Search

Otoci se suočavaju sa velikim brojem nedostataka proizašlim iz njihove izolacije i periferne lokacije. Među najvećim problemima su njihovi ograničeni resursi, male lokalne trgovine, loša dostupnost, loša infrastruktura i institucionalni mehanizam, te prevelika ovisnost o vanjskim utjecajima. Turizam je važniji za manje otoke nego za turističke destinacije na kopnu, zbog toga što čini veći postotak destinacijskog gospodarstva. Ukoliko se gospodarstvo pojedinog otoka bazira na turizam, takvo gospodarstvo mora biti pod stalnom kontrolom iz razloga što turizam ima veći ekonomski, socio-kulturni i ekološki utjecaj na otoke nego na kopno. Turizam ima mnoge pozitivne učinke na gospodarstvo kao što su: značajan udio u BDP-u otoka, diversifikacija ekonomije, povećanje zaposlenosti, očuvanje okoliša. Nasuprot tome javljaju se i negativni učinci kao što su: preveliko oslanjanje na turizam, sezonalnost turizma, bitka za resurse, zemlju, infrastrukturu. Otoci koji svoju gospodarsku aktivnost baziraju na turizam trebali bi se držati koncepta održivog razvoja. Održivi turizam uvjetuje takvo upravljanje resursima da se zadovolje ekonomske, socijalne i zaštitarske potrebe, te očuvaju kulturne, ekološke i biološke raznolikosti. Ekoturizam je dio turizma, a načela održivosti moraju se primijeniti na sve vrste turističkih djelatnosti. Održivi razvoj hrvatskih otoka treba pratiti tradicionalan način života na njima, koji je okrenut moru i zemlji kao izvorima egzistencije. Ne smije se dogoditi da se turistima prezentira kultura otočnih ribara i težaka, a da oni stvarno više ne postoje. Treba, dakle, tu tradiciju slijediti i obogaćivati. Islands commonly face a number of structural handicaps arising from their isolated and peripheral location, and their smallness in terms of population and area. Among the most serious problems characterizing many of these environments are their limited resource base, tiny domestic markets, diseconomies of scale, poor accessibility, limited infrastructure and institutional mechanisms, and a high degree of dependency on external forces. Tourism is often more important for small islands than for mainland destinations, since tourism is invariably a larger and more significant part of the island destination’s economy. If tourism is main part of island`s economy, it must be under constant control because tourism has bigger economic, socio-cultural and enviromental impact on islands than on the mainland. Tourism has many displays of a positive impact on an island’s development, such as: significant contribution in the island’s GDP, diversification of economy, increased employment, preservation of environment, etc. However, there are also negative impacts: overdependence on tourism, seasonality, competition for resources, land and labour, etc. Islands, whose economical activity is oriented towards tourism, should mainatain a concept of sustainable development. The primariy conditions of sustainable development are resource management aimed at fulfilling economical and social needs as well as preservation of cultural, ecological and biological diversity. Ecotourism is a key part of tourism, which in turn demands that the principles of sustainability must be applied on all kinds of activities in tourism. The sustainable development on Croatian islands should follow the island’s traditional way of life, which has been based on sea and land as a source of existence. The culture of the island’s fishermen can’t be presented to a tourist if it doesn’t exist. Tradition should be maintained and enriched.

Polazeći od teoretskog koncepta i odrednica konkurentnosti, u radu se analizira pojam i koncept konkurentnosti u turizmu te faktori atraktivnosti turističkih destinacija u funkciji konkurentnosti. U radu su prikazani postojeći teoretski i empirijski modeli mjerenja konkurentnosti u turizmu te ograničenja istih, a prikazan je i prijedlog modela mjerenja konkurentnosti turizma i hotelijerstva odabranih konkurentskih zemalja Mediteranskog kruga iz kojeg se može iščitati očiti utjecaj pokazatelja poslovanja hotelijerstva na konkurentske pozicije zemalja u analiziranoj skupini. Konačno, u radu je analizirana struktura smještajnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj te je objašnjeno kako struktura smještajnih kapaciteta utječe na konkurentsku poziciju turističke destinacije. Starting from the theoretical concept and the determinants of competitiveness, the paper analyzes the concept of competitiveness in tourism and the factors of attractiveness of tourist destinations in the function of competitiveness. The paper presents the existing theoretical and empirical models of measurement of competitiveness in tourism and their constraints, as well as a proposal of a model of measurement of tourism and hotel competitiveness of selected competing countries of the Mediterranean Circle, from which one can read the obvious influence of the hotel business performance indicators on the competitive positions of the countries in the analyzed group. Finally, the structure of accommodation capacities in the Republic of Croatia was analyzed and explained how the structure of accommodation capacities influences the competitive position of the tourist destination.

