Search

Konzumiranje svežeg povrća i voća je satavni deo zdrave ishrane i preporučuje se kao prevencija nastanka raznih obolenja. U svetu postoji trend povećanja konzumiranja svežeg povrća i voća, pa je njegov mikrobiološki kvalitet od izuzetne vaznosti za javno zdravlje i bezbednost. Kontaminacija povrća i voća je rezultat prisustva patogenih bakterija, koje mogu kontaminirati proizvode u bilo kom delu proizvodnog lanca. Na svežem povrću je moguće prisustvo: Salmonella spp., Escherichia coli, E. coli O157:H7, L. monocytogenes. Salmoneloze se povezuju sa paradajizom, klicama raznih biljaka, dinjom. Infekcije izazvane E. coli i E. coli O157:H7 su povezane sa zelenom salatom, klicama raznih biljaka, mrkvom i dr. Poslednjih godina je u porastu broj epidemija izazvanih patogenima na svežem povrću i voću. Kontaminirana voda za navodnjavanje je efikasan vektor prenosa patogena na biljke, pa mikrobiološki ispravna voda ima poseban značaj u proizvodnji zdrastveno bezbedne hrane. Kontamincija svežeg povrća patogenim bakterijama zavisi od sposobnosti ovih bakterija da kolonizuju biljku. U slučaju pojave mikrobiološke kontaminacije svežeg povrća i voća, teško je izvršiti dekontaminaciju proizvoda, jer je bakterije nemoguće potpuno ukloniti samo pranjem vodom. Cilj ovog rada je ispitivanje prisustva i identifikacija patogenih bakterija u vodi za navodnjavanje i na povrću, proučavanje prenosa patogenih bakterija iz vode za navodnjavanje do biljke i praćenje sposobosti patogenih bakterija da površinski i endofitno kolonizuju koren, stablo i list različitih vrsta povrća. Mikrobiološki kvalitet vode i povrća je procenjivan na osnovu prisustva i broja koliformnih bakterija, kao i brojnosti određenih vrsta patogenih bakterija. Izolovani sojevi patogenih bakterija su identifikovani na osnovu njihovih morfoloških, ekoloških i biohemijskih osobina. Prenos patogenih bakterija iz vode za navodnjavanje do biljke, kao i kolonizacija biljaka patogenim bakterijama je proučavana primenom PCR metode, green fluorescent protein genetske transformacije bakterija, metodom fluorescence in situ hybridization (FISH) i laser skening konfokalnom mikroskopijom (CLSM)... Consumption of fresh vegetables and fruits is a healthy diet supply and it is recommended as prevention of illnesses. There is an increasing trend in consumption of fresh vegetables and fruits in the world, and their microbiological quality is very important for public human health and protection. Contamination of vegetables and fruits is the result of presence of human pathogen bacteria which can contaminate products in any part of production chain. There is an evidence of presence of: Salmonella spp., Escherichia coli, E. coli O157:H7, L. monocytogenes on the fresh vegetables. Salmonellosis is connected with tomato, sprouts, cantaloupe etc. E. coli and E. coli O157:H infections are linked with lettuce, sprouts, carrot etc. There has been an increasing number of outbreaks caused by human pathogen on fresh vegetables and fruits in the recent years. Contaminated irrigation water is a very effective vector of the transmission of human pathogen to plants, so microbiological safe water has special importance in health safety food production. Contamination of fresh vegetables by human pathogen bacteria depends on bacterial ability to colonize plant. In the case of microbiological contamination of fresh vegetables and fruits, it is very difficult to carry out decontamination of product, because it is impossible to remove all attached bacteria only by washing. The goal of this research is an investigation of presence and identification of pathogen bacteria in the irrigation water and on vegetables, transmission of pathogen bacteria from irrigation water to plants and studying/monitoring the ability of the human pathogen to colonize the surface and endophyte of root, stem and leaf of different vegetable species. Microbiological quality of water and vegetables is estimated on the basis of the presence and number of coliform bacteria, as well as certain species of pathogen bacteria. Isolated strains of human pathogen bacteria are identified by their morphological, ecological and biochemical properties. Transmission of pathogen bacteria from irrigation water to plants, as well as colonization of plants by human pathogen bacteria was investigated by: applying PCR method, using green fluorescent protein transformed bacteria, fluorescence in situ hybridization (FISH) and confocal laser scanning microscopy (CLSM)...

Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost respiracijskih komplikacija nakon operacije tumora abdominalnih organa i uočiti jesu li te komplikacije povezane s izborom anestezije, izolacijom patogenih mikroorganizama u aspiratu traheje i obriska nazofarinksa, te ispitati postoji li povezanost poslijeoperacijskih komplikacija s preživljenjem bolesnika i brojem CD4+ i CD8+ limfocita u tumoru i okolnom zdravom tkivu. Ispitanici i metode: U prospektivnoj randomiziranoj studiji analizirani su prijeoperacijski čimbenici rizika i poslijeoperacijski ishodi kod 99 bolesnika obaju spolova starijih od 18 godina, ASA 1 – 4 razreda. Oni su podvrgnuti resekcijama abdominalnih organa zbog karcinoma želudca (22 bolesnika), debelog crijeva (77 bolesnika), gušterače (4 bolesnika) i sarkoma (1 bolesnik). Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine s obzirom na vrstu anestezije: O2 : N2O (N=50) ili O2 : zrak (N=49). Svakom bolesniku prijeoperacijski je uzet obrisak nazofarinksa, a prije ekstubacije aspirat traheje. Poslijeoperacijskim kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama drugog i četvrtog dana indentificirani su bolesnici s respiracijskim komplikacijama. Patohistolološki preparati obrađeni su imunohistokemijskim metodama, nakon čega je pod svjetlosnim mikroskopom ispitan broj CD4+ i CD8+ limfocita u tumoru i dijelu tkiva koji nije zahvaćen tumorom. Statistička je obrada učinjena uporabom Studentova T-testa, analize varijance, post-hoc analize primjenom Bonferronijeva testa za kontinuirane varijable, dok je za kategoričke varijable izračunat omjer izgleda (OR). Statistički značajnim smatrao se je p < 0, 05. Rezultati: Dvije skupine se nisu razlikovale po općim obilježjima bolesnika ni prema učinjenim perioperacijskim postupcima. Bolesnici u objema skupinama imali su značajan komorbiditet. Hipertenzija kod 51, 5%, dijabetes kod 13, 9% i KOPB kod 9, 9% bolesnika. Kod 31 bolesnika pronađena je bakterijska kolonizacija. U obriscima nazofarinksa nađeni su Haemophillus influenzae (1), Moraxella catarrhalis (1), Neissseria meningitidis (1), Staphyllococcus aureus (1) i Streptococcus pneumoniae (2). U aspiratu traheje kod 24 bolesnika izolirano je 26 bakterija: Pseudomonas aeruginosa (6), Staphyllococcus aureus (6), Klebsiella pneumoniae (4), Streptococcus pneumoniae (4), MRSA (2), Escherichia colli (2), Proteus mirabilis (1) i Streptococcus haemolitycus (1). Dvije skupine nisu se razlikovale prema učestalosti kolonizacije ni prema respiracijskim komplikacijama. Ukupno 63, 4% bolesnika imalo je neku od respiracijskih tegoba, a 15, 1% pneumoniju. U pojavnosti komplikacija značajni su bili dob bolesnika (P = 0, 045), kolonizacija traheje (P = 0, 004) i kronična bolest pluća (P < 0, 001). Patohistološki preparati uzeti od 90 bolesnika bili su zadovoljavajući za analizu broja limficita. Razlike u broju limfocita po skupinama te prema dobi, spolu i ASA klasifikaciji nisu uočene. Kod bolesnika koji su imali indeks komorbiditeta prema M. Charlson ≥ 5 opažen je veći broj CD4+ limfocita u kontrolnom uzorku (7, 7 ± 8, 5 prema 4, 29±3, 68) i u tumorskom tkivu (8, 5 ± 10, 1 prema 4, 53 ± 5, 82), dok se broj CD8+ nije značajno razlikovao u odnosu na one s indeksom komorbiditeta 1 – 4. Broj CD4+ i CD8+ u normalnom tkivu nije se značajnije razlikovao kod bolesnika koji su imali poslijeoperacijske komplikacije i onih koji nisu imali komplikacije. CD4+ limfociti u tumorskom tkivu bili su najbrojniji kod bolesnika s komplikacijama (8, 6±9, 7), potom umrlih (3, 2±4, 1) i najmanji kod onih urednog oporavka (2, 9±3, 8) (P = 0, 02). Broj CD8+ limfocita najveći je u tumorskom tkivu kod umrlih (47, 8±13, 7), potom onih koji su imali komplikaciju (44 ± 20) i onih bez komplikacija (47, 8±13, 7) (P = 0, 242). Zaključak: Kolonizacija traheje, starija životna dob i prisutnost KOPB u bolesnika pozitivno su povezani s pojavnošću poslijeoperacijskih komplikacija nakon abdominalnih . Pretpostavka da će bolesnici u anesteziji s dušičnim oksidulom imati više respiracijskih komplikacija nije potvrđena. Broj CD4+ limfocita povezan je s indeksom komorbiditeta i učestalošću poslijeoperacijskih komplikacija.

