Search

The accounting for leases can be very complex, due to the many different solutions that a lease agreement may include. A special advantage of the present standard of accounting for leases is the off balance sheet financing, which stems from the fact that many of the lease contracts, which have created obligations and provide for the leased asset, are not shown in the financial statements because they have been classified as operating leases. This fact represents a very serious problem for financial statements users because the balance sheets do not show the total indebtedness of businesses, and it is up to as a result, the users to assess the company based on the published notes to the financial statements. Therefore, it is necessary to change the current accounting for leases by introducing the “right-of-use” accounting model explained in detail in this paper. According to released proposal, all leases, except short-term leases, are shown in accounting in the same way. Exceptions are only those leases in which all of the benefits and risks are transferred to the lessee and which are recorded using the purchase method.

U ovom članku autorica daje osvrt na izmjenu Tumačenja 17 koje uređuje pitanje raspodjele nenovčane imovine vlasnicima društva. To je tumačenje izmijenjeno u siječnju 2013.

Autorica u članku objašnjava osnovna obilježja MSFI-a za mala i srednja društva te pojednostavljenja koja su obavljena u predmetnim standardima u odnosu na MSFI-e. Uz to daje pregled zemalja koje su objavile plan za prihvaćanje MSFI- a za mala i srednja društva i pitanja za raspravu o sadržaju navedenih standarda koje je objavio novoosnovani odbor pod nazivom SMEIG, čija je zadaća korespondencija s društvima koja primjenjuju navedene standarde.

Ovaj članak pojašnjava ekonomske učinke očekivanog kreditnog gubitka

Država može poduzećima nametnuti različite obveze. U vezi s tim, Odbor za tumačenje MSFI primio je upite na koje načine prikazati u računovodstvu takve obveze koje će se morati podmiriti.

Autorica u članku obrazlaže amandmane donesene na MSFI 10, MSFI 12 i MRS 27. Navedenim amandmanima definira se ulagateljsko društvo i navode određena izuzeća od sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja.

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) u srpnju 2012. objavio je plan rada do kraja 2013., iz kojeg je razvidno da su svi započeti projekti na standardima financijskog izvještavanja inicirani financijskom krizom, a rezultat su koordiniranih aktivnosti IASB-a i američkog FASB-a, pri kraju. U nastavku se prezentiraju mjere koje se odnose na priznavanje prihoda.

Od početka 2012. pojednostavljuju se pravila testiranja potrebe za smanjenjem vrijednosti goodwilla. To nadalje znači da će poduzeća imati mogućnost najprije procijeniti kvalitativne čimbenike (događaje i okolnosti) na osnovi kojih će utvrditi je li veća vjerojatnost od 50% da je fer vrijednost izvještajne jedinice manja od knjigovodstvene vrijednosti.

Članak prikazuje na koji način procijeniti troškove i koristi različitih pristupa računovodstva najmova, te koristi od takvih računovodstvenih informacija.

