Search

U radu su dani kratki prikaz života, rada i opis magistarskog rada Marije Brajković.

Prezentirani su postupci i procedure za homogenizaciju nehomogenog katastarskog plana.

U radu je dan pregled postupka vrednovanja zemljišta razvrstavanjem u klase, te su sve faze postupka opisane korištenjem standardiziranih UML dijagrama. UML ima veliko područje primjene kao standardni slikovni jezik za opisivanje, vizualizaciju, izgradnju i dokumentiranje softverskih sustava, kao i za modeliranje ostalih ne-softverskih sustava. Katastarskim klasiranjem, kao napuštenim sustavom vrednovanja zemljišta, utvrđuje se način korištenja i proizvodna sposobnost poljoprivrednog zemljišta. Model postupka moguće je uključiti i iskoristiti kao pomoć za izradu procedure vrednovanja zemljišta u programima korištenja zemljišta i regulacije odnosa u prostoru, koji postaju sve veća potreba razvijenog svijeta.

Pregled razvoja i usporedba katastarskih sustava u regiji. Prikazani su glavni čimbenici po pojedinim zemljama i dane usporedbe te preporuke za budući razvitak.

This paper gives an overview of the conducted Web research at national level in Croatia, which was to recognize the needs and expectations of spatial data producers and users at national level in the process of improvement of the existing NSDI. The results of the research make groundwork for creating an NSDI vision and an efficient national improvement strategy. For building such a strategy, a general model of improvement was devised, applicable in Croatia and in countries with similar circumstances. There are no two identical NSDIs in the world and it is important that each country, at national level, develops a strategy by itself, whereby experiences from countries with a developed NSDI can be of great help.

U radu je dan životopis i prikaz magistarskog rada Darka Šiška, magistra tehničkih znanosti.

Updated study on the status of cadastral and land administration systems in the countries in the region of the former Jugoslavia. Systems for cadastral maps and related data, and the registration of real property rights are compared. Special attention is given to: reform programs, electronic information services, global navigation satelite services, national spatial data infrastructures, line maps and ortophoto.

Study on the status of cadastral systems in the countries in the region of the former Jugoslavia. Systems for cadastral maps and related data, and the registration of real property rights are compared. Special attention is given to: institutional and organisational framework, legal framework, reform programs and cadastral upgrading and harmonization.

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje održavanje Katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođivanje Katastru nekretnina i putem pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u Katastar nekretnina. Početak pojedinačnog prevođenja je uvjetovan ostvarenjem više preduvjeta od kojih je jedan Homogenizacija katastarskog plana. U studiji (Roić i dr. 2007) su ispitani ti preduvjeti te detaljnije razrađene aktivnosti potrebne za uvođenje pojedinačnog prevođenja. U njoj je općenito obrađen i proces homogenizacije, a u ovom projektu se on razmatra detaljnije. Za ispitivanja su izabrana područja dviju katastarskih općina, jedna u primorskoj, a druga u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na tim karakterističnim katastarskim općinama je primijenjen proces homogenizacije u pet varijanti. Analizom rezultata svake pojedine varijante, uočene su prednosti i nedostaci te na temelju toga dani zaključci i preporuke.

U okviru projekta provedena je analiza preduvjeta potrebnih za pokretanje postupka pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina. Kako pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina umnogome ovisi o postojećem stanju čimbenika koji na tu mogućnost utječu, a u koje ulaze propisi, organizacije i projekti, to se oni u ovom projektu analiziraju. Analiza postojećih podataka napravljena je, općenito, za područje Republike Hrvatske dok je na temelju polaznih stanja organizacije podataka izabrano područje Grada Zagreba za detaljnije analize. Sukladno usvojenim načelima i metodama modelirani su procesi ispunjavanja preduvjeta općim jezikom modeliranja (UML) te prikazani dijagramima slučaja uporabe i aktivnosti. Sve spoznaje dobivene kroz provedena istraživanja na ovom projektu sažeta su kroz analizu stanja (SSPP) koja je prikazana pregledno u tablicama. Na temelju toga, zaključeno je da pojedinačno prevođenje ne može započeti dok se ne ispune navedene financijske i tehničke pretpostavke.

