Search

Diplomsko delo podaja pregled uporabe obnovljivih virov energije v državah članicah Evropske unije. Navaja osnovne predstavitve posameznih obnovljivih virov energije, grafično obdelavo podatkov o njihovi porabi ter cilje in zahteve Evropske komisije. Podatke za statistično obdelavo so pri dobljeni na evropskem statističnem uradu EUROSTAT in po obdelavi predstavljeni od leta 1990 naprej. Predstavljena je tudi izbira optimalne postavitve sončnega kolektorja v celjski regiji, dobljena na podlagi izračunov s programom sIMPly. Graduation thesis deals with use of renewable energy sources in European Union member states. It contains basic presentations of individual renewable energy sources, graphic data elaboration about their use and objectives and requirements of European Commission. I obtained the data for statistic elaboration from European office EUROSTAT and after elaboration of those I presented the status of use of renewable energy sources from the year 1990 onwards. It presents also the method of solar module selection regarding the variants in sIMPly application.

Darbu siekiama išryškinti pagrindinių klimatinių-hidrologinių veiksnių sąveikos su hidroelektrinių gaminama elektros energija ryšį. Siekta: apžvelgti hidroelektrinių darbo režimo ypatumus pastarųjų keturių dešimtmečių periode; paanalizuoti bendras hidroelektrinių darbo proceso tendencijas Baltijos šalyse; padaryti įžanginę analizę į tolimesnius tyrimus, kurie padėtų efektyviau panaudoti turimus hidroenergijos išteklius ir sumažinant neigiamų klimato svyravimų įtaką. The aim of work is to emphasize the connection of the main climate-hydrological factors interaction with generated electricity of hydropower plant. The task was to review the peculiarities of hydropower work regime in the period of recent four decades; to analyse general work process tendencies in the Baltic States; to make introductory analysis for further researches which could help use effectively hydropower resources, minimising the influence of negative climate variations.

Predavanje je obuhvatilo pozitivne i negativne posljedice izgradnje velikih hidroenergetskih objekata u Hrvatskoj i svijetu.

Ilgą laiko tarpą hidroenergetika vertinta kaip sėkminga žmonijos vystimosi ir akivaizdžios naudos išraiška, pastaruoju metu siejama su reikšmingu poveikiu gamtinei aplinkai bei įtaka klimato kaitai. Lygumų šalyse, net ir mažos galios hidroelektrinių statyba pareikalauja didelių užliejamų žemės plotų. Šiame darbe atlikome aštuoniasdešimties iki 2007 metų pastatytų hidroelektrinių poveikio aplinkai analizę bei aptarėme galimą „Lietuvos hidroenergetinių išteklių schemoje„ numatytų statyti HE poveikį aplinkai palyginant didžiąją ir mažąją hidroenergetiką. Atlikus tyrimą nustatyta, kad nedidelės galios hidroelektrinės poveikis aplinkai, lyginant pagaminamos energijos vienetui yra daug didesnis nei didelių hidroelektrinių atveju. Tam, kad pagaminti 1 kW elektros energijos – 100 kW galingumo hidroelektrinėje, reikės užlieti apie 0,5 ha žemės, kai tokiam pačiam kiekiui pagaminti didelėje (100MW) galios HE prireiks 0,06 ha užliejamos žemės. Planuojamų statyti hidroelektrinių atveju, nepriklausomai nuo regiono, hidroelektrinių tvenkiniai užlietų didelius, žemių plotus. Įgyvendinant „Lietuvos hidroenergetinių išteklių schemą“ būtų sunaikinti 670 km2. miškų ir žemės ūkio naudmenų. Vien tik užtvankos ant Nemuno užlietų 278 km2 užimantį plotą. Užliejamos žemės vertintinos kaip didelę ekologinę ir estetinę vertę turinčios teritorijos, pasižyminčiomis unikaliomis gamtinėmis buveinėmis ir turtinga rūšine įvairove. Užliejus teritorijas radikaliai pakeičiamas kraštovaizdis, prarandamos... [toliau žr. visą tekstą] During the last century hydroenergy become one of the most important energy source in the world. However, the environmental impacts of dams have been disccused widely in recent years. Number of reserches indicates dams reservoir as an significant greenhouse gas source. The objective of this research was to evaluate the effects on environment made by electrical dams in country of flatlands. To assess all possible impact of designed power plants, analysis of more than 80 working electrical dams has been made. The impact of small and large power plants was considered. Analysis shows that there was a quite big difference in flooded land area per energy unit (kW), between low-power and high-power hydroelectric. Average flooded area for 100 kW power plant destroys over 0,5 hectare of species rich semi-natural grasslands forests and other landed property. When high-power (100MW) hydroelectric dam require only about 0,06 hectare of flooded land per unit. Thus, indicates that small water-plants gives much more negative impact per unit, than big ones. However, the impact of dams, are highly destructive in conditions of flatlands. Results has showed that further hydroenergy development in Lithuania, according to planned “Lithuanian hydroenergy resource use scheme” would require vast flooded area of total 670 km2. In addition, dams reservoir emit a significant amount of greenhouse gas to the atmosphere. The impact of Global warming will contribute 43960 thousand ton of CO2 and 580... [to full text]