Prirodni resursi predstavljaju sastavni dio čovjekove ţivotne okoline kao i bogatstvo odreĎenog teritorija. To su geomorfološke značajke, klima, voda, biljni i ţivotinjski svijet te zaštićena prirodna područja koja posjeduju rekreativna, estetska i ekološka svojstva koja ih čine atraktivnim za turiste. Kako bi ta atraktivna svojstva prirodnih resursa dobila trţišnu vrijednost potrebno ih je turistički valorizirati, ali na način da se uspostavi ravnoteţa izmeĎu ekonomskih, ekoloških i socijalnih učinaka. Posebna se paţnja, prilikom turističke valorizacije, pridaje zaštiti prirodnih resursa i razvijanju oblika turizma ( odrţivi turizam, ekoturizam) koji odgovorno pristupaju razvoju. U Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji prirodni resursi čine primarnu turističku ponudu. Turizam se bazira na tradicionalnom „sunce i more“ obliku. No, Ţupanija je prostor izrazite prirodne i okolišne raznolikosti koja pruţa mogućnost za razvoj raznih oblika odrţivog turizma. Primjerice, zaštićeno prirodno područje Park prirode Biokovo iznimno je vrijedan lokalitet čiji se prirodni resursi iskorištavaju u svrhu turizma. U Parku su dozvoljene razne sportsko-rekreacijske aktivnosti te mogućnost edukacije putem poučnih staza i interpretacijskih ploča. MeĎutim, turisti nisu zadovoljni sa ponudom smještaja i gastronomijom. Stoga na području Parka postoji još neiskorištenih potencijala koji se adekvatnim planiranjem i upravljanjem mogu turistički valorizirati. Natural resources represent an integral part of human environment as well as wealth of a national territory. Those are geomorphological features, climate, water, biodiversity and protected natural areas that possess recreational, aestetic and ecological properties, which make them attractive for tourists. In order to transform those attractive properties of natural resources into market value, they need to be valued in tourism, but with emphasis on establishing balance between economic, ecological and social imacts. In the process of tourism valorization, special attention is given to protection of natural resources and growth of tourism forms ( sustainable tourism, ecotourism) which are responsibly approaching development. In Split-Dalmatia County, natural resources make the primary tourist offer. Tourism is still based on the traditional „sun and sea“ form. But, the Split-Dalmatian County is an area of distinct natural and environmental diversity that provides the opportunity to develop various forms of sustainable tourism. For example, the protected natural area of the Biokovo Natural Park is a worthy location with natural resources exploited for tourism purposes. Various recreational activities and educational opportunities are provided in the Park through educational paths and interpretation boards. However, tourist are not satisfied with the offer of accommodation and gastronomy. Therefore, there are still unused resources which can be valued in tourism through adequate planning and managing.