U članku je objašnjen koncept i opisana struktura infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini. Lokalna infrastruktura prostornih podataka (LIPP) osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu za korisnike i proizvođače podataka svih društvenih razina: u gradskoj ili općinskoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru, akademskoj zajednici i građanstvu u cjelini. U današnje vrijeme postoje mnoge inicijative za uspostavom ili poboljšanjem postojeće infrastrukture prostornih podataka na lokalnim razinama. Većina ih se razvija u skladu s ISO/TC211 i OpenGIS Consortium načelima. Svima je zajedničko postići najekonomičnije korištenje postojećih resursa boljim upravljenjem prostornim podacima. U razvoju lokalne infrastrukture prostornih podataka bitno je odlučiti i definirati koje će biti njegove komponente i arhitektura sustava. U svrhu interoperabilnosti svih razina IPP-a utemeljena je od strane Europske komisije INSPIRE (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe) inicijativa. Tri od pet principa INSPIRE inicijative direktno naglašavaju ulogu i važnost lokalnih uprava. Lokalne uprave obično kreću s različitih pozicija po pitanju stupnja razvoja IT tehnologija. Neke od njih već koriste GIS alate, druge ne. Potrebe za sadržajem prostornih podataka ili njihovim formatima, redovito su različite. Nekad su za to odlučujući organizacijski razlozi, nekada neki drugi (npr. financijski, kadrovski i sl.). Svi ti navedeni razlozi moraju se uzeti u obzir pri razvoju strategije za uspostavom ili poboljšanjem infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini. Prostorni podaci na lokalnoj razini su po mnogo čemu specifični. Prije svega to su najdetaljniji podaci o nekom prostoru, podaci najkrupnijih mjerila. Oni su najskuplji podaci po pitanju njihovog prikupljanja, obrade i održavanja. Nadalje, temeljni su skup podataka za sve hijerarhijski više razine infrastrukture prostornih podataka. Osnovni skupovi podataka na lokalnoj razini najčešće su: • topografija, • katastarski podaci, • političke (administrativne) granice • katastar vodova • prostorni planovi • prometnice • ortofoto snimke. Za izgradnju i implementaciju sustava lokalne infrastrukture prostornih podataka pogodne su tzv. distribuirane baze podataka, odnosno one u kojim su prostorni podaci fizički rašireni i locirani na više računala unutar računalne mreže. Korisnik će u takvoj arhitekturi sustava moći pristupiti svim ili više bazama, a imat će dojam da pristupa jednoj centraliziranoj bazi podataka. Za punu implementaciju sustava potrebno je definirati okvir podataka, korisnika i usluga u LIPP-u, čime dobivamo i samu strukturu lokalne infrastrukture prostornih podataka. Poznato je da se nacionalna IPP temelji na podacima lokalne razine, što znači da će kvaliteta tih podataka i usluga ovisiti o kvaliteti lokalne IPP. Osim toga, premda je razvoj nacionalne IPP temeljan za općenitu izgradnju politike i kulture IPP-a, upravo su njene subnacionalne i lokalne razine one koje će neposredno pridonijeti boljitku građana i društva u cjelini. Dakle, lokalna IPP nikako nije samo zrcalna refleksija ciljeva nacionalne IPP.

Research on regional cadastral systems in countries of former Yugoslavia.

The paper presents how rules for geometrical and topological consistency of planar partition can be implemented and used for on-line testing of consistency of updates in a planar partition based transaction processing system. Upon the reception of a set of polygons as potential new version for a designated subset of the planar partition, the system does all the necessary geometry testing, does the on-line half-edge topology extraction and finally tests the new version of half-edges for internal (within itself) and external topology (the rest of the planar partition). Also, in order to prevent performance degradation in case large area becomes the subject to change, an in-memory spatial index is created on-line, and used for primary filtering. In case topological or geometrical errors are detected a log describing those is created and stored so the initial creator of the transaction or any other person can use it to correct the errors. Otherwise the transaction is either marked as valid or executed. The benefit of such an approach is its capability to receive prepared transactions from any software capable of producing polygonal data in a standard form and to automatically detect errors, description of which is logged for any later usage (primarily correcting).

There is no doubt that the set-up of the national spatial data infrastructure (NSDI) worldwide has benefits for both producers and users of spatial data, as for the society in general. The benefits are a faster and simpler dissemination of spatial data and a more efficient use of these at all society levels. This is supported by experiences of many countries in which, according to the level of development, the NSDI is about to reach, or has already reached the second generation. Developing countries and countries in transition are challenged to improve their NSDI and provide access to information, in line with sustainable development. Croatia, being on its way to the EU, is among these countries, and it has to improve the existing NSDI and become part of the INSPIRE. Therefore, the Chair of Spatial Information Management, Faculty of Geodesy, University of Zagreb, conducted a Web research at global and national level, aiming at gathering data and opinion of different subjects for improvement of the existing NSDI. At global level, an invitation to fill the questionnaire was sent to world-renown experts in different countries. Mostly, these are people working at academic institutions, who successfully research the SDI. The choice of particular countries was based on the research data, aiming at a further comparison of specific indicators and an analysis of current trends in improvement of the NSDI worldwide. At national level, the questionnaire aimed at gathering relevant data and opinion from the producers and users of spatial data on the need to improve the NSDI and their role in the process. The choice of particular producers and users was based on the importance of their role in the NSDI. The results of the data gathered from the Web questionnaire show that improvement of the NSDI should be a permanent public project. For the implementation it is necessary to devise an efficient strategy which will review the existing state and evaluate the development level of the existing NSDI, examine the needs of spatial data producers and users, define goals of the improvement clearly, and plan the activities, an initial time-limit and the necessary resources. The conducted research shows that each country, at national level, has to develop such a strategy by itself, whereby experiences from countries with a developed spatial data infrastructure can be of great help. The NSDI must not be developed hastily, but a clear and efficient vision is needed, which takes into consideration the organizational, human and financial resources.