U svibnju 2011. godine IASB (Odbor za međunarodne računovodstvene standarde) objavio je MSFI 13, Mjerenje fer vrijednosti, koji se primjenjuje na godišnje izvještaje za razdoblje koje počinje 1. siječnja 2013. godine, a ranija se njegova primjena dopušta. Ovim se standardom definira fer vrijednost, utvrđuje okvir mjerenja fer vrijednosti i određuju obvezne objave o mjerenjima fer vrijednosti. Odredbe MSFI 13 primjenjuju se na sve standarde (MSFI) kojima se zahtijeva ili dopušta mjerenje fer vrijednosti i kojima se određuju obvezne objave fer vrijednosti, kao što su odredbe o objavi fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, vrijednosti osnovanoj na fer vrijednosti ili objave o njezinu mjerenju. MSFI 13 objašnjava kako mjeriti fer vrijednost objavljenu u financijskim izvještajima. Njime se ne postavljaju posebni zahtjevi mjerenja uz već postojeće zahtjeve, ne postavljaju se standardi mjerenja vrijednosti, a ni ne utječe se na učinke vrednovanja izvan okvira financijskog izvještavanja. Neki ranije objavljeni MSFI zahtijevaju ili dopuštaju mjerenje fer vrijednosti imovine, obveza ili instrumenata glavnice. Međutim, kako su ti standardi nastajali tijekom vrlo dugačkog razdoblja, njihovi zahtjevi za mjerenjem fer vrijednosti raspršeni su kroz MSFI-je, a vrlo često i ne iskazuju jasno ni način, a ni svrhu mjerenja fer vrijednosti. Upute o primjeni odredbi tih standarda ili su vrlo ograničene ili su vrlo detaljne i često nisu usklađene sa standardima na koje se pozivaju. Neusklađenost njihovih zahtjeva o mjerenju fer vrijednosti i objavi informacija o fer vrijednosti dovela je do različite prakse mjerenja i umanjila usporedivost objavljenih informacija u financijskim izvještajima. Stoga je objava standarda kojim će se postaviti jedinstveni zahtjevi i metodologija mjerenja fer vrijednosti postala nužnom. MSFI 13 definira fer vrijednost kao cijenu koja bi se mogla ostvariti prodajom imovine ili platiti za preuzetu obvezu u uobičajenoj transakciji između učesnika na tržištu na dan mjerenja vrijednosti (izlazna cijena). Ovom se definicijom ističe da je osnovica mjerenja fer vrijednosti tržišna vrijednost, a ne specifična vrijednost za poduzeće. Pri utvrđivanju fer vrijednosti poduzeće će pretpostaviti što bi učinili učesnici na tržištu pri utvrđivanju vrijednosti imovine ili obveza usklađenih s uvjetima tržišta, uključujući i rizik. Stoga je za potrebe mjerenja fer vrijednosti nevažna namjera poduzeća o načinu uporabe imovine ili podmirenja obveze. Od poduzeća se zahtijeva da za potrebe mjerenja fer vrijednosti utvrdi pojedinačnu imovinu ili obvezu koja se mjeri, za nefinancijsku imovinu najbolji ili najčešći način uporabe te činjenicu da li se imovina koristi u kombinaciji s drugom imovinom ili samostalno, tržište na kojem se uobičajeno trguje imovinom ili obvezom te odgovarajuću tehniku vrednovanja za mjerenje fer vrijednosti. Tehnika vrednovanja treba uključivati najveći mogući broj provjerljivih podataka, a isključiti one koji to nisu. To trebaju biti podaci koje bi i ostali učesnici na tržištu koristili. U nastavku, definira se pojam fer vrijednosti, parametri koji određuju fer vrijednost, određivanje hijerarhije fer vrijednosti te prikazuju primjeri koji ilustriraju utvrđivanje fer vrijednosti pojedinih oblika imovine i obveza.

U studenom 2011. IASB (Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, dalje: Odbor) je objavio revidirani prijedlog međunarodnog standarda kojim se uređuje računovodstvo priznavanja redovnih prihoda ostvarenih po ugovorima s kupcima. Ovaj je prijedlog rezultat zajedničkog napora IASB-a i američkog FASB-a te primljenih prijedloga i komentara na prije objavljen prijedlog ovog standarda (iz lipnja 2010.). U odnosu na prijašnji prijedlog ovog standarda, revidirani prijedlog uključuje pojašnjenja nekih prijašnjih odredaba i pojednostavljena rješenja prijašnjih prijedloga.

U srpnju 2014. objavljen je konačni tekst MSFI- ja 9 - Financijski instrumenti, kojim se zamjenjuje MRS 39 - Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Odredbe standarda počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2018., a mogu se primjenjivati i prije. Štoviše, promjene vrijednosti vlastitih kredita trebalo bi primjenjivati i prije, ali odvojeno od promjena računovodstva financijskih instrumenata. 1. Uvod 2. Osnovne odredbe standarda 3. Klasifikacija i mjerenje vrijednosti financijskih instrumenata

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je tumačenje IFRIC 20 koji se odnosi na računovodstveno prikazivanje troškova otklanjanja materijala pri vađenju rudača (engl. Stripping costs) koje se primjenjuje od 1. siječnja 2013. U nastavku, ovo se tumačenje prezentira u cijelosti.