Dalmatinska zagora kontinentalni je dio Dalmacije koji uvelike gospodarski i demografski zaostaje za priobalnim gradovima, a ni blizu ne iskorištava turistički potencijal. Prema indeksu razvijenosti, u Zagori su većinom prisutna nerazvijena mjesta. Najrazvijenije mjesto je Dugopolje, koje je skupa s poduzetničkom zonom u Trilju privuklo preko pet milijardi kuna investicija. S druge strane, Zagora je prometno dosta razvijena zahvaljujući dvama ključnim čimbenicima. Prvi je taj da glavnina srednjedalmatinske autoceste prolazi upravno kroz mjesta Dalmatinske zagore. Drugi čimbenik svakako je tunel sveti Ilija, profitabilni tunel koji spaja Zabiokoblje i Makarsko primorje. Turistički rezultati u zaleđu Dalmacije sve su bolji, međutim glavninu noćenja ipak obuhvaća dio Zagore u dijelu koji pripada Splitsko- dalmatinskoj županiji. Najbolje turističke rezultate bilježi Dugopolje i Imotska krajina. Zagora obiluje prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i manifestacijama. Među najbitnijima su kanjon Čikole, Crveno i Modro jezero u Imotskom, Sinjska alka i Glumci u Zagvozdu. Opstanak kraja ovisi i o njegovanju običaja sa UNESCO Reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine. Strategija Europa 2020, čija je hrvatska inačica Program ruralnog razvoja Hrvatske, iz svoga fonda raznim korisnicima daje priliku za povlačenje sredstava. Intenzitet potpora kreće se između 30 tisuća i milijun eura. Na području Dalmatinske zagore sve više ljudi pokušava turistički valorizirati običaje, prehranu i objekte koje posjeduju. Najveći pomak se dogodio u izgradnji i iznajmljivanju kuća za odmor, no također treba pohvaliti i pojedinačne uspjehe izgradnje ruralnog objekta, kao što je etno selo Zagora u okolici Klisa, kao i inicijativu stvaranja velike turističke zajednice u Imotskoj krajini, koja bi poboljšala djelovanje svih općina koje su obuhvaćene, ali i punila proračune tih jedinica lokalne samouprave. Prilikom kreiranja turističkog proizvoda za očekivati je da će uspjeh realizacije biti veći ukoliko se u smislu poboljšanja turističkog doživljaja uključi što više prirodnih i društvenih atrakcija, kao i nadaleko poznato gostoprimstvo ljudi iz ovog područja, kako veliko bogatstvo koje Zagora posjeduje ne bi otišlo u zaborav, a u smislu stvaranja stvaranja i prodaje usluge postalo neiskorištena prilika. Dalmatinska zagora (Dalmatian Hinterland ) is the inland region which trails economically and demographically behind coastal Dalmatian cities, and also it does not fully exploit its tourist potential. According to Croatian Development Index, municipalities in Dalmatinska zagora are mostly undeveloped. Dugopolje, the most developed municipality, together with the Entreprenurial zone in Trilj, has withdrawn over five billion kuna. On the other side, Dalmatinska zagora is developed trafficwise, thanks to two key factors: presence of the national highway and Tunnel Saint Ilija, a profitable tunnel which merges both sides of mountain Biokovo. Tourism statistics in Dalmatinska zagora are getting better , however , the majority of overgnight stays are situated in the Split- Dalmatian County . Dugopolje and Imotski County have the best tourist results. Dalmatinska zagora abounds with natural beauties, cultural heritage and events. River Čikola Canyon, Red and Blue lake in Imotski, the equestrian competition Sinjska alka and cultural event Glumci u Zagvozdu are of great importance. Survival of this area depends of fostering of customs included in the Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity. Europe 2020 strategy and Croatian Programme od Rural Development as a part of it allows different users to withdraw funds. Intensity of financial supports ranges between 30 thousand and million euro. Today there are a lot od people trying to evaluate local customs,cuisine and earn money , mostly by renting vacation homes. However, there are also several examples of successful business, such as ethno-village Zagora near Klis , but also an initative to create a tourist board for the whole Imotski county that can improve tourist activity to every single municipality. The new tourist board would also fill the budgets of municipalites which belong to the included area. Created product for tourists would be better if it was gathered from a bigger number of listed natural and cultural attractions. Well- known hospitality of local people should help this great wealth not to disappear. It would also be a shame if some of the resources go waste as an unused opportunity.