U radu je dan životopis i prikaz magistarskog rada Ksenije Pešun, magistrice.

U posljednjih 10-ak godina potreba za uređenjem prostornih evidencija i njihove distribucije potaknula je razvoj infrastrukture prostornih podataka na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Pokrenute inicijative imaju za cilj omogućiti nesmetan, brz, jedinstven i jednostavan pristup prostornim podacima svim zainteresiranima korisnicima. Jedan od preduvjeta ulaska Hrvatske u europske integracije je i uspostava nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja je kod nas tek u povojima. Njen razvoj mora biti prilagođen generalnom stupnju razvoja određene zemlje pri čemu su od iznimnog značaja društveni i ekonomski aspekti. U tu svrhu obavljeno je istraživanje potreba proizvođača i korisnika prostornih podataka za uspostavom nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Također dan je sažeti pregled infrastrukture prostornih podataka, njenih dijelova i uključenih subjekata. Posebno se razmatra i utjecaj naknada za korištenje prostornih podataka na učinkovitost izgradnje svrsishodne nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja će zadovoljiti potrebe i očekivanja korisnika na svim društvenim razinama.

Geoinformacije su od ključne važnosti u mnogim poljima ljudskog djelovanja. Kako bi se osigurala njihova svrsishodnost i pogodnost za uporabu u različitim uvjetima, geoinformacije je potrebno normirati. U ovom radu je dan općeniti pregled normizacije geoinformacija na različitim razinama, od međunarodne do nacionalne. Posebno su prikazane aktivnosti na normizaciji geoinformacija u Hrvatskoj. Također, razmotrena je i praktična primjena normi iz područja geoinformacija u svakodnevnom životu.

Termin cjeloživotno obrazovanje ili cjeloživotno učenje označava kontinuirano učenje od “ kolijevke do groba” , a njegova ideja polazi od pretpostavke da je čovjek najveće bogatstvo društva u koje treba ulagati. Kada se govori o poboljšanju kvalitete obrazovanja geodetskih stručnjaka, treba pritom voditi računa da se ne misli samo na njihovo inicijalno visokoškolsko obrazovanje već je, iz perspektive cjeloživotnog učenja, vrlo bitno i njihovo stručno usavršavanje, odnosno trajni profesionalni razvoj. Razred inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Katedra za upravljanje prostornim informacijama Geodetskog fakulteta organizirali su aktivnost stručnog usavršavanja pod nazivom E-usavršavanje za ovlaštene inženjere i arhitekte. Aktivnost je provedena tijekom mjeseca veljače i ožujka 2008. godine, a u ovom radu je dan pregled provedene aktivnosti, stečena iskustva te mišljenja polaznika kao i planovi za buduće aktivnosti.

This article is about calculating transversal profiles in tunnel "Mala Kapela".

Svjedoci smo tihe revolucije koja se zbiva oko nas. Ona mijenja naš svakodnevni način života i rada, a motor koji je pokreće najčešće nazivamo GIS-tehnologijom. U ovom radu prikazane su mogućnosti izrade računalnih sustava za podršku upravljanju prostorom na konkretnom primjeru. Sustav je izrađen uz pomoć CAD programa povezanog s relacijskom bazom podataka. Prikazani su načini prikupljanja podataka, njihovog prikaza i analize.

Katastarski planovi, koji su u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj, izrađeni su u raznim vremenskim periodima i na temelju različitih propisa. Sustavna nebriga za katastar, pogotovo u proteklih pedeset godina, dovela je do današnjeg stanja, u kojem katastarski planovi sve manje mogu odgovoriti zada&aelig ; ama koje se stavljaju pred katastarski sustav. Do jedinstvenog katastarskog plana na razini države može se doći poboljšanjem postojećih podataka uz prijenos u digitalni zapis. Prikazani postupak poboljšanja temelji se na postojećim iskustvima zemalja koje imaju pravni sustav sličan našem, uz prilagodbe kako posebnostima naše države tako i najnovijem tehnološkom razvitku.

