Search

U ovom radu je opisan tehnološki postupak eksploatacije i oplemenjivanja šljunka i pijeska u šljunčari Hrastovljan. Šljunak se eksploatira plovnim bagerom na obližnjem jezeru te se nakon toga sustavom tračnih transportera dovodi do deponija gdje se nakon toga počinje oplemenjivati šljunak. Kao gotov proizvod dobivaju se razne klase šljunka.

Kratki prikaz geološko stratigrafskih obilježja ležeišta kvartarnih šljunaka i pijesaka u okolici Koprivnice te prednosti i problema pri eksploataciji iz šljunčara s stanovišta zaštite prirode, posebice vezano provedbu prirodi bliske rekultivacije.

Bogati sedimenti šljunka i pijeska u nizini Drave, pa tako i u Podravini oko Šoderice, nastali su fluvijalnom erozijom na prijelazu iz pleistocena u holocen. Ponegdje su naslage debele i više od 200 metara, a dubina slojeva zavisi i o recentnim tektonskim gibanjima. Geomorfološki se krajolik područja Šoderice stalno oblikuje tijekom holocena, a pogotovo meandriranjem Drave. U članku je još prikazana procjena zaliha šljunka i pijeska, zatim temeljito povijesno-ekološki pregled eksploatacije šljunka i pijeska od 1868. do danas, te ekološke prilike i turistička valorizacija jezera Šoderica., Rich sediments of sand and gravel in the valley of Drava River, including Podravina region nearby Lake Šoderica, were accumulated by fluvial erosion in the late Pleistocene and early Holocene. In some places, these deposits are over 200 meters thick, and the depth of layers depends on the recent tectonic movements. Geomorphologic landscape of the area of Lake Šoderica had been forming during the Holocene, especially by meandering of Drava river. The paper provides an assessment of sand and gravel deposits, a thorough historical-ecological review of gravel/sand exploitation in the period from 1868 to the present day, as well as well as the environmental opportunities and tourism valorization of Lake Šoderica.

Mišljenje i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš za eksploataciju građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju Mladje, Općina Drnje

Mišljenje i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš za eksploataciju građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Pod Brestom", Općina Legrad

Mišljenje i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš eksploatacije građevinskog šljunka i pijeska u eksploatacijskom polju "Severovci", Općina Đurđevac

Očitovanje o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije šljunka i pijeska u eksploatacijskom polju "Zlatno jezero" od strane člana Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš

Svrha izrade studije je eksploatacija ležišta pijeska i šljunka (šljunčare) koji će se eksploatirati i plasirati na tržište.Istraživanjem su utvrđene vrlo povoljne značajke ležišta (jednostavna građa, postojana debljina, ujednačena kakvoća, relativno tanak jalovinski pokrivač, neznatna tektonska poremećenost). Eksploatacijom i prijevozom pijeska i šljunka isključena je svaka mogućnost ekološke nesreće budući da se u ukupnom proizvodnom procesu ne koriste komponente koje bi ugrozile okoliš. Zbog ograničenog negativnog utjecaja eksploatacije i transporta sirovine na okoliš, preporučuje se otvaranje šljunčare (ležišta pijeska i šljunka) i sanacija pristupne ceste. Eksploatacijsko polje « Bok» sanirati će se i rekultivirati, primjerno svom položaju, tehnologiji i eksploataciji, na način koji će omogućiti sigurnost i najpogodniju prilagodbu svom okruženju. Tehničko-biološka sanacija eksploatacijskog polja izradit će se tijekom eksploatacije i u završnoj fazi, a prema uvjetima i rješenjima iz projektne dokumentacije. U tu svrhu u pripremi površine za izvođenje eksploatacijskih radova, odstranit će se i naknadno iskoristiti humus iz otkrivke. Nakon predviđene kontinuirane tehničko-biološke sanacije negativni utjecaji će se smanjivati i postupno uspostavljati ravnoteža u prostoru. U tu su svrhu propisane i mjere zaštite vezane za zaštitu krajolika.

Očitovanje o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije šljunka i pijeska, te postavljanja betonare u eksploatacijskom polju "Frkašić" od strane člana Komisije za procjenu utjecaja na okoliš

Očitovanje o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije šljunka i pijeska u eksploatacijskom polju "Tori" od strane člana Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš

Očitovanje o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije šljunka i pijeska, te postavljanja betonare u eksploatacijskom polju "Škareški lug" od strane člana Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš

Očitovanje o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije šljunka i pijeskau u eksploatacijskom polju "Abesinija" od strane člana Komisije za procjenu utjecaja na okoliš

Očitovanje o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš eksploatacije šljunka i pijeska, te postavljanja betonare u eksploatacijskom polju "Mlađ-1" od strane člana Komisije za procjenu utjecaja na okoliš

Šljunak iz korita rijeke Save sadrži čestice ugljena koje nakon klasiranja ostaju u pijesku. Sadržaj ugljena u klasi -2 mm kreće se od 0,5 do 2,5 %, u klasi –4 mm do 3 %, dok ga u relativno uskim klasama kao npr. 2/1 odnosno 1/0,5 mm ima i do 6 %. U radu je prikazano istraživanje mogućnosti oplemenjivanja šljunka iz korita rijeke Save pomoću metoda gravitacijske koncentracije. Cilj istraživanja bio je ustanoviti sadržaj ugljena u šljunku i pijesku, te ispitati mogu li se iz pijeska izdvojiti čestice ugljena i u kojoj mjeri. Sadržaj ugljena u uzorcima ispitivan je pliva-tone analizom, a izdvajanje ugljena iz pijeska na tri uređaja: plakalici, spirali i koncentracijskom stolu. Tijekom ispitivanja testirano je više klasa sa različitim sadržajem ugljena. Najbolji rezultati u pogledu kakvoće koncentrata dobiveni su radom na plakalici, dok su najveća iskorištenja pijeska u koncentratu postignuta na spirali.