Dubrovnik se smjestio na samom jugu Republike Hrvatske, a u svijetu je prepoznat kao elitna turistička destinacija koja posjeduje brojne turističke resurse. Koliko je Dubrovnik tražena i omiljena turistička destinacija, potvrđuje činjenica da je unatrag desetak godina Dubrovnik u top deset destinacija Republike Hrvatske kada je riječ o turističkom prometu. Turizam na grad Dubrovnik stvara brojne ekonomske i neekonomske učinke. Toplo južno podneblje, prozračno plavo nebo, smaragdno zelene i tamnoplave prebistre morske dubine na rubnom dodiru kamenih obala razlijevaju se po brojnim dragama i uvalicama, po pješčanim plažama i strmim hridinama okićenim najbujnijim ruhom mediteranske i suptropske flore samo su neke od značajnih karakteristika za daljnji razvoj turizma u Dubrovniku. No, u budućnosti će svakako trebati raditi na razvoju svih značajki turističke ponude kako bi Dubrovnik ostao konkurentan na suvremenom turističkom tržištu. Dubrovnik is situated in the south of the Croatian, and the world has been recognized as an elite tourist destination that has a number of tourist resources. How Dubrovnik requested and popular tourist destination, is confirmed by the fact that some ten years ago Dubrovnik in the top ten destinations in the Croatian when it comes to tourist traffic. Tourism in the city of Dubrovnik creates numerous economic and non-economic effects. The warm, southern climate, the spacious blue sky, the emerald green and dark blue crystal clear sea depths touching the rocky shore and spilling into numerous coves and bays, the sandy beaches and steep reefs decorated with thick Mediterranean and subtropical flora are just some of the important characteristics for the further development Tourism in Dubrovnik. But in the future will definitely need to work on developing all the features tourist attractions to Dubrovnik to remain competitive in the modern tourist market.

Turističke aktivnosti i djelatnosti predstavljaju značajan segment u globalnom gospodarstvu. Rad se bavi analizom specifičnosti investiranja u turizam. Kvantificirati učinke turizma na gospodarstvo otežano je upravo zbog toga što je vrlo teško identificirati isključivo turističke djelatnosti. Iz istog razloga nije moguće precizno utvriditi volumen i efikasnost investicija. Rad teorijski definira pojmove investicija i investiranja s mikro i makro aspekta. Analiziraju se određene specifičnosti investiranja u turizam kao kapitalno i radno intenzivnu djelatnost. Iznose se spoznaje o stanju i problemima u ulaganju u razvojne potencijale u Hrvatskoj. U radu se predstavljaju i metode mjerenja efikasnosti investicija te se računa prosječna vrijednost ICOR pokazatelja za investicije u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, budući da su za te djelatnosti dostupni relevantni statistički podatci. Rad sadrži prikaz trendova kretanja apsolutnog volumena investicija po odabranim kriterijima te udijela turističkih u ukupnim investicijama i BDP-u. Uz teorijski dio, u radu su predstavljeni najvažniji turistički investicijski projekti. Tourism acitivities represent a significant segment of world economy. This paper is a brief analysis of the specifics of tourism investments. It is difficult to quantify full effects of tourism on economy because of difficulties in separating purely tourism acitivities from the partially connected to tourism. Same difficulties are present in measuring volume and effectiveness of tourism investments. This paper defines terms of investing from the aspect of microeconomics and macroeconomics. Main focus is on analyzing tourism investing, it being both work and capital-intensive acitivity. Paper reveals the state of the art and problems related to investments in developement potentials in Croatia. It also explores main methods of measuring efficiency of investments, including the calculations of average ICOR value for tourism industry investments (activities related to accomodation providing and preparations and service of food, present in National Classification of Activities). Trends in absolute volume of investment along with data about share of tourism investments in total investments and in GDP are also presented. In addition to the theoretical part, paper also explores a selection of most relevant currently ongoing investment projects.

