Search

Tema ovog završnog rada je istraživanje savijanja lima obradom deformiranja u V - matrici. Rad obuhvaća teorijske analize savijanja, određivanje ulaznih parametara modela, izradu modela u Abaqus softveru, te konačno izvršavanje simulacije procesa tako pripremljenog modela na računalu, a kasnije i u stvarnosti na stroju za savijanje.

Procesni parametri i drugi pokazatelji tehnoloških operacija šivanja odjeće predstavljaju karakteristične tehnološke veličine koje se pojavljuju u tijeku izvođenja tehnoloških operacija šivanja odjeće. Vrijednosti navedenih procesnih parametara i pokazatelja tehnoloških operacija šivanja su u ovoj internoj skripti utvrđeni i klasificirani s obzirom na primjenu novog mjernog sustava i računalnih programa za utvrđivanje i analizu vrijednosti parametara. Zbog toga su ti procesni parametri svrstani u grupe prema ovisnosti o temeljnim tehnološkim značajkama tehnoloških operacija šivanja odjeće.

Proces rafinacije ulja provodi se radi uklanjanja sastojaka koji umanjuju senzorska svojstva i održivost ulja. Dekoloracija ulja je tehnološki postupak za djelomično ili potpuno uklanjanje pigmenata iz biljnih ulja s ciljem dobivanja ulja privlačne boje za potrošače. Uz pigmente uklanjaju se i fosfolipidi, tragovi metala, preostali sapuni, te primarni i sekundarni produkti oksidacije. Cilj rada je istražiti utjecaj procesnih parametara (vrsta i udio zemlje, temperature, vrijeme) na efikasnost dekoloracije sirovog suncokretovog i repičinog ulja dobivenog metodom prešanja. Određivani su prinos i gubitci ulja tijekom procesa. Uspješnost procesa dekoloracije sirovog ulja praćena je primjenom spektrofotometra mjerenjem transparencije i apsorbancije bijeljenog ulja. Istraživanja reoloških svojstava sirovih degumiranih ulja provedena su na rotacijskom viskozimetru „ Rheomat 15T“ pri 22 °C. Rezultati istraživanja pokazuju da je degumirano dekolorirano sirovo ulje Newtonska tekućina. Procesni parametri i zemlja za bijeljenje dodana u raznim udjelima utječu na dekoloraciju sirovog ulja i smanjenje slobodnih masnih kiselina.

U radu je analiziran utjecaj procesnih parametara na kakvoću otpreska kod izravnog prešanja elastomernih tvorevina. Sustavno je prikazan razvoj elastomernih proizvoda s osvrtom na postupke preradbe elastomernih proizvoda. Detaljnije su analizirani elastomerni materijali kao jedna od skupina polimernih materijala. Važnost tehnologijskog konstruiranja temelji se na potrebi dobivanja tehnički ispravnog, funkcionalnog i ekonomski prihvatljivog proizvoda tj. otpreska. Nadalje se u radu sistematiziraju i opisuju elastomerni proizvodi, njihova mehanička svojstva koja su nam neophodna za dobivanje ispravnog elastomernog otpreska. Naveden je primjer eksperimentalnog utjecaja procesnih parametara na ispitne uzorke.

Poznavanje reoloških svojstava hrane od velikog je značenja za postizanje određenih svojstava hrane i za vođenje procesa pri njezinoj proizvodnji. Konzistencija je jedan od bitnih čimbenika koji određuje kakvoću namirnica pa tako i emulzija ulje/voda. Cilj ovog rada je istraživanje procesnih parametara( brzine rotora homogenizatora i vremena izrade emulzije) kao i utjecaj dodataka (žumanjka jajeta prepelice, glukoze) na reološka svojstva emulzije ulje/voda pri 25°C i 10°C. Istraživanja su provedena primjenom rotacijskog viskozimetra, model DV-III+ Digital Rheometer-Brookfield Engineering Laboratories, U.S.A. Rezultati istraživanja su pokazali da procesni parametri, sastav žumanjka jaja i udio glukoze utječu na promatrana reološka svojstva. Povećanjem brzine rotora homogenizatora i vremena proizvodnje emulzije ulje/voda došlo je do porasta vrijednosti viskoznosti i konzistencije.