U sklopu projekta korištenja voda sliva rijeke Lištice lokaliteti Dubrava, Luke i profil MHE fratarska je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Za potrebe izrade Studije izvodljivosti, nositelju izrade Studije izvodljivosti MHE Dubrava & Luke Poyry GmbH (Salzbug, Austrija) prezentirana su rješenja MHE Dubrava, MHE luke i Fratarska analizirana u predstudiji izvodljivosti.

U sklopu projekta korištenja voda sliva T-M-T lokalitet Stubica je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Predstudija izvodljivosti je pripremljena tako da treba poslužiti za utvrđivanje izvedivosti projekta energetskog korištenja i ishođenje koncesijskih prava i sukladnih vodoprivrednih dokumenata kako bi, bude li izvedivo, nastavili daljnje aktivnosti na projektu ka njegovom dogotovljenju i komercijalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Projektna rješenja trebaju pridonijeti uređenju okoliša, urbanističkom uređenju prostora i otvoriti perepsktive razvoja turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih djelatnosti. Sustav s pripadajućim objektima i postrojenjima: retencija, derivacijski objekti, pregrada, strojarnica s pratećim objektima, infrastruktura pristupnih putova i električne mreže u sklopu projekta MHE u svemu treba pratiti i podržavati prostorne i urbanističke planove šireg obuhvata te tradiciju gradnje kao i ambijentalne materijale i autohtone biljne vrste kako bi s krajobrazom činio jedinstvenu prirodnu cjelinu.Pri izradi predstudije izvodljivosti uzeta je u obzir sva raposloživa dokumentacija, a rješenje je tehnički obrađeno tako da posluži donošenju poslovne odluke o daljnjem vođenju projekta izradi naredne faze projektne dokumentacije, ishođenje prava i relevantnih dozvola sukladno pozitivnim propisima, nužnih za daljnu realizaciju projekta. U predstuddiji izvodljivosti su obuhvaćeni svi opisi i potrebni crteži, uključujući ali ne ograničavajući se na one koji su specificirani u projektnom zadatku, a u skladu sa standardnom međunarodno prihvaćenom nomenklaturom za Idejno rješenje, i najboljom međunarodnom praksom i potrebama za sagledavanje koncepcije rješenja.

Projekt buduće najveće svjetske hidroelektrane Tri klanca na rijeci Chang Jiang (Jangce Jiang) u istočnom dijelu središnje Kine pobudio je mnogo kontroverzi i žustrih rasprava u Kini ali i širom svijeta.

U sklopu projekta korištenja voda sliva rijeke Lištice lokaliteti Dubrava, Luke i profil MHE fratarska je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Predstudija izvodljivosti je pripremljena tako da treba poslužiti za utvrđivanje izvedivosti projekta energetskog korištenja i ishođenje koncesijskih prava i sukladnih vodoprivrednih dokumenata kako bi, bude li izvedivo, nastavili daljnje aktivnosti na projektu ka njegovom dogotovljenju i komercijalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Projektna rješenja trebaju pridonijeti uređenju okoliša, urbanističkom uređenju prostora i otvoriti perepsktive razvoja turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih djelatnosti. Sustav s pripadajućim objektima i postrojenjima: retencija, derivacijski objekti, pregrada, strojarnica s pratećim objektima, infrastruktura pristupnih putova i električne mreže u sklopu projekta MHE u svemu treba pratiti i podržavati prostorne i urbanističke planove šireg obuhvata te tradiciju gradnje kao i ambijentalne materijale i autohtone biljne vrste kako bi s krajobrazom činio jedinstvenu prirodnu cjelinu.Pri izradi predstudije izvodljivosti uzeta je u obzir sva rasposloživa dokumentacija, a rješenje je tehnički obrađeno tako da posluži donošenju poslovne odluke o daljnjem vođenju projekta izradi naredne faze projektne dokumentacije, ishođenje prava i relevantnih dozvola sukladno pozitivnim propisima, nužnih za daljnu realizaciju projekta. U predstudiji izvodljivosti su obuhvaćeni svi opisi i potrebni crteži, uključujući ali ne ograničavajući se na one koji su specificirani u projektnom zadatku, a u skladu sa standardnom međunarodno prihvaćenom nomenklaturom za Idejno rješenje, i najboljom međunarodnom praksom i potrebama za sagledavanje koncepcije rješenja.