U ovom su radu posebno istaknute metode priznavanja i mjerenja izvedenih financijskih instrumenata što je ilustrirano primjerom knjiženja s posebnim naglaskom na izbor instrumenata zaštite, njegovom kvantifikacijom i njegovim knjiženjem.

U tijeku je priprema standarda razvrstanih u čak dvadesetosam pokrenutih projekata. Za neke se standarde pripremaju amandmani kojima će se proširiti postojeći zahtjevi računovodstvenog procesiranja i objavljivanja, a neki će biti samo revidirani, što je uglavnom posljedica odredbi novih standarda koji svojim rješenjima utječu na izmjene ranije donesenih standarda. Uz naznačene korekcije postojećih standarda, učinjeni su i značajni pomaci u sustavu financijskog izvještavanja na međunarodnoj razini. Prva velika promjena jest donošenje standarda financijskog izvještavanja za mala i srednje velika poduzeća, a druga velika promjena odnosi se na izmjene iz okvira MRS-a 1, Prezentiranje financijskih izvještaja. Uz njih, svakako je izuzetno značajna promjena i prestanak primjene MRS-a 39, Financijski instrumenti, i donošenje MSFI-a 9, koji zamjenjuje odredbe MRS-a 39. Ovih se dana očekuje i donošenje vrlo značajnog standarda koji će utjecati na odredbe svih ostalih standarda, a to je standard koji će biti objavljen pod očekivanim predloženim naslovom Mjerenje fer vrijednosti. U ovom radu prikazane su najznačajnije odredbe navedenih velikih promjena u svjetskom sustavu financijskog izvještavanja.

Rad obuhvaća pojmovne determinante računovodstvenog konzervatizma iz perspektive devijacija tržišta kapitala i značaja financijskog izvještavanja sukladno korisnicima financijskih izvještaja.

Pobliže se prikazuju zaključci odbora vezani za MRS 17 - najmovi

Rad prikazuje zaključke rasprave o najmovima i priznavanju prihoda

Koncepcijski, sve stavke izvještaja o sveobuhvatnom dobitku prikazuju promjene glavnice koje nisu rezultat vlasničkih odnosa između poduzeća i njegovih vlasnika, a nastale su u odračunskom razdoblju. Prvi dio ovog izvještaja prikazuje stavke koje čine ostvareni dobitak ili gubitak, i taj se dio ne mijenja. Drugi dio prikazuje stavke koje su dio ostalog sveobuhvatnog dobitka, ali se mogu reklasificirati i pribrojiti dobitku ili gubitku. Dakle, drugi dio može biti pribrojen i dobitku i ostalom sveobuhvatnom dobitku. Treći dio prikazuje stavke koje mogu biti prikazane isključivo kao dio ostvarenog dobitka ili gubitka. Dakle, i prirazana veličina dobitka ili gubitka i prikazana veličina ostalog sveobuhvatnog dobitka na međunarodnoj razini ostaju otvorene na nacionalnoj ili korporativnoj razini.

Reforms of the public sector in Croatia are overwhelming and under strong pressure of the accession process to the EU membership. Such fast pace of the reforms presents significant effort for the Government and Ministries. In certain areas there is a strong opposition to the reforms especially when it comes to reduction of government spending related to previously given rights and benefits to the certain groups. Economic crisis that had dramatic spillover effects on the Croatian economy has only intensified the problems and made reform more difficult to pursue and implement. There are numerous fields of reform under the framework of strategic documents such as the Strategic Development Framework for 2006-2013, the Government Programmes Strategy 2010-2012, the Economic and Fiscal Policy Guidelines and the Pre-accession Economic Programme (PEP). These documents define key area of the reforms. These are primarily in the area of expenditure allocation, taxation, system of internal financial controls and system of government accounting. One of the major tools for accomplishing these goals was certainly the new Budget Act that enables adoption and implementation of more efficient public finance system. In regards to that, in this phase of the Project, two main areas of reforms are elaborated. Within the part of the reforms of the public sector in Croatia some major categories of these reforms are elaborates, especially the new budget act, structural reforms and improvements of the efficiency of the public administration. Special chapter is devoted to the process of tax harmonization with the EU which is in its advanced phase. The new Budget Act provided the basis for the improvement of public internal financial control and the system of governmental accounting as well.