Završni rad proučava povezanost između poljoprivredne proizvodnje i razvoja turizma. Također promatra se utjecaj turizma na razvoj ruralnih područja. Konkretno u ovom radu se govori o gradu Vrgorcu i njegovoj okolici. Prometna povezanost i geografski položaj između jedne od najrazvijenijih turističkih sredina u Hrvatskoj-Makarske rivijere i unutrašnjosti osiguravaju Vrgorcu početne uvjete za razvoj turizma. Da bi se utvrdila povezanost i način razvoja turističke ponude provedena je anketa kojom su se istražili stavovi i razmišljanja poljoprivrednika kako o trenutnom tako i o budućem stanju. Vrgoračka turistička zajednica napravila je nekoliko dobrih projekata te je na pravom putu da izgradi čvrstu podlogu svim poljoprivrednim proizvođačima, nositeljima i članovima OPG-a i svima koji se odluče baviti turizmom u gradu Vrgorcu. Iako se situacija poboljšava postoji još puno prostora za napredak, treba imati na umu da je konkurencija sve veća i da ostali gradovi razvijaju svoje potencijale. Stoga, kako bi unaprijedio razvoj poljoprivrede, turizma, a samim time i kvalitete života na području grada Vrgorca, potrebno je nastaviti sa radom i obrazovanjem proizvođača i ostalog lokalnog stanovništva. This thesis analyses connection between agricultural production and tourism development. Also, tourism affection on rural development is being observed. This work is especially concerned about town Vrgorac and his surroundings. Traffic connection and geographical location between one of the most developed touristic locations in Croatia and hinterland gives Vrgorac great terms for tourism development. A survey was conducted in order to determine connection and type of development of tourist supply, and to investigate opinions and thoughts about the current state, and about the future. Vrgorac tourist board made a few great projects and it is on good way to build solid foundation to all agricultural producers, holders and members of family farms and others who decide to participate in tourism development of Vrgorac. Although situation is getting better there is much more room for improvement, it should be kept in mind that competition is getting stronger and other towns are developing their potentials. So, in order to improve agriculture, tourism and life quality development of Vrgorac, it is neccesary to continue with hard work and productor and other population education.

Zaštićena podruĉja kao sve bitniji element turistiĉke ponude generiraju ĉitav niz novih prilika i mogućnosti za razvoj. Rast svijesti o potrebi zaštite okoliša, ukljuĉivanje lokalne zajednice u procese zaštite i oĉuvanja posebnih i netaknutih podruĉja te mogućnosti za zapošljavanje i porast dohotka od turistiĉke eksploatacije samo su neke od prilika koje se nude. Zaštićena morska podruĉja u svijetu se suoĉavaju sa brojnim izazovima meĊu kojima su loše provoĊenje ili nepostojanje planova upravljanja i ostalih strateških dokumenata, nestruĉnost upravljaĉkih tijela i neinformiranost svih dionika ukljuĉenih u razvoj zaštićenih podruĉja te sukob interesa meĊu razliĉitim grupama. U Hrvatskoj sva veća ili bitnija morska zaštićena podruĉja imaju planove upravljanja koji su doneseni u skladu sa smjernicama Nature 2000 te su planovima upravljanja definirani vizija, misija i ciljevi zaštićenih podruĉja. Razvoj turizma u zaštićenim morskim podruĉjima, prema planovima upravljanja, vodi se ciljem ostvarivanja odrţivog razvoja turizma, odnosno turizma koji nalazi ravnoteţu izmeĊu ekonomske eksploatacije i ekološke zaštite zaštićenih podruĉja uz ukljuĉivanje lokalne zajednice i ostalih dionika razvoja turizma u zaštićenim podruĉjima. Protected areas, as an ever increasing factor of tourist supply, generate a whole series of new opportunities and possibilities for development. Raising awareness about the importance of environmental protection, inclusion of local communities in the process of protection and preservation of pristine areas, possibilites for new employments and increase in revenue due to tourism exploatation are just some of the opportunities at hand. Protected marine areas (MPA) in the world are facing numerous challenges such as not enforced or not existing management plans nad other strategic documents, lack of management competence, lack of shareholder awareness and conflict of interests between different groups. In Croatia all major MPA's have management plans that are made in accordance with guidelines of Natura 2000. Management planes define mission, vision and goals of protected areas. Tourism development in MPA's, according to management plans, is led by a goal of achieving sustainable tourism. That is, tourim that finds balance between economic exploatation and ecological protection of protected areas while including local communities and other shareholders of tourism development in ptotected areas.