Search

Cilj istraživanja bio je ispitati stavove studenata prema braku i razvodu s obzirom na cjelovitost njihovih obitelji i kvalitetu odnosa među roditeljima. U istraživanju je sudjelovalo 622 studenta i studentica različitih studijskih grupa Sveučilišta u Zagrebu. 51% sudionika bile su djevojke, a 49% mladići. Prosječna dob sudionika bila je M=21.63 godina (SD=1.993). Primijenjen je instrument koji se sastojao od Skale stavova prema braku, Skale stavova prema razvodu, pitanja o kvaliteti međusobnih odnosa među roditeljima i pitanja o učestalosti i intenzitetu sukoba među roditeljima. Na cijelom uzorku sudionika nisu pronađene spolne razlike u stavu prema braku, no djevojke su iskazale pozitivniji stav prema razvodu od mladića koji proizlazi iz toga što veću važnost pridaju pozitivnim posljedicama razvoda, dok mladići više naglašavaju negativne posljedice. Podjela sudionika prema tipu obitelji u kojoj su odrastali na djecu razvedenih roditelja, djecu iz loše funkcionirajućih i djecu iz dobro funkcionirajućih obitelji pokazala je značajni glavni efekt tipa obitelji na stavove prema braku i razvodu. Djeca iz cjelovitih obitelji s visokom kvalitetom odnosa među roditeljima imaju pozitivniji stav prema braku od djece razvedenih roditelja, dok se stavovi djece iz cjelovitih obitelji s niskom kvalitetom odnosa među roditeljima nalaze između stavova ovih dviju skupina. Djeca razvedenih roditelja i djeca iz cjelovitih obitelji s niskom kvalitetom odnosa među roditeljima imaju značajno pozitivniji stav prema razvodu od djece iz cjelovitih obitelji s visokom kvalitetom odnosa među roditeljima. Djeca iz cjelovitih obitelji s visokom kvalitetom odnosa među roditeljima naglašavaju negativne posljedice razvoda više od djece iz cjelovitih obitelji s niskom kvalitetom odnosa među roditeljima i djece razvedenih roditelja, dok pozitivne posljedice razvoda najviše naglašavaju djeca razvedenih roditelja te zatim djeca iz cjelovitih obitelji s niskom kvalitetom odnosa među roditeljima. Rezultati su uspoređeni s rezultatima prethodnog istraživanja na uzorku srednjoškolaca te interpretirani pod vidom dobnih razlika u stavovima, a s ciljem utvrđivanja uloge strukture primarne obitelji i kvalitete odnosa među roditeljima u formiranju stavova prema braku i razvodu.