Tekst prijedloga standarda postati će jedinstveni tekst standarda međunarodnih MRSeva i američkih GAAPova koji će se primjenjivati u svim djelatnostima i svom tržištima kapitala. Ovaj bi standard morao zamijeniti MRS 18, MRS 11, te američki Topic 605 FASBovog tumačenja ASCa

Companies and public budget accounting systems are being constantly renewed as a consequence to the constant change of International Financial Reporting Standards. The papaer discusses the process of harmonisation of Croatias accounting system with the international one and the EU.

Tri su odlučujuće točke u računovodstvu dugotrajne materijalne imovine: inicijalno vrednovanje, vrednovanje tijekom uporabe i vrijednost pri prestanku uporabe. Svaka od utvrđenih vrijednosti u bilo kojem navedenom trenutku izuzetno je značajna za iskazivanje financijskog položaja i uspješnosti poslovanja, prvo stoga što se radi o vrlo velikim vrijednostima ove imovine, a drugo, o imovini s vrlo dugačkim vijekom trajanja. Mjerenje je, kako se navodi u Okviru MSFI-a , proces određivanja novčane svote po kojoj se elementi financijskih izvještaja priznaju i prikazuju u izvještaju o financijskom položaju i izvještaju o dobiti. Ovaj proces uključuje i izbor određene metode vrednovanja. Priznavanje se definira, također prema Okviru MSFI-a , kao proces uključivanja u izvještaj o financijskom položaju ili u izvještaj o dobiti stavki koje zadovoljavaju kriterije za priznavanje. Međuovisnost priznavanja i vrednovanja izuzetno je velika. Štoviše, jedan od kriterija priznavanja elemenata financijskih izvještaja jest da za stavku treba znati troškove ili vrijednost koja se može pouzdano utvrditi. Iako pouzdanost mjerenja značajno ovisi o trenutku u kojem se stavka inicijalno priznaje, svakako da će vrijednost ovisiti i o izboru metode vrednovanja. Teorijski, nije postavljena izravna veza između inicijalnog vrednovanja i vrednovanja tijekom vijeka trajanja. Prihvaćanje određene metode vrednovanja pri inicijalnom vrednovanju može biti ograničenje ili pretpostavljanje neke od metoda vrednovanja pri ponovnom utvrđivanju vrijednosti. Kriteriji vrednovanja polaze od ciljeva financijskog izvještavanja, kvalitativnih obilježja značajnosti, pouzdanosti, usporedivosti i razumljivosti, ekonomske svrhe imovine i koristi koje se mogu ostvariti uporabom imovine te odnosa koristi i troškova osiguranja informacije o imovini. Osnovni cilj financijskog izvještavanja proizlazi iz potreba korisnika financijskih izvještaja, u prvom redu vlasnika i potencijalnih vlasnika poduzeća. Za njihove potrebe svakako je najznačajnija informacija o fer vrijednosti raspoložive imovine, koja može biti utvrđena s aspekta tržišne vrijednosti ili s aspekta poduzeća, a svaki od navedenih aspekata podrazumijeva i različite metode i tehnike vrednovanja. Kako je dugotrajna materijalna imovina najznačajniji segment imovine poduzeća, i prema relativnoj vrijednosti u ukupnoj imovini i po duljini vijeka trajanja, u nastavku se o vrednovanju dugotrajne imovine raspravlja s aspekta utvrđivanja njezina vrednovanja u računovodstvu, kao izrazito velikog i otvorenog problema utvrđivanja vrijednosti koja bi se mogla prihvatiti kao fer vrijednost s aspekta korisnika. S razvojem tržišta kapitala i financijskih tržišta u svjetskim okvirima, te razvoja statističkih i matematičkih metoda i modela došlo je i u tradicionalnom računovodstvu do značajnih promjena, posebno u području priznavanja i vrednovanja. U području priznavanja posebne su promjene nastale priznavanjem financijskih i ostalih instrumenata zaštite od rizika što je opet dovelo do nužnosti primjene kvantitativnih modela u njihovom vrednovanju. Uvođenje novih metoda vrednovanja svakako je utjecalo i na vrednovanje ostalih, tradicionalnih oblika imovine, pa tako i na vrednovanje dugotrajne materijalne imovine. Za razliku od tradicionalnog vrednovanja metodom troškova nabave, uvode se različiti pristupi mjerenju vrijednosti i različite tehnike vrednovanja koje bi trebale rezultirati fer vrijednostima s aspekta korisnika financijskih izvještaja, u prvom redu vlasnika kapitala.