U okviru ovog projekta izvršena je statistička obrada, priprema i korekcija podataka za simulaciju dotoka voda rijeke Like u jezero Kruščicu tijekom 17-godišnjeg perioda 1980.-1989. i 1996.-2002. godine. Proračunom preljeva preko brane napravljen je balans protoka u akumulaciji Kruščica i HE Sklope kako bi se izračunao dotok Like. Podaci su korišteni u simulaciji rada HE Sklope pomoću programa ResSim i za kasniju optimizaciju rada HE Sklope. Sakupljene su potrebne geografske karte i pripremljen model sliva rijeke Like koja se sa svojim pritocima ulijeva u jezero Kruščica. Korištenjem programa ArcGIS i Global Mapper geografski podaci su pripremljeni za stvaranje meteorološkog modela sliva Like radi simulacije perioda 2000. – 2002. u programu HMS. Simulacijom se pokušalo doći do jediničnog hidrografa potrebnog za stvaranje veze između mjerenih padalina na području sliva i akumulirane vode Like koja se ulijeva u Kruščicu.

Splitsko-dalmatinska županija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjači sunčeva energija, u stanju je osigurati nesmetani vlastiti gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisija CO2, te dodatno doprinijeti Republici Hrvatskoj u mjerama koje se provode na smanjenju emisija CO2 u energetskom sektoru. Da bi se dokazala postavljena hipoteza nužno je imati i bilancu neposredne energetske potrošnje. Zadnja snimka stanja energetske potrošnje Splitsko-dalmatinske županije izrađena je za 1996. godinu. U radu su definirane metode za računanje potrošnje Splitsko-dalmatinske županije prema podacima o potrošnji Republike Hrvatske za određenu godinu. Metode se temelje na udjelima u energetskoj potrošnji Splitsko-dalmatinske županije u potrošnji Republike Hrvatske za 1996. g. Na taj način se došlo do bilance neposredne potrošnje energije Splitsko-dalmatinske županije u 2003. g., te su određene energetske potrebe Splitsko-dalmatinske županije do 2020. g. i to za dva moguća scenarija. Referentni scenarij je pretpostavio razvoj korištenjem uobičajenih oblika energije, zasnovan je na gorivima fosilnog podrijetla, uz zanemarivo uključivanje obnovljivih izvora energije i novih tehnologija za njihovu primjenu. Da bi se mogao uraditi drugi, ublaženi scenarij, koji u bilancu energetskih potreba maksimalno uključuje obnovljive izvore energije, trebalo je istražiti koliki je njihov potencijal u Splitskodalmatinskoj županiji. Obrađeni su potencijali sunčeve energije, energije vjetra, malih hidroelektrana i energije biomase, uz postojeći potencijal hidroelektrana. Provedenom analizom pokazalo se da je njihov potencijal dostatan za energetski razvoj do 2020. g. U radu je korištena IPCC metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora. Prema njoj izračunate su emisije CO2 iz energetskog sektora Splitsko-dalmatinske županije za oba scenarija. Obrađeni su i specifični troškovi primjene obnovljivih izvora za smanjenje emisija i urađeno je investicijsko vrednovanje ublaženog scenarija u odnosu na referentni scenarij. Razrađena je metoda kojom su izračunate ukupne emisije stakleničkih plinova. Svi provedeni proračuni prikazani su grafički i tabelarno. Dobiveni rezultati su prikazani i uspoređeni u posebnom poglavlju. Postavljena hipoteza je potvrđena u cijelosti. Rezultati su u zaključku prokomentirani. The Split-Dalmatia County has a significant potential of renewable sources dominated by the solar energy. It is therefore capable of providing energy for its economic development and considerable reduction of CO2 emissions with the additional contribution to the Republic of Croatia in measures carried out to reduce CO2 emissions in energy sector. To prove this hypothesis, among other things, it is necessary to have the balance of the immediate power demand. The latest power demand data in the Split-Dalmatia County available is for the year 1996. The paper defines the methods for calculating the Split-Dalmatia County demand in relation to the Republic of Croatia demand in 1996. In this way the balance was calculated for the immediate Split-Dalmatia County power demand in 2003, based on which the Split- Dalmatia County power needs were calculated for the two scenarios until 2020. The referent scenario implied the development by using the usual types of energy based on the fossil fuels, with irrelevant involvement of renewable energy sources and new transformation technologies. In order to make a new tempered scenario, which includes maximum renewable energy sources in the balance, it was necessary to find out their potential in the Split-Dalmatia County. The solar energy, wind power, small hydroelectric plants, and biomass energy were treated together with the existing hydroelectric plants potential. The performed analysis showed that their potential is sufficient for energy development by 2020. The IPCC method of calculating greenhouse gas emissions from the energy sector was used. Using it the CO2 emissions for the Split-Dalmatia County energy sector were calculated for both scenarios. The specific costs of renewable energy sources in emission reduction were also calculated and the evaluation was made for the tempered scenario in relation to the referent scenario. The method was developed for the calculation of the total greenhouse gas emissions. All carried out calculations are shown graphically and in tables. The obtained results are shown and compared in the separate chapter. The set hypothesis was completely proven. The results were commented in the conclusions.

