Search

Joining to EU Croatia, based on the Directive 2009/28/EC on the promotion of the use of energy from renewable sources (ERS) was overtaken obligation to increase national usage of ERS by 2020 to 20% in gross consumption, and accordingly 2013 was adopted National action plan for ERS. Within the scope of that plan, Croatia financially supports construction of electric/heating power plants which use agro/forestry biomass, as one of principal and important ERSs. Annually in Croatia has been running several plants based on biomass, which generate ash material as an important by-product that has to be managed (used) properly. By the chemical properties ash from biomass is extremely alkaline (pH>12) and rich by phyto-nutrients (P, K, Ca, Mg) as well. Great portion of agricultural land areas in Croatia, i.e. globally is quite acidic (pH

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Ulaskom u EU RH je temeljem Direktive 2009/28/EC o poticanju uporabe obnovljivih izvora energije (OIE) preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora do 2020. na 20 % u bruto potrošnji, u skladu s čime je usvojen Nacionalni akcijski plan za OIE. U sklopu navedenog plana, RH financijski podupire izgradnju elektrana/toplana na agro/šumsku biomasu, kao jednog od značajnih OIE. Godišnje se u RH otvori nekoliko postrojenja na biomasu, a njihov značajan nusproizvod je pepeo kojega je potrebno na odgovarajući način zbrinuti (iskoristiti). Po svome kemijskom sastavu pepeo biomase je izuzetno alkalan (pH >12), ali i bogat određenim fito-nutrijentima (P, K, Ca, Mg). Veliki udio poljoprivrednih tala u svijetu i RH je prilično kiseo (pH

Okosnica projekta odnosi se na uspostavu sustava za motrenje kvalitete i plodnosti tala na područjima gradskih vrtova i uspostavu biomonitoringa mahovinama, odnosno, procjene imisije potencijalno toksičnih elemenata (PTE) iz zraka, utvrđivanje dinamike onečišćenja kao i utvrđivanje organskih onečišćenja (policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB). U dokumentu su prikazani rezultati provedenih analiza u 11 gradskih vrtova. Analizirana je kvaliteta tla i kvaliteta vode za navodnjavanje određivanjem osnovnih kemijskih i mikrobioloških pokazatelja. Program je financirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Najznačajniji pritisak na području doline Neretve koji može negativno utjecati na održivost poljoprivrednih površina i cijelog ekosustava je zaslanjivanje tala, što je povezano sa stupnjem zaslanjenosti površinske i podzemne vode. Hidrogeološka struktura aluvijalne doline Neretve vrlo je složena te uvjetuje kompleksne procese kretanja vode. Zbog neposredne blizine mora i okršenih vapnenačkih stijena vodonosnika rijeke, prodor morske vode u dolinu Neretve je vrlo izražen i do nekoliko 10-taka km. Posljedica toga su povremeno ili trajno zaslanjeni izvori vode koji se koriste za navodnjavanje, a što može imati brojne negativne posljedice za agrobiocenozu delte. Primarno su ugrožena tla u kojima zbog visokih koncentracija klorida i natrija dolazi do strukturnih promjena, a pojava pokorice i alkalizacija tala jedni su od dijagnostičkih znakova koji ukazuju na smanjenje plodnosti i uporabne vrijednosti tla. U takvom ionskom okolišu kod većine nehalofitnih biljnih vrsta dolazi do brojnih nespecifičnih i specifičnih promjena. Nespecifične promjene usko su povezane s vodnim stresom, a odnose se na promjene u osmotskoj ravnoteži između biljke i tla, gubitku turgora i smanjenju stope rasta. Neki od specifičnijih učinaka posljedica su toksičnosti pojedinačnih iona koji mogu izazvati promjene u staničnoj strukturi, inhibiciju fotosinteze, smanjenje sinteza klorofila, promjene u mineralnoj ishrani biljke te promjene u metabolizmu N. Takvo tlo postaje medij koji ograničava rast poljoprivrednih kultura. Prinosi mogu biti smanjeni i za više od 50% što izravno umanjuje ekonomsku dobit poljoprivrednih proizvođača. Također, brojna znanstvena istraživanja su pokazala da u zaslanjenim uvjetima biljka može pojačano primati i akumulirati određene elemente koji su štetni za ljudsko zdravlje. Stoga se neizostavno nameće potreba za uspostavom kontrole nad daljnjim procesima zaslanjivanja vode i tla u dolini Neretve kako bi se iskoristio puni potencijal ovog područja za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i zaštitili prirodni resursi što je i glavni cilj ovoga monitoringa. U ovom dokumentu prikazani su rezultati monitoringa koji je proveden u 2016. godini. U razdoblju od siječnja do prosinca 2016. godine ukupno je prikupljeno i u laboratoriju ispitano: 336 uzoraka vode i 56 uzoraka tla. Rezultati su grupirani prema mjernim područjima – melioracijskim jedinicama na području donjeg toka rijeke Neretve da bi se analizirao i prikazao prostorni i vremenski trend promjena u vodama i tlu.

Potreba za monitoringom vodnog režima poljoprivrednih tala i kakvoće vode u Biđ- Bosutskom polju, proizašla je kao rezultat neophodnih mjera zaštite okoliša u svezi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS-a), propisanih Rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, klasa: UP/351-02/98-06/26, ur.broj: 452-07-JP-99-10 od 16. 03. 1999. godine, odnosno izrade Studije o meliorativnoj ulozi VKDS- a na ekosustave u zaobalju. S obzirom da Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja predstavlja I. fazu VKDS-a, potreba za monitoringom odnosi se i na njega.

Prema narudžbi naručitelja na lokaciji Jakuševac na plohi 6/2 sjever i plohi 6/2 jug izvršeno je mjerenje infiltracije na 8 točaka u srpnju 2016. godine pomoću infiltrometara u triplikatu. Najveći koeficijent propusnosti je izmjeren na točki 8 i iznosi 1, 101·10-5 m/s, a najmanji na točki 4 koji iznosi 8, 796·10-6 m/s. Generalno gledano propusnost je niža na plohi 6/2 sjever (iznosa 10- 6 m/s), a za jednu veličinu (10-5 m/s) viša na plohi 6/2 jug.