Prostorni podaci i informacije u nadležnosti tijela javne vlasti, što uključuje i podatke katastra jesu informacije javnog sektora odnosno javno dobro. Ti podaci u pravilu podliježu načelu javnosti, međutim, postavlja se pitanje naknade za njihovo korištenje. Trebaju li nadležne institucije za katastar podatke prodavati, distribuirati besplatno ili je najbolje rješenje negdje u sredini? Ako ih i treba naplaćivati postavlja se pitanje da li naknada za korištenje treba pokriti troškove izrade, troškove diseminacije ili treba ostvarivati dodatni prihod? Također, da li podatke plaćene i izrađene za jednu namjenu treba naplaćivati po istoj cijeni i za neku drugu namjenu? U ovom radu dan je prikaz i rasprava o odnosu cijena i naknada za korištenje javnih informacija u svijetu s posebnim osvrtom na podatke katastra.

Suvremeno upravljanje svakom vrstom organizacijskog sustava uvjetovano je odgovarajućim informacijskim sustavom. Informacijski sustavi za podršku poslovanju podrazumijevana su èinjenica i već su dugo temeljeni na računalnim tehnologijama. Današnji visoki zahtjevi za učinkovitošću djelovanja svake vrste organizacijskih sustava, ali i potreba za racionalnim korištenjem raspoloživih prostornih resursa uzrokuju potrebu za uvođenjem informacijskog sustava kao podrške tom segmentu djelovanja. Ako ta dva informacijska sustava nisu projektirana i izvedena zajednički, potrebno je naknadno ostvariti veze između njih. U radu su obrazloženi razlozi koji uzrokuju potrebu za takvim povezivanjem te su opisani mogući pristupi rješavanju tog zadatka. Na konkretnom primjeru predstavljeno je moguće rješenje i ukratko prikazane mogućnosti ostvarenog skupa dvaju informacijskih sustava.

Podaci i informacije u nadležnosti tijela javne vlasti čine informacije javnog sektora kojima upravljaju nadležne institucije. Ti podaci u pravilu podliježu načelu javnosti. Međutim, pri stavljanju tih podataka dostupnima putem interneta javnost se ograničava. Najčešći je razlog tomu želja za naplatom troškova. U radu se prikazuju dva karakteristična pristupa tom pitanju i svojstva servisa preko kojih se može pristupiti katastarskim podacima. Analizirana su oba pristupa s gledišta naplate troškova te odnosa politike pristupa i cijena javnih informacija u nekim zemljama svijeta s posebnim osvrtom na podatke katastra., Data and information within the authority of the government are information of the public sector for which the competent institutions are responsible. These data are normally public property. However, when these data become accessible on the Internet, public access is regulated. The most frequent reason behind this is the decision to charge for the expenses. This paper deals with two specific approaches to this issue and describes characteristics of the services through which cadastral data can be viewed. Both approaches are analyzed with regard to the payment of expenses, i.e. the policy on the access and price of public information in some countries, with special emphasis on cadastral data.

Prikazane su osobine razvoja katastarskih sustava u svijetu. Analizirani su čimbenici koji utječu na buduće zahtjeve korisnika te dane smjernice za poboljšanje funkcioniranja sustava. Posebno su dane smjernice za katastar BiH.

Each modern state needs to have a real estate valuation system for purposes of: fair real estate taxation, as a support to the real estate market, for better management of rural or urban environment or any other purpose. This enables a mass valuation system by systematic valuation of groups of real estate units performed on a certain date with the help of standard procedures and statistical analysis. In order to be able to valuate real property its size and value-per-size factor are required. The product of the two multiplied by, for instance, the tax rate yields the amount of tax to be paid, but can also be used for other purposes. As opposed to the tax rate which is defined by legislative acts and the size which can be explicitly quantified (calculated) from its geometry, the value-per-size of real property must be determined based on a predefined set of rules and criteria. Generally, the more rules and criteria included, the more fairly the value can determined. Furthermore, for this value to be as fair as possible, the rules and criteria need to be defined and tested for the entire jurisdiction affected. Real property can generally be seen as land, buildings, and what-ever is attached or affixed to the land. In this research we limit our-selves to land i.e. a part of it defined by a cadastral parcel. Besides the size which is defined by its area, there are other characteristics of a cadastral parcel which explicitly and unambiguously define it. No matter what its purpose may be, the three spatial characteristics which directly influence the value of a piece of land are its azimuth, slope and shape compactness. In this paper we first give a theoretical background for the method for automatic quantification of the mentioned three characteristics, provided cadastral and DTM databases are available in digital form and managed using spatial database management systems (SDBMS) technology. The shape compactness of cadastral parcel is calculated using its area and perimeter. Slope and azimuth are calculated by spatially intersecting triangles from the DTM with the shape of cadastral parcel. Since we wanted a distinct value for the slope and azimuth of each parcel, ’ per parcel’ averages are calculated using the weighted mean of ’ per intersection’ values of slope and azimuth. The area of intersection was used as weight. Finally, a description of a test system based on presented method and implemented on top of Oracle10g SDBMS is given. Within the research a sample DTM and cadastral database have been loaded into the system, and response times to queries for a single cadastral parcel and for a set of 5100 parcels indicate that such a system should be able to function in real world conditions.