U ovom radu su istraživana reološka svojstva emulzija ulje/voda sličnih majoneza. Istraživan je utjecaj brzine rotacije rotora homogenizatora i vrijeme trajanja procesa pripreme emulzije na reološko ponašanje. Mehanički proces homogenizacije je proveden na 10 000, 12 000 i 15 000 okretaja u minuti pri sobnoj temperaturi. Promatran je utjecaj različitih sastava uljne faze emulzije na reološka svojstva i na oksidacijsku stabilnost. Emulzija sadrži ukupno oko 70 % ulja sa različitim omjerima suncokretovog ulja i ulja žitarica i voća, zatim žumanjak kokošijeg jajeta, jabučni ocat i destiliranu vodu. Mjerenja reoloških svojstava provedena su na rotacijskom viskozimetru (DV-III+ Digital Rheometer-Brookfield Engineering Laboratories, USA) sa koncentričnim cilindrima pri temperaturama 10 i 25°C. Dobiveni podaci su korišteni za izračun reoloških parametara: koeficijenta konzistencije (k), indeksa tečenja (n) i prividne viskoznosti (u). Oksidacijska stabilnost emulzija je određivana pomoću Oven metode i preko peroksidnog broja pomoću Wheelerove metode. Rezultati istraživanja su pokazali da brzina rotacije rotora homogenizatora, vrijeme trajanja procesa pripreme emulzije i sastav uljne faze utječu na reološka svojstva. Homogenizacija emulzije pri većem broju okretaja rotora stvara veću konzistenciju uzoraka. Formira se veći broj kapljica ulja manjeg promjera te bolja disperzija u vodenoj fazi emulzije. Također je ostvarena veća površina kontakta s prirodnim emulgatorima jaja. Najmanju oksidacijsku stabilnost pokazala je emulzija sa 70 % suncokretovog ulja, a najveću emulzija sa 70 % ulja žitarica i voća.

Vermikularni lijev je vrsta željeznog lijeva čija je osnovna karakteristika izlučivanje grafita u vermikularnom (kompaktnom) obliku. Prema karakteristikama može se svrstati između sivog i nodularnog lijeva. Zbog niza prednosti u odnosu na sivi lijev, prije svega u pogledu otpornosti na toplinski umor i trošenje, vermikularni lijev sve se više primjenjuje u automobilskoj industriji za gradnju blokova i glava motora, klipnih prstenova, potisnih ploča itd. Postoji više metoda za proizvodnju vermikularnog lijeva. Međutim, najčešću primjenu u industrijskim uvjetima ima metoda točnog dodatka Mg. Najveći nedostatak ove metode je vrlo usko područje rezidualnog Mg unutar kojeg se postižu zahtijevana svojstva vermikularnog lijeva. Zbog vrlo uskog područja rezidualnog Mg, koje je često manje od &plusmn ; ; 0, 001%, posebna pažnja mora se posvetiti procesnim parametrima, te metalurškoj kontroli primarne i obrađene taljevine da bi se postigla ponovljivost postupka proizvodnje odljevaka od vermikularnog lijeva ovom metodom. U ovom radu istraživan je utjecaj varijacija procesnih parametara (kemijskog sastava, vrste legure za obradu, intenziteta hlađenja, vremena lijevanja, količine cjepiva) na mikrostrukturna i mehanička svojstva vermikularnog lijeva. Istraživanja su provedena u poluindustrijskim i industrijskim uvjetima. Taljevine vermikularnog lijeva u okviru poluindustrijskih ispitivanja izrađene su u indukcijskim pećima kapaciteta 25 i 250kg, a taljevine u okviru industrijskih ispitivanja u indukcijskoj peći kapaciteta 6000kg. Ukupno je izrađeno 38 taljevina. Obrada primarnih taljevina provedena je ''sandwich'' postupkom pomoću legure CompactMag&reg ; ; . Taljevine su cijepljenje ljevaoničkim FeSi ili cjepivom koje sadrži Ba (Foundrisil&reg ; ; ). Uzorci za ispitivanje mehaničkih svojstava dobiveni su lijevanjem tzv. Y proba u kalupe od svježe kalupne mješavine prema HRN EN 1563:1997 i naknadno su strojno obrađeni na standardne epruvete za vlačna ispitivanja prema istoj normi. Vlačna ispitivanja provedena su prema HRN EN 10002-1:1998. Ispitivanja tvrdoće provedena su prema HRN EN 6506-1:1999. U cilju utvrđivanja utjecaja intenziteta hlađenja na postignuta mikrostrukturna svojstva lijevane su stepenaste probe zajedno s Y probama. Na osnovu provedenih mikrostrukturnih i mehaničkih ispitivanja ustanovljen je optimalni kemijski sastav primarne i obrađene taljevine. Zahtjeva se nizak sadržaj sumpora i karbidotvornih elemenata uz blago nadeutektički sastav. Također je ustanovljeno da viši intenzitet hlađenja utječe na povišenu nodularnost, povišeni udio perlita u mikrostrukturi i povišenu tvrdoću. Cijepljenjem taljevine smanjuje se mogućnost nastanka karbida te se postiže homogenija struktura i superiornije mehaničke osobine. Cijepljenje mora biti umjereno jer cjepivo pospješuje stvaranje nodularnog grafita. Ustanovljeno je i da Mg odgara brzinom od ~ 0, 001%/5 min. lijevanja što zahtjeva pravilno podešavanje početnog sadržaja Mg.