The quality of information presented in the financial statements is determined by the choice of accounting concept determining the governmental accounting model. An international trend in the development of national accounts focuses on the implementation of full accrual basis. Application of full accrual basis requires answers too many open questions not only of accounting nature, and in practice is not easily enforceable in most countries. The paper particularly highlights the problems of state property recognition and related expenses, primarily depreciation. Determining the costs of provided services is important for the measurement of the success of government entities, which is the basis for deciding on the allocation of resources and judging on the quality of provided services. The lack of above information reflects the decision-making quality at the level of government entities, and at the level of consolidated government. This paper presents the recognition of access to recognition to state assets and the cost of depreciation in Croatia in comparison to the requirements of IPSAS. The accent is on the key problem of application of existing concepts as well as the prospective changes to that concept.

Prihvaćanjem načela nastanka događaja u računovodstvu jedinica javnog sektora, priznavanje i mjerenje ostvarenih prihoda značajno se približilo priznavanju prihoda privatnog sektora. I u jedinicama javnog sektora nametnuta je računovodstvu obveza utvrđivanja vjerojatnosti ostvarenja budućih ekonomskih koristi ostvarenih priljevima resursa ili smanjenjem obveza, ali i pridodavanjem sposobnosti imovini da se njome obavi određena usluga, odnosno, povećanjem uslužnog potencijala postojeće imovine. Uz prihode ostvarene bez protučinidbe, jedinice javnog sektora realiziraju i prihode s protučinidbom, što znači da za naplaćeni prihod isporučuju proizvode ili usluge, ili ustupaju na korištenje raspoložive resurse. Jedinice javnog sektora ostvaruju svoje prihode kroz državni namet, kojim se podmiruju državne i javne potrebe, za koje jedinice javnog sektora zauzvrat, za naplaćeni prihod, ne pružaju nikakvu isporuku, te se u računovodstvenom smislu smatraju ostvarenim prihodima bez protučinidbe. Najznačajnije razlike u priznavanju prihoda privatnog i javnog sektora jesu što privatni sektor ne ostvaruje prihode bez protučinidbe, što javni sektor nema &laquo ; redovnih&raquo ; aktivnosti, te što se u javnom sektoru u definiranju ostvarenog prihoda kao uvećanja budućih ekonomskih koristi uključuju i povećanja uslužnog potencijala postojeće imovine. Samo mjerenje ostvarenog prihoda, ostvarenog sa ili bez protučinidbe, vrlo je slično mjerenju prihoda u privatnom sektoru, a vrijednost se prihoda i jednom i drugom sektoru vrednuje prema vrijednosti priljeva, odnosno povećanja imovine ili umanjenja obveze.

Rad je sažetak glavnih rasprava Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde vezane uz globalnu financijsku krizu, konceptualni okvir standarda, mjerenje fer vrijednosti, financijske instrumente s obilježjima glavnice, raznim objavama, i dr.

