj ovog Elaborata trebao pokušati riješiti sa lokalnom zajednicom. Budući je pravno vlasnik površine INA-Industrija nafte pa odgovara za stanje na toj površini. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti bivšim vlasnicima uz provođenje navedenih zahvata rekultivacije.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Jedino je u jednom slučaju u prostoru bušotinskog kruga (Žutica-150) utvrđena velika onečišćenost tla niklom (III razred). Iako su utvrđene razlike u sadržaju humusa, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. Razlog za navedeno pronalazimo u izgledu vegetacije u okružju istraživanih bušotina. Prostor uz jame Žutica 94 ; 147 i 150 treba sanirati u potpunosti, tj. teren treba očistiti od sveukupnog građevinskog materijala. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti bivšem vlasniku tj. Hrvatskim šumama, šumariji Novoselec uz zahvate rekultivacije navedene u poglavlju o stanju šumske vegetacije na istraživanom prostoru.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu” (Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja MOSTI (Mo-7 ; Mo-9 ; Mo-10 ; Mo-11 i Mo-15) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu” Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja Peteranec (Per-3 ; Per-4 i Per-5) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.