Načini prilagodbe građevinskog zemljišta, neusklađenog s odredbama urbanističkog plana, razlikuju se širom svijeta. Preparcelacijom se urbani razvoj podržava preraspodjelom zemljišta, za razliku od metoda otkupa ili izvlaštenja. Njezin cilj je partnerstvo među vlasnicima zemljišta na određenom području u cilju prilagodbe parcelacije i infrastrukture sukladno planovima za novo, učinkovitije korištenje urbanog prostora. Različiti pravni, gospodarski, prirodni i politički uvjeti rezultirali su s više različitih pristupa organizaciji i provedbi metode urbane preparcelacije. Procedure u različitim državama svijeta mogu dati smjernice za uvođenje metode u RH.

Podaci o zemljištu/nekretninama najvažniji su infrastrukturni podaci o prostoru jedne države. Oni se prikupljaju na temelju propisa i vode u službenim upisnicima za čiju pouzdanost jamči država. Na temelju tih podataka državna tijela odlučuju o pravima i dužnostima osoba npr. stvarna prava, naplata raznih vrsta poreza, davanje poticaja za poljoprivredu, izdavanje dozvola za zahvate u prostoru i drugo. U radu su navedeni postojeći upisnici i opisan Katastar nekretnina. Prikazan je njegov sastav te predmet upisa – nekretnina sa njezinim osobinama. Opisan je postupak, vrste i pravni učinci upisa. Također su dane mogućnosti uvida i odnos prema drugim upisnicima.

Cadastre as the large-scale spatial data is the basis of spatial data infrastructure. This is illustrated by various countries which have the cadastre as part of the basic spatial data set. Coordinated management is of special importance in the case of cadastral data, since their processing is significantly more expensive than with any other type of data. One of the most efficient tools for managing spatial data in digital and analog form is metadata. Digitization of the cadastral data in Croatia has been going on for a longer period of time. Its dynamics is closely linked to the development of computer technologies. The descriptive (alphanumerical) part of the data was digitized first, resulting in the cadastral records databases, and the introduction of the CAD program and first digitizers led to digitization of the technical (collection of map sheets) data. The cadastral records are mostly in digital form, while digitization of the cadastral maps is still going on. The result of new cadastral surveying, which have been intensified over the last few years, is a digital cadastre. This paper describes the approach to the records and the transformation of the Land Cadastre into a Real Estate Cadastre, as well as the development of accompanying services. The existing state and types of the cadastral data in Croatia were analyzed, and the standard for metadata was chosen. Based on the standard, a prototype of the cadastral meta-database was created and developed, in order to monitor and manage transformation of the Land Cadastre into a Real Estate Cadastre. The paper describes the systematic computer watch of the transformation and the access granted to a wider user group through the metadata system. The service provides insight into the current state, and various dynamic analyses. These facilitate project planning and cost assessment.

Croatia is currently in the process of upgrading its Land Administration system from combination of analog and digital to purely digital technology. The system's attribute data has been in digital form for many years now and is technologically well organized. On the other hand its spatial data is increasingly turning to digital technology but currently without a clear vision of its future technological orientation. Large amount of cadastral data produced in different historical periods poses on one hand a wealth and on the other a hindrance to the development. This data is usually not standardized and not available to users. In this paper and following internationally adopted standards, this data is classified and described presenting a fundamental condition for its efficient usage within data model and meta-database service. Can a nationwide cadastral meta-database service help and improve process of transition? Some important technological and organizational aspects of a centralized database with a distributed Web access in support of cadastral system's transition are discovered here.