U samom postupku harmoniziranja financijskog izvještavanja za SME pošlo se od iskustava država koje su već nacionalnim standardima predvidjele određena pojednostavljenja za SME te temeljnih načela, politika i zahtijevanih kvaliteta te oblika financijskog izvještavanja predviđenih MSFI-ima. Konačno, postignuta je suglasnost da i SME trebaju sastavljati sve temeljne financijske izvještaje i to zbog njihove informacijske značajnosti za korisnike, a što dodatno troškovno ne opterećuje izvještajna poduzeća. U izboru računovodstvenih politika za SME je predviđena primjena samo jednostavnijih alternativnih rješenja iz MSFI, ali s mogućnosti primjene i ostalih, složenijih politika, koje će biti navedene u posebnom dodatku uz MSFI za SME. Tako će poduzeća koja imaju transakcije koje zahtijevaju složenije postupke u priznavanju i vrednovanju moći koristiti za njih primjerene postupke, a koja neće opterećivati tekst osnovnog standarda primjeren poduzećima s vrlo jednostavnim poslovanjem, koji ne zahtijeva angažiranje računovodstvenih eksperata.

U radu se prikazuju zaključci Odbora za međunarodne računovodstvene standarde, doneseni na temelju rasprave o međunarodnim računovodstvenim standardima za poduzeća koja nemaju javnu odgovornost.

Prihvaćanjem načela nastanka događaja u računovodstvu jedinica javnog sektora, priznavanje i mjerenje ostvarenih prihoda značajno se približilo priznavanju preihoda privatnog sektora. Jedinice javnog sektora ostvaruju svoje prihode kroz državni namet, kojim se podmiruju državne i javne potrebe, za koje jedinice javnog sektora zauzvrat, za naplaćeni prihod, pružaju ili ne pružaju nikakvu isporuku, te se u računovodstvenom smislu smatraju ostvarenim prihodima sa ili bez protučinidbe. Hrvatska računovodstvena regulativa u dobroj je mjeri usvojila odredbe međunarodnih standarda za javni sektor čije odredbe u dijelu priznavanja prihoda rad detaljnije predstavlja.

Financial Reporting, organized in two core areas as internal and external financial reporting, reached a very high scientific and professional level. These two areas of accounting flow from the same informational base. Financial reporting to internal and external users, and internal managerial accounting, developed into two separate directions, but along the way lost all common characteristics. An area important to both, where it is necessary and possible to set up a compliant accounting reporting system is the reporting by operating segments. Global processes require harmonization of internal and external reporting systems in order to make the preparing, presenting and interpreting of the financial statements content more efficient. Based on identified informational needs of internal and external reporting by business segments and reached levels of standardization, this paper analyzes the characteristics and factors of further harmonization.

Financijsko izvještavanje o nekretninama u javnom sektoru regulirano je posebnim međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor - IFAC-ovim IPSAS-ima. Njihova je posebnost da se ne insistira na primjeni niti jednog temeljnog načela priznavanja rezultata transakcija, događaja i okolnosti, već se navodi da ako jedinicajavnog sektora primjenjuje načelo nastanka događaja, onda to treba činiti na standardni način, primjeren suvremenim dostignućima računovodstva. Ovisno o namjeni nekretnina u jedinicama javnog sektora, nekretnine mogu biti razvrstane u tri različite kategorije imovine, s različitim pravilima priznavanja i različitim metodama vrednovanja. To su zalihe, zatim nekretnine postrojenja i oprema te ulaganja u nekretnine, čija su pravila priznavanja i vrednovanja u radu posebno obrazložena. Za sve se kategorije imovine u koje se nekretnine javnog sektora mogu razvrstati predviđa alternativno vrednovanje po troškovima nabave ili po fer vrijednosti, a jedinicama javnog sektora ostavlaj se donošenje odlukeo davanju prednosti jednoj od alternativa, vodeći pritom računa o primjerenosti metoda vrednovanja u konkretnim uvjetima i ekonomskoj suštini elemenata financijskih izvještaja.

Zakon o računovodstvu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008 obvezuje trgovačka društva na primjenu HSFI-a. Iznimka su velika društva i društva čije su dionice i dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili se obavlja njihovo uvrštavanje na organizirano tržište vrijednosnih papira. Oni moraju primjenjivati MSFI-e. Hrvatska trgovačka društva i njihovi računovođe nalaze se pred obavezom proučavanja i primjene HSFI-a i MSFI-a. U sadržaju ovog rada predočena su objašnjenja o postupcima u računovodstvima koja primjenjuju HSFI-e i postupcima u računovodstvima koja primjenjuju MSFI-e, što je popraćeno praktičnim računovodstvenim rješenjima. Rad ističe i detaljni postupak prvog prijelaza trgovačkog društva na primjenu MSFI-a.