Proizvodnja vermikularnog lijeva metodom koja se zasniva na ograničenom ili točnom dodatku legure za obradu na bazi Mg otežana je vrlo uskim područjem količine rezidualnog Mg, često manjem od ± ; 0, 001%, što se s obzirom na brojne varijable postupka teško postiže. Mikrostruktura vermikularnog lijeva izuzetno je osjetljiva na debljinu stjenke odljevka, odnosno intenzitet hlađenja, kemijski sastav i dodatak cjepiva, što zahtijeva optimiziranje i strogu kontrolu proizvodnih parametara u cilju postizanja traženih svojstava odljevaka od vermikularnog lijeva. U okviru ovog rada analiziran je utjecaj sastava obrađenih taljevina, odgora Mg za vrijeme lijevanja, debljine stijenke (intenziteta hlađenja) i dodatka cjepiva na postignuta mikrostrukturna svojstva i tvrdoću odljevaka (uzoraka) od vermikularnog lijeva.

Šećerna trska je osnovna sirovina za proizvodnju šećera u tropskim predjelima iz koje se dobiva oko 2/3 ukupno proizvedenog šećera u svijetu. To je biljka u čijoj se stabiljci nalaze pohranjeni šećer i mnogi drugi spojevi, a njihovi udjeli, kao i međusobni odnosi ovise o mnoštvu vanjskih čimbenika tijekom proizvodnje i rasta trske. Uzimani su uzorci međuprodukata i konačnog produkta, konzumnog šećera, tijekom tehnološkog procesa proizvodnje počevši od gustog soka šećerne trske. Nakon gustog soka slijedili su redom uzorci: šećerovina A, zeleni sirup A, bijeli sirup A, šećerovina B, zeleni sirup B, miješani sirup B, šećerovima C, melasa, sirovi šećer, afinirani šećer, sirova klera, sirova klera prije čišćenja, sirova klera poslije čišćenja, klera I, klera II i konzumni šećer. U navedenim uzorcima određivani su procesni parametri: udjel suhe tvari, polarizacija, kvocijent čistoće, pH, udjel inverta i boja, na temelju kojih se definirala kakvoća uzoraka. Na osnovu dobivenih rezultata vidljivo je da je konzumni šećer, proizveden tijekom kampanje 2006. godine zadovoljavajuće kakvoće i u skladu s kakvoćom konzumnog šećera unatrag deset godina.

Production of vermicular cast iron by method of restricted or exact addition of magnesium treatment alloy is difficult due to very narrow range of residual Mg, which is often less than ± ; ; ; 0, 001%. Crystallization of graphite is not controlled only by residual Mg but also by dissolve oxygen and nitrogen and oxides and silicates present in melt. In this paper influence of chemical composition of treated melts, fading of Mg during the pouring, section thickness (cooling intensity) and inoculation on obtained microstructure properties and hardness of the vermicular cast iron samples (castings) have been analyzed.

