Search

U ovoj znanstvenoj studiji je analiziran dosadašnji razvitak i trenutno stanje prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Ocijenjene su strukturne promjene, razvijenost i konkurentnost hrvatske prerađivačke industrije. Također, analizirano je financijsko stanje prerađivačke industrije u Hrvatskoj.

Knjiga sadrži ekonomsku analizu razvitka industrije kože i proizvoda od kože u Hrvatskoj i ukazuje na ključne čimbenike razvitka i na strateške smjernice razvitka navedene industrije u globalnome okruženju. Analiza povezuje teorijske postavke i empirijske nalaze. Osim sekundarnih podataka autori su se koristili i primarnim podacima prikupljenima anketnim istraživanjem sa ciljem testirati postavljene hipoteze onako kako se to vidi po poglavljima ove knjige. U testiranju hipoteza primijenjene su ekonometrijske i statističke metode. S metodološkoga su stajališta tri djelatnosti analizirane u prerađivačkoj industriji klasificirane sukladno s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD): Štavljenje i obrada kože (DC 19.1), Proizvodnja kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda (DC 19.2) i Proizvodnja obuće (19.3). U pojedinim su se poglavljima autori koristili podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore i Financijske agencije (FINA).

U studiji su prikazani rezultati anketnog istraživanja poduzetnika iz hrvatske prerađivačke industrije. Analizirani su kvalitativni i kvantitativni čimbenici razvitka prerađivačke industrije. Provedena je SWOT analiza hrvatske prerađivačke industrije. Na temelju rezultata provedenih analiza donesena je ocjena budućeg razvitka hrvatske prerađivačke industrije.

U studiji se istražuje dosadašnji razvoj i stanje kemijske industrije. Polazište u istraživanju je analiza stanja, strukturnih obilježja i perspektiva rasta europske kemijske industrije i njihov utjecaj na hrvatsku kemijsku industriju. Analiza stanja ukazuje na zakonske i institucionalne uvjete razvitka kemijske industrije. U studiji se daje ocjena stanja i razvoja kemijske industrije u Hrvatskoj s obzirom na bitne makroekonomske pokazatelje. Nadalje se razrađuju relevantni aspekti analize učinkovitosti kemijske industrije i njene konkurentske pozicije u okviru bitnih parametara analize konkurentnosti, uključujući i aspekte analize vanjskotrgovinske razmjene kemijske industrije RH. Nalazi studije služe kao polazište za izradu strategije razvoja hrvatske kemijske industrije.

U radu je dan prikaz znanstvene monografije u kojoj se sagledavju stanje i problemi s kojima se suočava industrija tekstila i odjeće u Hrvatskoj. Pregled sadržaja po poglavljima upućuje kako se radi o cjelovitom pristupu analizi te industrije koji uključuje makroekonomske i mikroekonomske aspekte kao i sagledavanje perspektiva daljnjeg razvitka. Ona pruža cjelovit uvid u hrvatsku industriju tekstila i odjeće i kao takva može poslužiti donosiocima odluka u poduzećima koja se bave proizvodnjom tekstila i odjeće. Također, monografija pruža izvrsnu podlogu za donošenje industrijske politike.

Ova znanstvena studija bavi se temeljnim problemima i promišljanjima o razvojnim mogućnostima. Znanstveni doprinos studije je analitička kombinacija mikro i makroekonomskih sastavnica razvoja, te dijagnoze i sagledavanja perspektive razvoja industrijske grane u poteškoćama. Provedena je SWOT analiza industrije kože i proizvoda od kože. Izvršene su projekcije rasta i očekivane strukturne prilagodbe u industriji kože i proizvoda od kože. U studiji se detaljno razmatraju sastavnice razvojne strategije i identificiraju politike i mjere strukturnih prilagodbi industrije. Projekcije su izvršene primjenom ekonometrijskih metoda. Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatska industrija kože i proizvoda od kože ima perspektivu, ali uz provedeno aktivno restrukturiranje, modernizaciju i tržišno repozicioniranje. Da bi se ostvarili razvojni ciljevi, važna je uloga države u smislu horizontalnih i regionalnih potpora te aktivnih mjera na tržištu rada. Definirane su sastavnice tržišnog repozicioniranja. One uključuju skup mjera za rast prihoda od prodaje i rast produktivnosti. Vizija razvoja ove industrije temelji se na stalnom tehnološkom napretku, kadrovskom i organizacijskom restrukturiranju, specijalizaciji i tržišno konkurentnoj proizvodnji proizvoda s višim udjelima dodane vrijednosti. Ukazuje se na potrebu institucionalizacije procesa restrukturiranja. Predlaže se institucijska podrška u vidu posebne Agencija za razvoj industrije kože i proizvoda od kože. U provedbi razvojne strategije, u procesu integracije u EU, zadatak je Središnje države stvoriti uvjete za ubrzano strukturno prilagođavanje i rast konkurentnosti. Zadatak poduzetnika je aktivna uloga u procesu restrukturiranja i tržišnog repozicioniranja. Racionalna su očekivanja da je uz sve zajedničke identificirane sastavnice razvojne strategije moguće postići ostvarenje predloženog scenarija rasta ove industrije. Rezultati istraživanja su primijenjene naravi i služe kao osnovica za izradu razvojnog programa industrije kože i proizvoda od kože.