Rad tumači raspravu Odbora za međunarodne računovodstvene standarde vezanu uz financijsko izvještavanje najmova.

U postupku priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objave financijskih izvještaja mogu se potkrasti nenamjerne pogreške, ali se mogu učiniti i namjerne pogreške. Nastale pogreške tekućeg izvještajnog razdoblja moraju se ispraviti odmah, prije objavljivanja financijskih izvještaja, dok je za pogreške prethodnih izvještajnih razdoblja predviđen postupak njihove retroaktivne korekcije.

Rad ananlizira računovodstveno praćenje poslovnih kombinacija prema MSFI.

U priručniku su objavljeni Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, te upute za primjenu istih.

Na redovitoj sjednici održanoj od 19.-23. svibnja 2008. Odbor je raspravljao o godišnjem programu poboljšanja standarda, o MSFI-ima za privatna poduzeća (mala i srednje velika poduzeća ili SMEs), prvoj primjeni MSFI-a, MRS-u 33 – Zarada po dionici, MRS-u 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, priznavanju prihoda, obvezama, mjerenju fer vrijednosti, aktivnostima Odbora za tumačenje međunarodnih standarda (IFRIC-a) i prodaji prava emisije. U nastavku se detaljnije prikazuje tijek rasprave i zaključci vezani za MSFI-e za privatna poduzeća (SMEs).

U radu se iznose zaključci i doprinos rješenju kreditne krize računovodstvenim standardima za privatna poduzeća

U ovom je radu obrađen segment financijskog izvještavanja, bilješke uz financijske izvještaje, kojima se u dosadašnjoj računovodstvenoj praksi posvećivalo vrlo malo pozornosti, s posebnim naglaskom na objavu primjenjenih računovodstvenih politika.

Rad tumači raspravu Odbora vezanu uz: neaktivna tržišta, kreditnu krizu, rizik likvidnosti, fer vrijednost financijskih instrumenata, i dr.

One of the most important information given by accounting is the one concerning company value and the value of its assets, liabilities and equity. The concept of capital maintenance is concerned with how an enterprise defines the capital that it seeks to maintain in profit determination. The concept of fair value accounting is concerned with the valuation of assets, liabilities, and equity based on market values or its closest substitutes. As only inflows in excess of the amounts needed to preserve the capital may be regarded as profit, the choice of the capital maintenance measurement basis influences the residual amount, i.e. the profit, and consequently, the decision-making process. Currently, there are two basic capital maintenance concepts: financial capital maintenance concept and physical capital maintenance concept, each with many variants. Different valuation concepts are not commensurate with any of the theoretical variants of capital maintenance.

Temeljnim financijskim izvještajima menedžment poduzeća pruža korisnicima financijskih izvještaja potrebne informacije o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzeća. Kako je u malim poduzećima, a dobrim dijelom i srednje velikim poduzećima, institut vlasništva objedinjen s menadžmentom poduzeća, njihove su informacijske potrebe specifične. Dosadašnja je računovodstvena praksa bila da se financijsko izvještavanje malih poduzeća regulira na nacionalnim razinama, a danas su pred usvajanjem jedinstveni svjetski standardi, koji bi trebali biti prihvaćeni u najvećem broju nacionalnih zakonodavstava u svijetu, a među njima i u Hrvatskoj.

Bilješke uz financijske izvještaje za 2007. godinu propisane su zakonom o računovodstvu (NN, br. 146/2005.) čl.15.st.1. Detaljna razrada bilješki sadržana je u MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvještaja. Autorica ovog rada prikazala je specifičnosti bilješki uz financijske izvještaje u malim i srednje velikim poduzećima. Poseban je naglasak stavljen na: 1. objavu financijskih izvještaja u malim i srednje velikim poduzećim akoji bi bili usklađeni s prijedlogom standarda za međunarodne standarde računovodstvenog izvješćivanja malih i srednje velikih poduzeća Odbora za međunarodne računovodstvene standarde, i 2. posebnosti bilješki za mala i srednje velika poduzeća.