Consumption of fresh vegetables and fruits is a healthy diet supply and it is recommended as prevention of illnesses. There is an increasing trend in consumption of fresh vegetables and fruits in the world, and their microbiological quality is very important for public human health and protection. Contamination of vegetables and fruits is the result of presence of human pathogen bacteria which can contaminate products in any part of production chain. There is an evidence of presence of: Salmonella spp., Escherichia coli, E. coli O157:H7, L. monocytogenes on the fresh vegetables. Salmonellosis is connected with tomato, sprouts, cantaloupe etc. E. coli and E. coli O157:H infections are linked with lettuce, sprouts, carrot etc. There has been an increasing number of outbreaks caused by human pathogen on fresh vegetables and fruits in the recent years. Contaminated irrigation water is a very effective vector of the transmission of human pathogen to plants, so microbiological safe water has special importance in health safety food production. Contamination of fresh vegetables by human pathogen bacteria depends on bacterial ability to colonize plant. In the case of microbiological contamination of fresh vegetables and fruits, it is very difficult to carry out decontamination of product, because it is impossible to remove all attached bacteria only by washing. The goal of this research is an investigation of presence and identification of pathogen bacteria in the irrigation water and on vegetables, transmission of pathogen bacteria from irrigation water to plants and studying/monitoring the ability of the human pathogen to colonize the surface and endophyte of root, stem and leaf of different vegetable species. Microbiological quality of water and vegetables is estimated on the basis of the presence and number of coliform bacteria, as well as certain species of pathogen bacteria. Isolated strains of human pathogen bacteria are identified by their morphological, ecological and biochemical properties. Transmission of pathogen bacteria from irrigation water to plants, as well as colonization of plants by human pathogen bacteria was investigated by: applying PCR method, using green fluorescent protein transformed bacteria, fluorescence in situ hybridization (FISH) and confocal laser scanning microscopy (CLSM)... Konzumiranje svežeg povrća i voća je satavni deo zdrave ishrane i preporučuje se kao prevencija nastanka raznih obolenja. U svetu postoji trend povećanja konzumiranja svežeg povrća i voća, pa je njegov mikrobiološki kvalitet od izuzetne vaznosti za javno zdravlje i bezbednost. Kontaminacija povrća i voća je rezultat prisustva patogenih bakterija, koje mogu kontaminirati proizvode u bilo kom delu proizvodnog lanca. Na svežem povrću je moguće prisustvo: Salmonella spp., Escherichia coli, E. coli O157:H7, L. monocytogenes. Salmoneloze se povezuju sa paradajizom, klicama raznih biljaka, dinjom. Infekcije izazvane E. coli i E. coli O157:H7 su povezane sa zelenom salatom, klicama raznih biljaka, mrkvom i dr. Poslednjih godina je u porastu broj epidemija izazvanih patogenima na svežem povrću i voću. Kontaminirana voda za navodnjavanje je efikasan vektor prenosa patogena na biljke, pa mikrobiološki ispravna voda ima poseban značaj u proizvodnji zdrastveno bezbedne hrane. Kontamincija svežeg povrća patogenim bakterijama zavisi od sposobnosti ovih bakterija da kolonizuju biljku. U slučaju pojave mikrobiološke kontaminacije svežeg povrća i voća, teško je izvršiti dekontaminaciju proizvoda, jer je bakterije nemoguće potpuno ukloniti samo pranjem vodom. Cilj ovog rada je ispitivanje prisustva i identifikacija patogenih bakterija u vodi za navodnjavanje i na povrću, proučavanje prenosa patogenih bakterija iz vode za navodnjavanje do biljke i praćenje sposobosti patogenih bakterija da površinski i endofitno kolonizuju koren, stablo i list različitih vrsta povrća. Mikrobiološki kvalitet vode i povrća je procenjivan na osnovu prisustva i broja koliformnih bakterija, kao i brojnosti određenih vrsta patogenih bakterija. Izolovani sojevi patogenih bakterija su identifikovani na osnovu njihovih morfoloških, ekoloških i biohemijskih osobina. Prenos patogenih bakterija iz vode za navodnjavanje do biljke, kao i kolonizacija biljaka patogenim bakterijama je proučavana primenom PCR metode, green fluorescent protein genetske transformacije bakterija, metodom fluorescence in situ hybridization (FISH) i laser skening konfokalnom mikroskopijom (CLSM)...