U teorijskom dijelu diplomskog rada prikazan je literaturni pregled faktora koji utječu na kvalitetu aluminijskog lijeva. Eksperimentalni dio diplomskog rada sastoji se od dva dijela, u prvom dijelu je naveden utjecaj parametara tlačnog stroja na svojstva aluminijskog lijeva, u drugom dijelu pokušala se ustanoviti veza između uložnog materijala i pojave propusnosti odljevaka pod tlakom. Na temelju dobivenih rezultata ispitivanja tvrđeno je da varijacije procesnih parametara stroja kao i sastava uložnog materijala mogu rezultirati neispravnošću i odbacivanjem odljevaka. Mjesta propusnosti odljevaka pojavljuju se u blizini toplog čvorišta najvjerojatnije kao posljedica stezanja pri skrućivanju induciranog varijacijom kemijskog sastava, čistoće taline i toplotehničkih uvjeta pri skrućivanju. Utvrđeno je da postoji izvjesno odstupanje sastava između paralelnih uzoraka, kao i između pojedinih šarži, tj. uložaka dobivenih od raznih dobavljača. Ta odstupanja su u okvirima propisanim normom za dati način lijevanja. Utvrđeno je da postoje značajne razlike u čvrstoći i istezanju između pojedinih serija što se može pripisati neadekvatnom lijevanju probnih štapova za izradu epruveta. Pojava mikrousahlina u ispitnim epruvetama lijevanim u kokile povezana je s područjem između Al-Si eutektičkih ćelija, na mjestima koja posljednja skrućuju. Pojava brojnih intermetalnih faza i spojeva različitih morfologija utječe na mogućnost napajanja, pojavu poroznosti i propusnosti pod tlakom.

This part shows experiment's results performed on apparatus from the first part of this paper. The effects of process parameters on mechanical properties of composite pipe were investigated, such as: winding speed, pressure of compaction roller and temperature at outer tube surface. U ovom delu rada su prikazani rezultati eksperimenata na aparaturi opisanoj u prvom delu rada. Na osnovu eksperimentalnih merenja utvrđen je uticaj uslova dobijanja kompozitne cevi, odnosno procesnih parametara: brzine namotavanja, nivoa napona na pritisak i temperature na površini cevi pri formiranju, na mehanička svojstva dobijenih kompozitnih cevi.

Temeljni problemi proizvodnje motornih benzina i dizelskih goriva vezani su uz zahtjeve o njihovoj kakvoći, prvenstveno uz prekomjerni sadržaj sumpora i aromaskih ugljikovodika, a proizlaze iz specifičnosti tehnoloških mogućnosti prerade, temeljene na procesima fluid katalitičkog krekinga (FCC) i katalitičkog reforminga. Tako će zahtjevi za dopuštenom količinom sumpora od 2000. godine (150 mas.ppm za motorne benzine i 350 mas.ppm za dizelska goriva) biti pomaknuti na dopuštenih 50 mas.ppm za oba motorna goriva iza 2005. godine. U ovom kontekstu proces hidrodesulfurizacije ima posebnu važnost s obzirom na njegovu moguću primjenu u smislu poboljšanja značajki kako sirovina, tako i produkata navedenih procesa prerade nafte. Ova poboljšanja temelje se na uklanjanju sumpora, dušika, aromata i drugih nepoželjnih spojeva reakcijama selektivne hidrogenacije u prisutnosti Co(Ni)Mo/Al2O3 katalizatora. U ovom radu istražen je utjecaj niza reakcijskih čimbenika u procesu hidrodesulfurizacije provedenonm u eksperimentalnom reaktoru "Andreas Hoffer". Kao sirovina za hidroobradu korištena je smjesa dva plinska ulja (atmosfersko plinsko ulje i lako cikličko ulje s FCC procesa), a ispitivanja su provedena u temperaturnom području od 300 do 340 C, uz promjenjivu prostornu brzinu od 1, 0-2, 5 h-1 i tlak vodika od 40 i 65 bara te uz promjenjivi omjer vodik/sirovina od 100 do 500. Na osnovi eksperimentalnih rezultata, odnosno određenih koncentracija sumpora, provjeren je predloženi kinetički model reakcije hidrodesulfurizacije. Koristeći te rezultate simuliran je reaktor i nađene su korelacije između mijenjanih parametara i količine uklonjenog sumpora. Pokazano je da povećanjem temperature, tlaka i omjera vodik/sirovina te smanjenjem prostorne brzine raste postotak uklonjenog sumpora iz ulazne smjese. Dobiveni rezultati omogućuju predviđanje rada industrijskog reaktora s obzirom na promjenu jednog ili više procesnih parametara te tipa korištenog katalizatora.

