Search

U prezentaciji su opisani radni i životni uvjeti pomoraca na brodu, te utjecaj klimatskih uvjeta, umora i smjenskog rada.

U sklopu šireg istraživanja smjenskog rada na medicinskim sestrama provedeno je istraživanje s ciljem evaluacije nekih fizioloških i psiholoških indikatora težine rada u smjenama na trima od trinaest bolničkih odjela, čiju su težinu procjenjivale medicinske sestre. Među najtežima je procjenjen rad na Odjelu za kirurgiju (drugi rang) i Odjelu za pedijatriju (četvrti rang), dok je među najlakšima procjenjen Odjel za infektivne bolesti (dvanaesti rang). U ispitivanju je sudjelovalo 18 ispitanica kojima su pomoću Data Logging Systema kontinuirano registrirani srčani R-R inetvali prije, za vrijeme i poslije spavanja, odnosno u jutarnjoj i noćnoj smjeni. Prije i nakon smjenâ ispitanice su procjenjivale pet faktora umora pomoću SOFI-upitnika. Analize R-R intervala pokazale su da nema razlika u razini ove varijable za vrijeme spavanja između medicinskih sestara triju odjela. Rezultati su pak pokazali značajne razlike između spavanja i dviju radnih smjena, kao i razlike između jutarnje i noćne smjene unutar triju odjela. Prema razini i promjenama R-R intervala, u sva tri odjela, jutarnja smjena čini se težom od noćne, dok se umor nakon noćne smjene procjenjuje skoro dvostruko većim u odnosu na jutarnju smjenu. Ovaj naizgledni paradoks vjerojatno je uvjetovan manjim kvantumom rada u noćnoj smjeni, dok je veći umor u istoj smjeni najvjerojatnije posljedica kumulativnih efekata umora tijekom dana i desinkronizacije bioloških ritmova u smjenskom radu. Spektralna analiza vremenskih serija R-R intrvala pokazala je razlike u snazi spektra između spavanja, te jutarnje i noćne smjene, koje se mogu dijelom pripisati efektima različitih faza cirkadijurnog ciklusa i umora na prevalenciju parasimpatikusa u modulaciji srčane aktivnosti u noćnoj smjeni.

The main areas studied until the 70s were fatigue and rest. Many tests for fatigue were examined, and studies failed to find their practical use. Fatigue grows according to the positive acceleration curve while recovery grows according to the negative acceleration curve. Different mechanisms are involved in intelligence test performance when subjects are fatigued and when rested. Contrary to the pharmacological, psychological stimulants increase performance without adverse effects on the organism. The differences in absenteeism between male and female workers are related to family duties. After the 70s, research was focused on shiftwork. Shiftwork is associated with imposed change in a worker’s normal activity pattern. It brings about fatigue, negative moods, and impaired health, sleep, safety, and working capacity. The shiftwork tolerance is connected with introversion, neuroticism, morningness, control of behavioural arousal, and parameters of circadian rhythms. The most important predictors of shiftwork tolerance are dimensions of control of behavioural arousal and morningness, while the most important criterion is sleep quality., Glavna područja rada Laboratorija za psihofiziologiju rada u prvih dvadeset godina bila su ispitivanja umora i odmora. Provjeravano je mnogo standardnih »testova umora«. Pokazalo se da još nema testa kojim bi se umor mogao uspješno mjeriti u praksi. Utvrđeno je da umor raste krivuljom pozitivne akceleracije, a oporavak se zbiva krivuljom negativne akceleracije. Umorni ispitanici rješavaju testove jednako uspješno kao i ispitanici koji nisu umorni, ali ih rješavaju uz pomoć drugih mehanizama. Izgleda da su u usporedbi s farmakološkim stimulatorima, psihološki stimulatori prirodni način mobilizacije organizma, pa stoga djeluju na ekonomičniji način. Rađena su istraživanja na izostancima s posla. Nađeno je da kod muškaraca najmanje izostaju samci, najviše osobe s većim obiteljima, a kod žena je obrnuto. Od 1970. godine sustavno se ispituju cirkadijurni ritmovi i smjenski rad. Utvrđeno je da smjenski rad zahtijeva neprekidne promjene u ritmu budnost/spavanje. Ove promjene mogu izazvati umor i druga negativna raspoloženja koja su povezana s narušenim zdravljem i poremećenim spavanjem te smanjenom produktivnošću i sigurnošću. Posebna pozornost posvećena je longitudinalnim i transverzalnim ispitivanjima povezanosti osobina radnika s tolerancijom prema smjenskom radu. Ispitivane su osobine kao što su jutarnjost-večernjost, introverzija, neurotizam, plastičnost ponašanja te parametri cirkadijurnih ritmova (amplituda, akrofaza i mesor). Na osnovi kanoničke analize utvrđena je povezanost između određenih karakteristika radnika (prediktora) i indikatora tolerancije (kriterija). Utvrđeno je da su najvažniji prediktori tolerancije prema smjenskom radu dimenzije plastičnosti ponašanja i jutarnjosti-večernjosti, a najvažniji kriterij tolerancije kvaliteta spavanja.

Pregled ispitivanja učinka 12-satnog radnog vremena upućuje na to da je produženje dnevnog radnog vremena najčešće povezano sa smanjenjem radne uspješnosti, budnosti i sigurnosti na radu te s povećanim osjećajem umora tijekom rada. Umor se nerazmjerno povećava kad se rad obavlja noću. Kako je i trajanje spavanja nakon noćne smjene skraćeno, povećani umor u kombinaciji s manjkom sna povećava rizik od pojave nesreća u 12-satnim noćnim smjenama, a osobito ako se u noćnoj smjeni radi nekoliko dana uzastopno. Međutim, usprkos povećanu osjećaju umora radnici više vole duže dnevno radno vrijeme nego osmosatno, zbog više slobodnog vremena koje mogu iskoristiti za restituciju, obiteljske i druge slobodne aktivnosti te dodatne poslove., A review ol investigations into the effects ol 12-hour workdays indicates that the extended workday is frequently related to decrement of performance efficiency, alertness and safety, and to increased subjective fatigue during work. Fatigue is increased even more during night shift work. As sleep duration after the night shift is also reduced, combined effects of fatigue and sleep debt can increase the risk of accidents, especially when workers work more nights in a row. In spite of the increased feeling of fatigue the workers prefer longer working hour6 to an eight-hour working schedule, because they have more free time to use for restitution, leisure and other domestic and second job activities.

Istraživanje provedeno na 53 trosmjenske tvorničke radnice pokazalo je da većina njih doživljava neugodu neispavanosti zbog kratkotrajnog sna nakon rada u noćnoj smjeni (64% izjavljuje da su neispavane ili jako neispavane). Vrlo jaka i dugotrajna neispavanost često je jedna od najtežih popratnih tegoba noćnog smjenskog rada, jer uzrokuje iscrpljujuće lišavanje zadovoljenja jedne od temeljnih biotičkih potreba. Utvrđena je povezanost između doživljaja neispavanosti i nekih drugih subjektivnih i objektivnih varijabli, kao što su umor, raspoloženje, zdravstveno osjećanje, razdražljivost i dr. Rezultati potvrđuju vrijednost i upotrebljivost subjektivne metrike i u proučavanju doživljajnih aspekata smjenskog rada. Na temelju subjektivnih prosudbi radnika mogu se utvrditi poteškoće što ih uzrokuje smjenski oblik rada, te učiniti stanovite promjene i pratiti uspješnost poduzetih poboljšanja. Autori predlažu neke promjene u vezi sa smjenskim radom.