Uloga geoinformacija svakim je danom sve veća, međutim, njihova učinkovita primjena zahtijeva jasno opisivanje. Po uzoru na ISO/TC211 u siječnju 2003. godine, osnovan je tehnički odbor TO211 Geoinformacije/Geomatika pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo, čime se i Hrvatska aktivno uključila u postupak normiranja u području geoinformacija. U ovom radu prikazana je norma ISO 19115 Metadata, koja je u travnju ove godine prihvaćena kao hrvatska norma. To je prva norma iz područja geoinformacija prihvaćena u Hrvatskoj, a njezin će sadržaj i primjena imati veliko značenje osobito za korisnike prostornih podataka.

Mnogo su desetljeća tradicijski katastarski sustavi obično uživali ugled zbog svoje pouzdanosti, dobro definiranih procesa i opće poznatog jamčenja sigurnosti privatnog vlasništva. Ogromni tehnološki napredak, društvene promjene, globalizacija i rastuća međupovezanost poslovnih odnosa s njihovim pravnim i ekološkim posljedicama stavili su, međutim, tradicijske sustave pod pritisak. Ne mogu se prilagoditi svim novim razvojima. Očita su indikacija ovoga mnoge reforme kroz koje prolaze katastarski sustavi kojih načela su dana u ovom radu.

Uloga katastra kroz povijest razvijala se sukladno razvoju društvenih odnosa i promjenama u gospodarstvu. Prvenstveno porezna namjena nadograđena je pravnom te ulogom okvira za razvoj tržišta zemljištem. U zapadnim društvima nakon drugog svjetskog rata tim ulogama dodaje se nova – potpora racionalnom prostornom uređenju, čemu se katastar prilagođava oblikom i uvođenjem novih instrumenata uređenja zemljišta. Održivi razvoj, informatizacija i globalizacija neki su od trendova koji utječu na sustav upravljanja zemljištem početkom 21. stoljeća. Dodatna hrvatska specifičnost je promjena društvenog uređenja početkom 1990-ih, što je prouzročilo nove okolnosti u provedbi planova prostornog uređenja. Izrada planova prostornog uređenja zahtjeva detaljnu analitičku razradu prostora. Katastarski podaci koriste se za stjecanje uvida u posjedovne i vlasničke odnose na zemljištu, kao i izvor tehničkih podataka o prostoru. Suvremeni katastarski planovi prvenstveno su usmjereni na prikaz pravnih odnosa (izostavlja se dio topografskog sadržaja) te je za potrebe prostornog uređenja potrebna određena nadopuna. Katastarski planovi koriste se kao podloga za prikaz planskih zahvata u prostoru kod onih planova temeljem kojih se izdaju lokacijske dozvole te detaljnih planova uređenja. Završetak procesa prostornog uređenja podrazumijeva formiranje katastarskih čestica sukladnih urbanističkom planu. Napuštanjem socijalističkog društvenog uređenja neki instrumenti provedbe planova prostornog uređenja specifičnih za to razdoblje su napušteni (nacionalizacija), a neki ograničeni (izvlaštenje). To je dovelo do određenih problema, naročito u slučaju urbanizacije područja koja imaju kompleksnu vlasničku strukturu, a postojeća parcelacija bitno odstupa od urbanističkog plana. U državama s uređenim zakonodavstvima prakticiraju se suvremene metode uređenja zemljišta koje omogućuju usklađenje različitih interesa u prostoru te provedbu načela održivog razvoja.

U okviru istraživanja analizirane su potrebe modela podataka zgrada i drugih građevina i načina njihova prikupljanja u okviru prelaska na Katastar nekretnina. Također je prikazana razvrstavanje temeljeno na "Classification Of Types Of Constructions", Eurostat-a.

Potreba za što učinkovitijim iskorištavanjem prostora uzrokovala je još 1980- tih godina pojavu prvih FM (engl. facility management) sustava. U to vrijeme raspoloživa tehnologija s područja upravljanja prostornim podacima (CAD+RDBMS) uvelike je odredila njihov daljnji razvoj. Današnje trendove kada su 3D modelirani podaci u području prikaza (vizualizacije), od strane korisnika očekivana činjenica, a potreba za 3D analizama sve više uzima maha, ove tehnologije više ne mogu pratiti. Prostorne baze podataka, s druge strane, i više su nego dorasle takvim izazovima. Iako trenutno nativno ne podržavaju značajnu 3D analitičku funkcionalnost, moguće ju je naknadno ugraditi korištenjem ugrađene programske podrške (Java, PL/SQL, ...). Jezgra prostorne sastavnice mogućeg modela podataka ovakvog sustava opisana je u ovom radu.

Na predavanju su dane osobine razvoja katastarskih sustava u svijetu. Prikazani su čimbenici koji utječu na buduće zahtjeve korisnika te dane smjernice za poboljšanje funkcioniranja sustava.