The paper deals with characteristics of coating materials for optical fibers together with the obtained numerical simulation results. The basic components are defined: monomod optical fiber, poly(ethylene-co-vinyl acetate) - EVA and two types of magnetic powders (BaO×6Fe2O3 and SmCo5). The paper shows influence of the process parameters on layer thickness: the diameter, diameter of original optical fiber, concentration of EVA copolymer in toluene, concentration of magnetic powders and type of magnetic powder. The calculated data have been compared with experimental results. Prikazane su karakteristike materijala korišćenih za prevlačenje optičkih vlakana, kao i rezultati numeričke simulacije. Definisane su osnovne polazne komponente: monomodno optičko vlakno, poli(etilen-ko-vinil acetat) - EVA i dve vrste magnetnog praha (barijumferit - BaO×6Fe2O3 i samarijumkobaltpet - SmCo5). Prikazan je uticaj procesnih parametara na debljinu prevlake: prečnik dizne, prečnik osnovnog optičkog vlakna koncentracija EVA u toluenu, koncentracija magnetnog praha u disperziji i vrsta magnetnog praha. Izvršena je diskusija dobijenih rezultata i poređenje sa eksperimentalnim vrednostima.

U ovom diplomskom radu izvedena su mjerenja procesnih parametara tehnoloških operacija našivanja džepova na prednje dijelove muških košulja, pomoću univerzalnog šivaćeg stroja opremljenog procesnim mikroračunalom, koje omogućuje programiranje nekoliko razina tehničke opremljenosti. Izvedena su mjerenja i određene vrijednosti procesnih parametara vremena izvođenja tehnoloških operacija, stupnja korištenja šivaćeg stroja, prosječne ubodne brzine šivaćeg stroja ostvarene u tijeku izvođenja svih strojnih i strojno-ručnih tehnoloških zahvata, stupnja prosječne ubodne brzine šivaćeg stroja, specifičnog vremena svih strojnih i strojno-ručnih tehnoloških zahvata prilikom šivanja 1 m šava i specifičnog vremena tehnoloških operacija šivanja 1 m šava, u ovisnosti o razini tehničke opremljenosti šivaćeg stroja. Mjerenja procesnih parametara izvedena su na dvije razine tehničke opremljenosti šivaćeg stroja.

Istraživan je utjecaj porubljivača kao osnovne mehaničke pomoćne naprave na vrijednosti procesnih parametara tehnoloških operacija šivanja osnovnog vremena izvođenja tehnoloških operacija, stupnja korištenja šivaćeg stroja, specifičnog vremena šivanja, prosječne ubodne brzine šivaćeg stroja za vrijeme izvođenja strojno-ručnih tehnoloških zahvata. Istraživanja su se izvodila na ergonomski oblikovanom radnom mjestu na univerzalnom šivaćem stroju opremljenim procesnim mikroračunalom. Tehnološka operacija porubljivanja izvodila se na mjernim uzorcima duljina od 300 do 1000 mm, na programiranim ubodnim brzinama šivaćeg stroja od 1500 do 4700 ub/min. Utvrđeno je da primjenom porubljivača dolazi do značajnog smanjenja osnovnog vremena izvođenja tehnološke operacije, povećanja stupnja korištenja šivaćeg stroja, smanjenja specifičnog vremena šivanja i do povećanja prosječne ubodne brzine šivaćeg stroja. Primjenom porubljivača dolazi do povoljnije strukture tehnološke operacije što se postiže racionalizacijom pokreta.

U ovom radu prikazana su istraživanja utjecaja pomoćne naprave (ravnala) na vrijednosti procesnih parametara tehnoloških operacija predšivanja i ukrasnog prošivanja orukvica muške košulje. Istraživane su vrijednosti procesnih parametara šivanja: osnovno vrijeme izvođenja tehnoloških operacija, stupanj korištenja stroja, udio vremena rada šivaćeg stroja na nazivnoj ubodnoj brzini šivanja, prosječna ubodna brzina šivanja, karakteristično vrijeme izvođenja svih strojnih i strojno-ručnih tehnoloških zahvata i karakteristično vrijeme šivanja 1 metra šava.

U ovom radu je provedeno ispitivanje ovisnosti procesnih parametara o tehničkoj opremljenosti šivaćeg stroja, izvođenjem tehnološke operacije predšivanja muških orukvica. Analiziran je utjecaj tehničke opremljenosti na procesne parametre: vrijeme izvođenja tehnološke operacije, stupanj korištenja šivaćeg stroja, stupanj korištenja nazivne brzine u strojnom i strojno-ručnom zahvatu kao i u tehnološkoj operaciji, prosječna brzina šivanja u strojno i strojno-ručnom zahvatu i tehnološkoj operaciji i specifično vrijeme šivanja 1 metra šava u strojno i strojno-ručnom zahvatu i tehnološkoj operaciji.