U svrhu razvoja inovacije, poduzeća mogu surađivati s drugim poduzećima i znanstvenim institucijama, odnosno drugim subjektima koji imaju interes za njeno razvijanje. Suradnja na razvoju inovacija ovisi o više čimbenika. U ovom je radu cilj utvrditi koje su varijable prediktori suradnje hrvatskih poduzeća na razvoju inovacije. Primjenom diskriminacijske analize utvrđeno je da razlikovanju između poduzeća koja surađuju i onih koja nemaju ugovornu suradnju doprinosi pet varijabli: nedostatak kvalificiranog osoblja, broj radikalnih inovacija, visina ulaganja u istraživanje i razvoj, broj zaposlenih i tržišna orijentacija. S druge strane, razlikovanju između skupine poduzeća koja ne surađuju na razvoju inovacija i onih koja surađuju ne doprinose sljedeće varijable: broj inkrementalnih inovacija, visoki troškovi inovacijskih aktivnosti i nedostatak odgovarajućih izvora financiranja.

Ova znanstvena studija istražuje dosadašnji razvoj i stanje industrije kože i proizvoda od kože u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Analizirana su kretanja u industriji kože i proizvoda od kože, učinkovitost industrije, tržišni čimbenici razvoja industrije i odrednice međunarodne razmjene proizvoda od kože. Nalazi ove Studije služe kao polazište za izradu Strategije razvoja hrvatske industrije kože i proizvoda od kože. U istraživanju je korišteno anketno istraživanje, intervjui, i sekundarni statistički podaci. Podaci su obrađeni primjerenim statističkim metodama. Rezultati istraživanja pokazuju da industrija kože i proizvoda od kože prolazi kroz intenzivan proces restrukturiranja i modernizacije. Učinci ovog restrukturiranja jesu zatvaranje poduzeća i pad udjela ove industrije u BDP-u i zaposlenosti prerađivačke industrije. Jedan od problema s kojima je suočena ova industrija je niska ukupna produktivnost rada i općenito niži troškovi rada u usporedbi s ostalom prerađivačkom industrijom. Slabosti u tržišnim aspektima poslovanja pridonose neučinkovitoj tržišnoj poziciji i niskoj uspješnosti ove industrije. Analiza vanjsko-trgovinske razmjene ove industrijepokazala je da je Hrvatska tijekom tranzicije izgubila komparativne prednosti, što je rezultiralo padom izvoza. Iako su polazne osnove za budući razvoj hrvatske industrije kože i proizvoda od kože složene, ova industrija u Hrvatskoj ima perspektivu za razvoj. Pretpostavka za to je aktivno restrukturiranje proizvođača. Nužan je i pomak prema proizvodnji s većim udjelima dodane vrijednosti. Rezultati istraživanja daju korisne informacije nositeljima industrijske politike u kreiranju strategije i specifičnih razvojnih mjera u području ove industrije.

In the literature, market orientation is defined as a business culture or behaviour that leads to business success. Its influence on product innovation is one way to enhance business performance. The goal of this paper is to analyses the impact of behavioural components of market orientation on the introduction of product innovation regarding its novelty. Research of this type was the subject of the Lukas and Ferell (2000) study. Following their approach, but hypothesizing different relationships, research on the impact of the behavioural components of market orientation on product innovation in Croatian companies was conducted. The intensity of the market orientation components is measured using the MKTOR scale developed by Narver and Slater (1990), whose approach to market orientation is accepted in this paper.