Primary purpose National Spatial Data Infrastructure (NSDI) is generally best possible usage of spatial data funds, which includes efficient data collection, better processing and storage and most importantly a prompt delivery to its users. Different data sources, with different accuracy, nature, models and other factors make it quite a challenge for a NSDI to manage. Only by properly modeling fundamental layers of a spatial data fund, which include cadastral and topographical databases, an efficient NSDI can be created. The paper presents an overview of SDBMS technology's development and current status, combined with a short analysis of requirements potentially posed to it by the NSDI. Also some remarks on the modeling of state's fundamental spatial data layers (cadastral and topographical) in view of realization of some derived systems are given.

U radu je dan životopis i prikaz magistarskog rada Borisa Blagonića, magistra tehničkih znanosti.

Potreba za prostornim podacima prisutna je na svim razinama društva i pretpostavlja se da 80% svih dostupnih informacija sadrži neku prostornu komponentu. Učinkovita primjena zahtijeva njihovu normizaciju. Norme na području geoinformacija potrebne su svima koji se bave njihovim prikupljanjem, izradom, distribucijom i upotrebom, bilo samostalno ili u sprezi s nekim informacijama nevezanima uz prostor. Normizacija geoinformacija od interesa je kako za boljitak cijele države tako i za ispunjenje postavljenih uvjeta u procesu pristupanja Europskoj uniji. Infrastrukturu prostornih podataka čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucijskih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih. Norme i standardi čine jednu od osnovnih komponenti infrastrukture prostornih podataka. Kako bi tok podataka od proizvođača do korisnika bio jedinstven, potrebno je normirati postupke i procedure definiranja i opisivanja prostornih podataka, metode za strukturiranje i kodiranje podataka kao i postupke za njihovu distribuciju i održavanje. Po uzoru na ISO/TC211 u siječnju 2003. godine, osnovan je tehnički odbor TO211 Geoinformacije/Geomatika u Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Cilj rada odbora je uspostava niza norma za informacije o objektima ili pojavama koje su izravno ili neizravno povezane s njihovim položajem u odnosu na Zemlju. U ovom radu je istaknuta važnost geoinformacija kao i potreba za njihovom normizacijom u Hrvatskoj. Dan je i prikaz organizacije i rada tehničkog odbora TO211 kao i ciljevi u budućem razdoblju.

U ovom radu se analizira stanje registra u Republici Hrvatskoj i uređenje zemljišta za određenu namjenu te prikazuje podrška procesima koje daju katastar i zemljišna knjiga. Kako je zemljišna knjiga u resoru ministarstva koje skrbi o pravosuđu, a katastar u resoru ministarstva koje pokriva domenu prostornog planiranja, bilo bi oportuno u dijelu koji se odnosi na uređenje zemljišta postići kompatibilnost i sinergiju između rečenih resornih tijela i to prvenstveno podizanjem nivoa s kojeg će se prići zakonskom uređenju ovog predmeta na točku koja je iznad jednog i drugog tijela, a to je vlada koja se treba politički odrediti prema temi, povezivanjem baza podataka nadležnih tijela, povezivanjem zasebnih djelatnosti tih tijela na način da njihovi parcijalni odvojeni projekti prerastu u institucionalnu promjenu.

U okviru istraživanja definirane su potrebe sustava za upravljanjem metapodacima katastra, i skupovi podataka kojima upravlja. Implementacija sustava ostvarena je na Oracle10g prostornoj bazi podataka sa sučeljem temeljenim na JSP tehnologiji.

Today a great deal of accumulated spatial data fund resides within spatial databases (SDBMS). Some of it is 2D, some is 3D and finally there is also a certain amount of it enriched with a temporal component. Unfortunately, unlike traditional CAD or GIS based spatial data management systems, spatial databases do not come with "off the shelf" graphical user interface for spatial data visualization. Querying is naturally possible in alphanumerical form. All sorts of CAD and GIS systems being able to retrieve and generally manage data within SDBMS can of course be used for those purposes, but with two important drawbacks: they cost additional money and must be installed on client's computer. Then, there is a variety of "map servers" but also burdened with costs and limited to two-dimensional displaying. This situation can be overcome, and surprisingly enough, with less effort. With only a medium level of programming knowledge one should be able to prepare his own database query visualization interface, leaving it either low-level to be able to directly write, execute and visualize his data access queries or coding them into the interface to make it accessible to users with less or no SQL experience. Using Servlet/JSP, a powerful server side scripting technology based on Java programming language and VRML as the standard for 3D spatial data visualization on the Web, fully Web based and user platform independent interface is developed. Server side application written in Java receives user requests, fetches the data from the database, does all the necessary conversions and preparations and serves it to the user in a standard VRML format. The user interface for displaying and manipulation of spatial data stored in SDBMS, modeled in up to three dimensions and requiring only VRML viewer to be installed on a client computer, is described in this paper.