U današnje vrijeme mnogo je pozornosti posvećeno očuvanju voda i tla. Jedan od najčešćih zagađivača voda i tla su fekalne tvari koje dospijevaju u navedeni okoliš iz brojnih izvora kao što su komunalne otpadne vode, otpadne vode industrijskog intenzivnog stočarstva, komunalno smeće, sami korisnici voda i zona za rekreaciju, kućni ljubimci i dr. Ukoliko fekalije potječu iz oboljelog čovjeka ili životinje, u njima će biti prisutne i patogene bakterije, koje uzrokuju crijevne infekcije i teška oboljenja, poznata kao hidrične infekcije (prenose se vodom). Od patogenih bakterija mogu biti prisutni uzročnici: kolere (Vibrio cholerae), tifusa (Salmonella typhi), salmoneloza (Salmonella sp.), dizenterije (Shigella dysenteriae), gastroenteritisa (Campylobacter jejuni) i dr. Mnoge patogene bakterije prisutne su u okolišu u niskim brojčanim vrijednostima i metode njihovog otkrivanja su iznimno teške i komplicirane jer se neki patogeni ne mogu uzgojiti u laboratoriju ili mogu biti ozlijeđeni nakon izloženosti stresnim uvjetima u okolišu. Indikator bakterije se mogu lako izolirati i kvantificirati jednostavnim bakteriološkim metodama, te se koriste u sanitarnoj analizi vode od 1912. godine kao indikatori fekalnog zagađenja i moguće prisutnosti patogenih crijevnih bakterija. U ovom preglednom radu prikazati će se poznate vrste mikroorganizama koje ukazuju na fekalna zagađenja tla i voda, metode kojima se utvrđuju navedene skupine mikroorganizama i procjena rizika za okoliš.

Med pripada skupini visoko vrijednih namirnica koje su poznate od davnina. U najvećoj mjeri je sastavljen od ugljikohidrata (od kojih je fruktoze i glukoze od 85 – 95 %) i ostalih spojeva poput organskih kiselina, aminokiselina, proteina, minerala, vitamina i lipida. Kvaliteta med procjenjuje se na osnovi senzorskih, kemijskih, fizikalnih i mikrobioloških svojstava. Svrha ovog rada je ispitati mikrobiološka svojstva 72 uzorka meda i odrediti prisutnost aerobnih mezofilnih i sporogenih bakterija, plijesni i kvasaca, sulfitoreducirajućih klostridija, bakterija porodice Enterobacteriaceae i bakterije vrste Staphylococcus aureus. Svi uzorci meda zadovoljili su mikrobiološke uvjete kvalitete, dok prisutnost patogenih bakterija nije detektirana. Ispitan je i inhibitorni potencijal uzoraka meda u sljedećim koncentracijama (0,1 %, 5 %, 10 %, 25 %, 50 % i 75 %). Najsnažnija inhibicija prema odabranim bakterijama primijećena je pri koncentraciji meda od 75 %. Med medljikovac i med kestena su pokazali najsnažniji inhibitorni učinak, a med lipe najslabiji. Unutar iste vrste meda utvrđena su značajna odstupanja u inhibitornom potencijalu. Najosjetljivija bakterija na inhibitorni učinak meda je Staphylococcus aureus, dok je najotpornija vrsta Enterococcus faecalis. Honey is one of highly nutritive value food known from ancient times. It is mainly composed of carbohydrates (of which fructose and glucose for nearly 85 – 95 %) and other minor substances, such as organic acids, amino acids, proteins, minerals vitamins and lipids. The quality of honey is mainly determined by its sensorial, chemical, physical and microbiological properties. The main purpose of this research was to evaluate microbiological properties of 72 honey samples and to evaluate number and/or presence of aerobic mesophilic and sporogenic bacteria, moulds and yeasts, sulphite-reducing clostridia, family of Enterobacteriaceae and specie of Staphylococcus aureus. Microbiological quality of all samples was considered good and all samples showed to be negative in respect to safety parameters. Inhibitory potential of selected honey samples was also investigated. Of tested honey concentrations (0,1 %, 5 %, 10 %, 25 %, 50 % i 75 %), final concentration of 75 % was the most potent. Honeydew and chestnut honey exhibited the most potent inhibitory effect to tested bacterial species, while the lowest inhibition exhibited lime (linden) honey. Among the same honey specie, considerable different inhibitory activity can be detected. The most sensitive bacterial specie was Staphylococcus aureus while the most resistant one was Enterococcus faecalis.