U sklopu projekta korištenja voda sliva T-M-T lokalitet Klokun je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Predstudija izvodljivosti je pripremljena tako da treba poslužiti za utvrđivanje izvedivosti projekta energetskog korištenja i ishođenje koncesijskih prava i sukladnih vodoprivrednih dokumenata kako bi, bude li izvedivo, nastavili daljnje aktivnosti na projektu ka njegovom dogotovljenju i komercijalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Projektna rješenja trebaju pridonijeti uređenju okoliša, urbanističkom uređenju prostora i otvoriti perepsktive razvoja turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih djelatnosti. Sustav s pripadajućim objektima i postrojenjima: retencija, derivacijski objekti, pregrada, strojarnica s pratećim objektima, infrastruktura pristupnih putova i električne mreže u sklopu projekta MHE u svemu treba pratiti i podržavati prostorne i urbanističke planove šireg obuhvata te tradiciju gradnje kao i ambijentalne materijale i autohtone biljne vrste kako bi s krajobrazom činio jedinstvenu prirodnu cjelinu.Pri izradi predstudije izvodljivosti uzeta je u obzir sva raposloživa dokumentacija, a rješenje je tehnički obrađeno tako da posluži donošenju poslovne odluke o daljnjem vođenju projekta izradi naredne faze projektne dokumentacije, ishođenje prava i relevantnih dozvola sukladno pozitivnim propisima, nužnih za daljnu realizaciju projekta. U predstuddiji izvodljivosti su obuhvaćeni svi opisi i potrebni crteži, uključujući ali ne ograničavajući se na one koji su specificirani u projektnom zadatku, a u skladu sa standardnom međunarodno prihvaćenom nomenklaturom za Idejno rješenje, i najboljom međunarodnom praksom i potrebama za sagledavanje koncepcije rješenja.