Razvoj mjernih i računalnih tehnologija omogućio je gotovo svakome relativno lako prikupljanje različitih prostornih podataka. Izrada prostornih podataka prema odgovarajućim normama koje ne sputavaju daljnji razvitak, na svim društvenim razinama, kvalitetnija dokumentacija o podacima i metapodaci te poboljšanje razmjene i dostupnosti podataka može polučiti enormne uštede za državu. Upravo s tim ciljem, mnoge zemlje su 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenule različite inicijative s ciljem izgradnje i poboljšanja infrastrukture prostornih podataka. Katastar i zemljišna knjiga trebaju sadržavati potpune informacije o položaju i pravnom stanju svih nekretnina neke države. Tvrtke u privatnom sektoru, kao i javne organizacije te tijela državne uprave, za učinkovito obavljanje različitih zadataka i poslova trebaju jedinstven, javan i jasan pristup prostornim podacima, a poglavito podacima katastra. U sveopćem trendu elektroničkog poslovanja to još više dolazi do izražaja. U ovom radu je prikazana uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka kao i njeni sastavni dijelovi.

Razvoj podataka o zemljištu na području Hrvatske uvjetovan je različitim društveno političkim i povijesnim čimbenicima. Od samih početaka sustavnog prikupljanja prostornih podataka pa gotovo do samog kraja 20. stoljeća, Hrvatska je bila u sastavu drugih država. U radu je opisan razvitak propisa o registraciji zemljišta i nekretnina u tom razdoblju. Također je prikazan razvoj metoda katastarskih izmjera i katastarskih planova.

Upravljanje građevinama danas zahtjeva učinkovite informacijske sustave za potporu. Prostorne baze podataka i prilagođen 3D model njihove prostorne sastavnice čine osnovu takvog sustava. U radu je opisan model podataka i opisana pokusna implementacija.

U radu je analizirano stanje pogonskih katastara i njihova uloga u infrastrukturi prostornih podataka. Opisano je stanje podataka koji se koriste u pogonskim katastrima elektrodistribucija. Iznijeta je razina informatizacije (digitalni podaci) prostornih i opisnih podataka o infrastrukturi, te stanje digitaliziranih geodetskih podloga koje se koriste. Na osnovi toga ocjenjuje se trenutno stanje, uspoređuje s razvijenijim sustavima i zaključuje koji su uvjeti potrebni za interoperabilnost svih izvora potrebnih za pogonske katastre, po pitanju sadržaja i kvalitete podataka u okviru nacionalne IPP.

U radu je dan životopis i prikaz magistarskog rada Marine Pešun, magistrice tehničkih znanosti.

Predstojeći događaji.

Pojam infrastrukture prostornih podataka (Spatial Data Infrastructure - SDI) već je dulje vrijeme prisutan u svijetu. Presudnu ulogu i poticaj ka stvaranju nacionalnih infrastruktura prostornih podataka imala je izvršna naredba 12906 američkog predsjednika Clintona iz 1994. godine. Donošenje ove naredbe potaknulo je ubrzan rad na izgradnji nacionalne infrastrukture prostornih podataka i svih dodatnih mjera u SAD-u, ali i diljem svijeta. Uz nacionalne infrastrukture prostornih podataka pokrenute su i različite inicijative na regionalnoj (EUROGI, PCGIAP ...) kao i na globalnoj razini (GSDI). U radu će se dati pregled različitih inicijativa i napora koji su pokrenuti u Hrvatskoj po tom pitanju. Najveću ulogu u tome imaju državna tijela, u prvom redu Vlada i Državna geodetska uprava uz potporu i suradnju javnog i privatnog sektora te akademske zajednice. Državna geodetska uprava je kao glavni čimbenik u stvaranju buduće infrastrukture prostornih podataka pokrenula niz inicijativa koje imaju za cilj uvođenje novih tehnologija, oprema i postupaka pri izradi karata i stvaranju digitalnih i katastarskih baza podataka. Učinkovito upravljanje prostorom uz održivi razvitak zahtijeva uređenje i modernizaciju prostornih evidencija te uspostavu nacionalne infrastrukture prostornih podataka. U idućih nekoliko godina pred Hrvatskom su brojne zadaće i obaveze po pitanju uređenja prostornih evidencija. Tim zadaćama treba savjesno pristupiti i riješiti ih u razumnom roku, a što je od interesa kako za boljitak cijele države tako i za ispunjenje postavljenih uvjeta u procesu pristupanja europskim i svjetskim integracijama.