Tržišna orijentacija, čija je filozofska osnova marketinška koncepcija, proučava se u marketinškoj literaturi u kontekstu njenog utjecaja na uspješnost poslovanja. Uvođenje novih proizvoda i usluga na tržište jedan je od načina poboljšanja poslovnih rezultata. U radu je prihvaćen konceptualni model Narvera i Slatera prema kojem se tržišna orijentacija definira kao poslovna kultura usmjerena na postizanje poslovnog uspjeha putem stvaranja superiorne vrijednosti za potrošača. U tom smislu sačinjavaju je tri sastavnice: orijentacija na potrošača, orijentacija na konkurenciju i interfunkcionalna koordinacija. Predmet magistarskog rada je utjecaj tržišne orijentacije i njenih sastavnica na uvođenje različitih vrsta inovacija proizvoda, odnosno kako svaka od sastavnica tržišne orijentacije utječe na uvođenje novih proizvoda u postojeće linije, proizvoda novih za poduzeće te diskontinuiranih inovacija. Tržišna orijentacija je mjerena na MKTOR ljestvici koju su razvili Narver i Slater. Prema dobivenim rezultatima, postoji značajan i pozitivan utjecaj tržišne orijentacije na uvođenje proizvoda koji su novi za poduzeće ali ne i za tržište. Pozitivan utjecaj na uvođenje novih proizvoda u postojeće linije ima orijentacija na potrošača. Orijentacija na konkurenciju potiče na uvođenje svih triju tipova inovacija, ali je intenzitet tog utjecaja najjači kada se radi o diskontinuiranim inovacijama. Rezultati analize su pokazali postojanje negativne veze između interfunkcionalne koordinacije i svih triju vrsta inovacija proizvoda što je u suprotnosti s postavljenom hipotezom. Takav rezultat upućuje na postojanje problema i otpora inovacijskim aktivnostima unutar poduzeća.

Svrha provedenog istraživanja je razvijanje mjerne ljestvice za mjerenje percipiranog intenziteta sponzorskih aktivnosti. Analizirana je psihometrijska adekvatnost početnog skupa tvrdnji i to procjenom pouzdanosti, konvergentne valjanosti i dimenzionalnosti početnog skupa tvrdnji. U analizi je primijenjen Cronbachov alfa koeficijent, te eksplorativna i konfirmativna faktorska analiza. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da razvijena mjerna ljestvica posjeduje zadovoljavajuće psihometrijske karakteristike. Razvijena mjerna ljestvica posjeduje svojstva pouzdanosti, konvergentne valjanosti, a dimenzionalnost ljestvice odgovara konceptualiziranoj.

Rad daje pregled literature u području multinacionalnog širenja inovacija. Istraživanje ovoga područja novijeg je datuma i još je uvijek prilično neistraženih aspekata pojave širenja inovacija na međunarodnoj razini. Potreba za istraživanjima te vrste nametnuta je suvremenim uvjetima poslovanja koji potiču izlazak na međunarodno tržište. Uz pregled studija o multinacionalnom širenju inovacija, dana je usporedba iznesenih modela i dane su smjernice za dalja istraživanja.

Krajnji cilj inovacije je poboljšanje poslovanja. Iako se mnogo studija bavilo temom inovativnosti u malim i srednjim poduzećima, analitičko proučavanje poslovnih učinaka inovacijskih aktivnosti je bilo zanemareno. Kako učinci inovacijskih aktivnosti ovise o karakteristikama tvrtke, u ovom radu želimo istražiti o kojim faktorima ovisi postizanje dobrih učinaka. Pri tome razmatramo vlasničku strukturu tvrtke, omjer visoko obrazovanih zaposlenika, te tržište na kojem tvrtka djeluje. Ujedno uzimamo u obzir i varijable kao što su tržišna orijentacija, te varijable koje opisuju "dinamičnost" poduzeća kroz spremnost na uvođenje novih oblika strategije i organizacije. Kroz istraživanje utjecaja navedenih čimbenika na učinke inovacija, naš članak nastoji doprinijeti razumijevanju inovacija u malim i srednjim poduzećima te tako pridonijeti postojećoj literaturi.

Paper presents the research results conducted in order to explore the market orientation of companies in Croatia. A mail survey has been conducted, including 533 enterprises with 10 and more employees. MKTOR scale is used for measuring market orientation. Differences in market orientation relative to company size (number of employees) and sector (manufacturing and services) are explored. Companies are grouped in internally homogeneous and externally heterogeneous groups applying K-means cluster analysis. Results indicate that medium and small companies are more market oriented and that more market oriented companies have higher success rate in export activities and in innovation activities.

Ova studija prezentira istraživanja inovacijskih aktivnosti u hrvatskim tvrtkama u razdoblju od 2001. do 2003. Istraživanje je provedeno 2004., korištenjem metodologijom Europske unije (Community Innovation Survey), gdje se takva istraživanja provode od 1993. Rezultati takvih istraživanja omogućuju analizu i usporedbu inovacijskih aktivnosti te učinkovitije formuliranje inovacijske politike u Europskoj uniji i zemljama članicama, ali i u zemljama kandidatkinjama poput Hrvatske.

Ova studija izrađena uz domacu recenziju, rezultat je revizije sustava navješćujućih indikatora i CROLEI indeksa koju su istraživači proveli tijekom 2004. godine. Cilj revizije bio je poboljšati prognostičku snagu indeksa. Urednica je bila Katarina Bačić.

Ova završna studija rezultat je revizije sustava navješćujućih indikatora i CROLEI indeksa koju su istraživači proveli tijekom 2004. godine. Cilj revizije bio je poboljšati prognostičku snagu, a time i kvalitetu CROLEI indeksa, kao i sustava indikatora na kojima se zasniva i izračunava.