Search

U ovom radu procijeniti će se učinkovitost uklanjanja bojila prirodno starenih dnevnih novina INGEDE Metodom 11. Novine su starene u zamračenom prostoru, bez djelovanja dnevnog svijetla, kroz period od godinu dana. INGEDE Metoda 11 je uz Tappi metodu najčešće upotrebljavana metoda za flotacijski deinking te je u svijetu prihvaćena kao standardna metoda. Učinkovitost INGEDE Metode 11 na prirodno starene novine pratiti će se kroz rezultate slikovne analize laboratorijskih listova formiranih prije i poslije flotacije, te spektrofotometrijska mjerenja (svjetlina, opacitet, ERIC i L* a*b* vrijednosti).

U proizvodnji papira, reciklirana vlakna su jedan od izuzetno važnih izvora materijala. Na taj način znatno se mogu očuvati prirodna bogatstva, pogotvo šume, a ne može se zanemariti niti ekonomski učinak reciklacije. Obzirom da je starenje papira jedan od parametara koji utječe na reciklaciju u teoretskom dijelu ovog rada opisan je proces starenja papira, razgradnje i starenja polimera, ( hidrolitička, termička, oksidativna i fotolitička razgradnja), osnove deinking procesa, flotacijski deinking, kao i parametri koji na njega utječu (temperatura, pH, veličina čestica, tvrdoća vode itd.), kolektori masnih kiselina, neionski surfakanti i procjena svjetline. U eksperimentalnom dijelu opisane su korištene metode reciklacije. Prikazani su rezultati istraživanja koji su vršeni na različitim vrstama ekstermno starenih papira otisnutih konvencionalnom Hartman bojom i K+E ekološki povoljnijom bojom, obzirom na utjecaj vrste papira, korištene boje, starenja paoira i uspješnosti flotacije. Analiza rezultata nakon dezintegracije pokazala je promjene veličine i distribucije čestica bojila kod svih ispitivanih uzoraka kao i niže vrijednosti pračenih parametara nakon flotacije. Praćenjem postotaka bijeline papira utvrđena je uspiješnost provedenog deinking procesa na svim ekstremno starenim uzorcima.

Bitni čimbenici procesa su: tehnika tiska, vrsta boje i način sušenja boje, vrsta podloge (premazani/nepremazani papir/ kao i starost otiska. U eksperimentalnom djelu obrađivani su otisci stareni 3 mjeseca na suncu, nestareni otisci i ubrzano stareni u periodu od 30 dana. Otisci su načinjeni tehnikom klasičnog ofsetnog tiska sa dvije vrste boje. Korištena je ekološka povoljnija boja kao i konvencionalna boja.Rezultati istraživanja pokazuju da se deinking flotacijom uspješno mogu odstraniti čestice veće od 0, 040 mm2. Pri obradi ne starenih otisaka ofsetnog tiska s konvencionalnom bojom na laboratorijskom listu nakon deinking flotacije povećava se broj zaostalih čestica u odnosu na ne stareni otisak. Zaostale čestice bojila manje od 0, 040 mm2 smanjuju bjelinu lista.

Ispitivana su optička svojstva recikliranih vlakanaca izrađenih postupkom alkalnog kemijskog deinkinga. Odabrani su uzorci poznatih sastava tiskovnih podloga otisnutih odabranim tehnikama tiska kao ulazni materijal u procesu recikliranja. Slikovnom analizom uspoređivan je broj čestica bojila i njihova veličina prije i poslije izdvajanja čestica u procesu deinking flotacije, a X-Raite spektrofotometrom uspoređivana su optička svojstva površina istih uzoraka. Analizirana je učinkovitost poboljšanja kvalitete površinskih svojstava recikliranih uzoraka odstranjivanjem čestica metodom deinking flotacije i njena ovisnost o vrsti tehnike tiska.