Ovim se MSFI-em određuju računovodstveni postupak u području priznavanja i vrednovanja ulaganja u istraživanje i procjenu mineralnih resursa. Njegove se odredbe počinju primjenjivati nakon što je poduzeće koje istražuje i procjenjuje vrijednost mineralnih resursa ostvarilo zakonsko pravo eksploatacije određenog područja i do trenutka izrade studije o eksploataciji s tehničkom i komerciajalnom isplativosti. Standardom su predviđene dvije različite mogućnosti računovodstvenog iskazivanja troškova istraživanja i procjene mineralnog i rudnog bogatstva, i to kapitalizacija svih troškova i aktivnosti istraživana i procjene ili iskazivanje svih troškova na teret prihoda razdoblja. Kapitalizirani troškovi istraživanja i procjene dio su imovine poduzeća ako se procjenjuje da će ulaganja u ove aktivnosti rezultirati budućim ekonomskim koristima. Štoviše, po završetku faze istraživanja i procjene mineralnog i rudnog bogatstva, a prije reklasifikacije ove imovine kao materijalne ili nematerijalne, poduzeće mora provesti test nadoknadivosti, odnosno test umanjenja vrijednosti kojim će se utvrditi vrijednost koja se reklasificira. U radu su detaljno prikazane skupine troškova aktivnosti istraživanja i procjene te način njihovog računovodstvenog iskazivanja.

Rad objašnjava odluke Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde vezane uz fer vrijednost.

Korisnici financijskih izvještaja jedinica javnog sektora različiti su od korisnika financijskih izvještaja privatnog sektora. Oni su osnovica cjelokupnoj javnosti u određenoj jedinici javnog sektora u donošenju, procjeni i ocjeni odluka menadžmenta u javnom sektoru. Posebno osjetljivo područje financijskih izvještaja javnog sektora jest izvještaj o resursima o kojima vodi računa i kojima upravlja menadžment javnog sektora i koji konačno odgovara korisnicima financijskih izvještaja za njihovu racionalnu uporabu. Oblik izvještavanja jedinica javnog sektora u prvom redu ovisi o primijenjenoj računovodstvenoj osnovi prema kojoj se onda izvještavanje ograničava ili samo na novčane priljeve i odljeve ili se u financijskim izvještajima iskazuje ukupna imovina javnog sektora, sa svim različitim posebnim oblicima imovine, ovisno o konkretnoj jedinici javnog sektora koja sastavlja financijski izvještaj.

Presudno područje u financijskom izvještavanju jest izbor i primjena računovodstvenih politika, te računovodstveni tretman promjena računovodstvenih politika. Zapravo, konačni cilj računovodstvenih standarda i jest specificiranje određenih računovodstvenih politika, prezentiranje i objava financijskih izvještaja. Međutim, i uz standarde financijskog izvještavanja ostaje otvoren prostor prosudbama. Mnogi standardi predviđaju uporabu različitih metoda s različitim konačnim rezultatima istih transakcija, a ni cjelokupna računovodstvena struka zajedno ne bi poduzela i podržala propisivanje određenog, jedinstvenog, računovodstvenog postupka za sve moguće poslovne transakcije i situacije.

Rad tumači raspravu IASB-a vezanu uz poslovne kombinacije, financijske instrumentie, obveze i glavnicu, plaćanja na bazi dionica, ugovore o osiguranju, prezentiranju financijskih izvješća i ostalim uglavnom tehničkim pitanjima.

Autorica ovog članka prezentirala je najvažnije elemente Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za mala i srednje velika poduzeća. Detaljno su prezentirani financijski izvještaji prema MSFI, kao i pojednostavljena načela mjerenja pozicija osnovnih financijskih izvještaja. Autorica je objasnila i vezu između cjelovitih MSFI i MSFI za mala i srednje velika poduzeća.

Rad izvještava o najnovijim raspravama Odbora za međunarodne računovodstvene standarde