U sklopu projekta korištenja voda sliva T-M-T lokalitet Koćuša je razmatran kao prostor za energetsko korištenje vodnog potencijala respektirajući i potrebe, drugih korisnika vodnog potencijala i prostora, kao i vodoprivredne uvjete. Proučavajući mogućnost energetskog korištenja u predstudiji izvodljivosti analizirana je izvedivost obzirom na kriterijalne funkcije višenamjenskog korištenja raspoložive bilance vode sukladno vodoprivrednim uvjetima, kao i doprinos projekta obrani od voda i obrani voda čineći projektno rješenje prijateljskim s okruženjem. Predstudija izvodljivosti je pripremljena tako da treba poslužiti za utvrđivanje izvedivosti projekta energetskog korištenja i ishođenje koncesijskih prava i sukladnih vodoprivrednih dokumenata kako bi, bude li izvedivo, nastavili daljnje aktivnosti na projektu ka njegovom dogotovljenju i komercijalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Projektna rješenja trebaju pridonijeti uređenju okoliša, urbanističkom uređenju prostora i otvoriti perepsktive razvoja turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih djelatnosti. Sustav s pripadajućim objektima i postrojenjima: retencija, derivacijski objekti, pregrada, strojarnica s pratećim objektima, infrastruktura pristupnih putova i električne mreže u sklopu projekta MHE u svemu treba pratiti i podržavati prostorne i urbanističke planove šireg obuhvata te tradiciju gradnje kao i ambijentalne materijale i autohtone biljne vrste kako bi s krajobrazom činio jedinstvenu prirodnu cjelinu.Pri izradi predstudije izvodljivosti uzeta je u obzir sva raposloživa dokumentacija, a rješenje je tehnički obrađeno tako da posluži donošenju poslovne odluke o daljnjem vođenju projekta izradi naredne faze projektne dokumentacije, ishođenje prava i relevantnih dozvola sukladno pozitivnim propisima, nužnih za daljnu realizaciju projekta. U predstuddiji izvodljivosti su obuhvaćeni svi opisi i potrebni crteži, uključujući ali ne ograničavajući se na one koji su specificirani u projektnom zadatku, a u skladu sa standardnom međunarodno prihvaćenom nomenklaturom za Idejno rješenje, i najboljom međunarodnom praksom i potrebama za sagledavanje koncepcije rješenja.

Tanka i elastična glavina, premalen preklop na dosjedima i neoptimalna izvedba klinova i njihovih utora glavni su tehnološko - konstrukcijski razlozi koji su, uz neidealno postavljen polni kotač na vratilo i rotor unutar statora generatora, te dinamička opterećenja, uzrokovali trošenje i labavljenje spoja vratilo - polni kotač generatora cijevnog agregata 1 HE Dubrava. Labavljenje je toliko napredovalo da je onemogućena eksploatacija stroja. Tek su dvije, ipak privremene, sanacije spoja s radijalnim prizonima, u centru glavine koji je radijalno najkrući, omogućile znatno sniženje razine vibracija vratila, usporile proces trošenja i omogućile nastavak rada stroja do zamjene rotora generatora sa zavarenim spojem vratilo - polni kotač. Rotor generatora je zamijenjen, a stari je detaljno ispitan. Nađene su pukotine na utorima klinova vratila i vodećem klinu, te povišena tvrdoća na svim kontaktnim površinama - posljedica previsokih kontaktnih pritisaka i gnječenja materijala. Bočne površine klinova su deformirane i potrošene , te je izgubljena cirkularna stabilnost spoja. Radijalna stabilnost drastično jer narušena trošenjem površina dosjednih ramena, pogotovo na uzvodnoj strani.

Hidroenergija je od samih početaka ljudske povijesti predstavljala značajnog saveznika u razvoju društva. Tako je i danas, kada se vodna energija koristi u hidroelektranama. Razvoj hidroelektrana se kreće prema povećanju stupnja iskoristivosti, međutim, pojavila se potreba obnavljanja starijih jedinica, te zamjena starih turbina novima, učinkovitijima. HE Gojak spada u starije jedinice i zahtijeva obnovu. Postojanje relativno velikog preljeva nameće revitalizaciju kao logično rješenje. U ovom radu je prikazano postojeće stanje HE Gojak, problemi koji nastaju povećanjem protoka kroz dovodni sustav elektrane, te su sagledani učinci povećanja protoka i moguća rješenja nastalih problema. Glavni problem predstavlja mogućnost usisavanja zraka u dovodni tunel zbog povećanog gubitka u dovodnom tunelu. Sanacija dovodnog tunela s finim zaglađivanjem predstavlja najpovoljnije tehnološko - energetsko rješenje. Rezultat finog zaglađivanja je povećanje neto pada, snage i ukupnog stupnja korisnosti elektrane.

Opisuje se način potiskivanja vibracija vratila cijevnog agregata 1 HE Dubrava uzrokovanih labavljenjem zaklinjenog spoja polnog kotača i vratila. Provedeno je precizno namještanje polnog kotača na vratilo zasnovano na opsežnim dijagnostičkim ispitivanjima i detaljnoj analizi kinematike i dinamike rotora agregata. Položaj je fiksiran elementima koji su imuni na postojeći tip trošenja.

Based on a series of examples of Croatian plants, the role of model testing in turbine refurbishment is analysed. Its phylosophy is presented and experiences are discussed.

Analiziraju se procesi korozije, trenja i trošenja u zaklinjenom spoju polnog kotača i vratila generatora cijevnog agregata hidroelektrane Dubrava.