Trovanje hranom uzrokovano bakerijam može biti jako opasno za čovjekov život, pa čak i smrtan. Najčešći uzročnici trovanja hranom obuhvaćaju rodove Salmonella, Escherichia, Campylobacter i Shigella. Simptomi bolesti obuhvaćaju gastrointestinalne probleme, a da bi se oni izbjegli neophodno je provoditi postupke prevencije.

Brojne sastojke eteričnih ulja Europska komisija je registrirala kao dodatke za poboljšanje arome u namirnicama, a američka Agencija za hranu i lijekove im je dodijelila GRAS (generally recognized as safe ; općenito prihvaćen kao siguran) status, pa ipak neka istraživanja upućuju na iritaciju i toksičnost. Prije šire uporabe eteričnih ulja, potrebna su dodatna istraživanja kojima se mora potvrditi sigurnost njihove primjene. Stoga je svrha ovog rada bila odrediti minimalne inhibitorne (MIK) i minimalne bakteriocidne (MBK) koncentracije eteričnih ulja kadulje, ružmarina, cimeta i lavande. Preliminarnim istraživanjima, disk-difuzijskom metodom, dokazana su antibakterijska svojstva odabranih eteričnih ulja, a metodom dilucije minimalne inhibitorne i minimalne bakteriocidne koncentracije na rast test mikroorganizama Escherichia coli 3014, Staphylococcus aureus 3048, Salmonella sp. 3064, Pseudomonas aeruginosa 3024 i Listeria monocytogenes ATCC 2256. Dobiveni rezultati pokazuju da je pri koncentracijama od 2, 5% (vol/vol) za eterično ulje ružmarina i pri 0, 3125 % (vol/vol) za kadulju, lavandu i cimet postignuto bakteriocidno djelovanje na rast test mikroorganizama.

U ovom radu istražen je utjecaj eteričnih ulja ružmarina i kadulje različitih kombinacija i različitih koncentracija na rast najčešćih patogena iz hrane bakterije Escherichia coli 3014, Salmonella sp. 3064 i Listeria monocytogenes ATCC 2356. Mikrodilucijskom metodom određene su minimalne bakteriocidne koncentracije eteričnih ulja. Minimalna bakteriocidna koncentracija eteričnog ulja ružmarina i kadulje za bakterije E. coli i Salmonella sp. bila je 0, 625 %(v/v) odnosno 1, 25 % (v/v) za bakteriju Listeria monocytogenes. Sinergistički učinak eteričnih ulja utvrđen je na rast bakterije Salmonella sp., dok je na rast E. coli i L. monocytogenes uočen aditivan, indiferentan, pa čak i antagonistički učinak.

Sve su nam više poznate interakcije između patogenih bakterija i protozoa. Neke bakterije postaju patogene tek nakon života unutar praživotinje. Protozoa je skupina unutar koje su neke vrste vrlo dobro prilagođene na razne uvjete na Zemlji. Pronađeno je da neke bakterije iskorištavaju tu rasprostranjenost protozoa u svoju korist i tako si šire areal. Također razvijaju složene patogene sposobnosti kako bi mogle zaraziti kompleksnije organizme. U ovome se radu koriste L. pneumophila i S. enterica kao uzorci patogenih bakterija, koje ulaze u simbiozu s protozoa (Acanthamoeba castellani i rod Tetrahymena). Ove interakcije su značajne za razvoj i preživljavanje tih bakterija. Nama su takva istraživanja bitna da bi mogli predvidjeti, a i potencijalno kontrolirati slijedeće korake patogenih bakterija. Interactions between pathogenic bacteria and protozoa are becoming thoroughly understood. There are bacteria which become pathogenic only after they interact with a protozoa. Protozoa are microorganisms that are very well adapted to the various conditions on Earth today. It has been proven that a variety of bacteria are using these adaptations for their own advantages. These advantages are a wider living area under a big variety of environmental conditions and a more complex system of infection that allows them to infect more complex organisms. In this essay L. pneumophila and S. enterica are the two bacteria used as role models for prokaryotic and eukaryotic interactions, while in the same time Acanthamoeba castellani and the genus Tetrahymena are used as role models for these interactions as protozoans. Interactions between protozoa and bacteria have been well known of but it is only today that we are realizing their significance in bacteria development and survival. Research in this field may be vital for holding a dominant role against desease caused by pathogenic bacteria.

In this study the inhibitory capacity of lactobacilli isolates from traditional fermented sausages was tested against L. monocytogenes NCTC 10527, 3 food-strains of L. monocytogenes, L. welshimeri, Y. enterocolitica, P. aeruginosa, S. aureus NCBF 1499, Salmonella Enteritidis and Salmonella spp. by means of agar spot and agar diffusion test. The most sensitive indicators were L. monocytogenes 1 (inhibited by 10 of 11 lactobacilli) and L. monocytogenes NCTC 10527 (8/11), while the most resistant was L. welshimeri (3/11). Salmonella spp. was inhbited by 6 strains, P. aeruginosa by 5, Y. enterocolitica, S. aureus and Salmonella Enteritidis by 4 lactobacilli strains. The widest spectrum of inhibition was present in strains of Lb. casei subsp. casei, the narrowest in Lb. curvatus. Preliminary results suggest the significant antimicrobial activity of isolated lactobacilli, which is one of the required characteristics of potential functional starter cultures.

Over the period of two years 38 mature hard cheeses made from raw sheep&#1523 ; s milk by traditional methods, randomly chosen in different Mediterranean area of Croatia, were examined the occurrence of potentially pathogenic bacteria Staphylococcus aureus, Listeria monocytogenes and Escerichia coli O157:H7. The results showed that none of examined cheeses were positive to presence of pathogenic bacteria, except 8 samples of occurrence of S. aureus although their counts had never exceeded 720 cfu/ml. Significant differences (p

Tijekom 1997.-1999. godine istražena je prisutnost sojeva bakterija Salmonella spp., Listeria spp. i E. coli O157:H7 u uzorcima podrijetlom od kokoši (organi, ugušci, fecesi, konzumna jaja, melanži, jaja u prahu, pileće meso). Istraživanjima je obuhvaćeno 2.596 uzoraka koji su usporedno kontrolirani klasičnim postupkom izdvajanja uzročnika (obogaćenje na tekućim i izdvajanje na krutim selektivnim podlogama) i standardiziranim postupcima koji predviđaju korištenje selektivnih bujonskih obogaćenja iz kojih je vršeno izdvajanje uzročnika i izvođenje imunoenzimnih testova. Upotreba ovih testova, čija visoka osjetljivost omogućava dokaz i jedne jedinice tvorbe kolonija (CFU) u 25 g uzorka, jedini je stručno prihvatljivi način provođenja jednoobraznog zdravstvenog monitoringa koji omogućava objektivnu interpretaciju i usporedbu dobivenih rezultata ali i neophodnu kontrolu kvalificiranih ovlaštenih laboratorija.

U radu je iznesen pregled i glavne značajke patogenih mikroorganizama koji u morsku vodu dospijevaju iz različitih izvora, u prvom redu otpadnim vodama fekalnog porijekla.