Izvedena su istraživanja promjena vrijednosti procesnih parametara tehnoloških operacija šivanja odjeće tijekom spajanja zakrivljenih šavova duljine od 100 do 750 mm u rasponu polumjera zakrivljenosti od 150 do 1000 mm. Za takve šavove je utvrđeno najmanje osnovno vrijeme izvođenja tehnoloških operacija spajanja 6, 86 s, a najveće 28, 80 s, stupanj korištenja šivaćeg stroja se mijenja od 20, 79 do 44, 61%, a najveći postignut udio rada stroja na nazivnoj brzini šivanja je 28, 26%. Prosječne ubodne brzine šivanja bile su u rasponu od 1687 ub/min do 2530 ub/min, specifična vremena šivanja svih strojnih postupaka iznosila su od 10, 30 do 15, 55 s, a specifična vremena operacije od 22, 95 do 97, 80 s. Na temelju utvrđenih podataka su primjenom multiple linearne i nelinearne regresije utvrđeni matematički modeli s pomoću kojih je moguće izračunati vrijeme izvođenja tehnoloških operacija, stupanj korištenja šivaćeg stroja i specifično vrijeme šivanja za bilo koji zakrivljeni šav poznate duljine i zakrivljenosti unutar istraživanih granica.

Prikazane su metode istraživanja gibanja radnica u odjevnoj industriji: Gilbrehtov način zapisivanja pokreta pomoću Therbling pokreta, MTM (Method Time Measurement) sustav, WF (Work Factor) sustav, MTZ (Metoda trenutačnih zapažanja) sustav, OWAS (Ovaco Working Analysing System) metoda. Opisani su moderni sustavi za analizu gibanja tijela radnica: ELITE sustav, te je opisan sustav za mjerenje procesnih parametara tehnoloških operacija šivanja (MMPP). Simultanim mjerenjem sustavima ELITE i MMPP može se donijeti točna prosudba o uspješnosti oblikovanja radnih mjesta.

U radu je istraživan utjecaj tehničke opremljenosti šivaćih strojeva na vrijednosti procesnih parametara šivanja kao što su: osnovno vrijeme izvođenja tehnološke operacije, stupanj korištenja stroja i specifično vrijeme šivanja jednog metra šava. Za te potrebe oblikovano je radno mjesto sa suvremenim šivaćim strojem opremljenim procesnim mikroračunalom, koje omogućuje programiranje nekoliko tehničkih razina opremljenosti. Istraživanja procesnih parametara su izvedena na četiri razine tehničke opremljenosti šivaćeg stroja. Rezultati ukazuju da se ovisno o razini opremljenosti šivaćeg stroja smanjuju: osnovno vrijeme izvođenja tehnološke operacije šivanja, stupanj korištenja stroja i specifično vrijeme šivanja jednog metra šava. Tome doprinosi racionalizacija izvođenja pokreta pomoćno-ručnih zahvata, odnosno optimalna metoda rada i povoljnija struktura tehnološke operacije koja omogućuje da se zahvat šivanja izvodi pri višim ubodnim brzinama.

U ovom radu su prikazana istraživanja utjecaja pomoćne naprave (ravnala) na vrijednosti procesnih parametara tehnoloških operacija predšivanja i prošivanja ovratnika muške košulje odjevne veličine 40, bez i s uporabom pomoćne naprave. Istraživane su vrijednosti procesnih parametara šivanja: osnovno vrijeme izvođenja tehnoloških operacija, stupanj korištenja stroja, udio vremena rada šivaćeg stroja na nazivnoj ubodnoj brzini šivanja, prosječna ubodna brzina šivanja, specifično vrijeme izvođenja svih strojnih i strojno-ručnih tehnoloških zahvata i specifično vrijeme šivanja jednog metra šava. Procesne veličine tehnoloških operacija predšivanja i prošivanja mjerile su se originalnom mjernom opremom razvijenom, izrađenom, umjerenom i ispitanom u Zavodu za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultatima istraživanja utvrđeno je da uporaba pomoćne naprave skraćuje osnovno vrijeme izvođenja tehnološke operacije šivanja i specifična vremena svih strojno-ručnih tehnoloških zahvata odnosno tehnološke operacije šivanja 1 m šava, a povećava se udio vremena rada na maksimalnoj ubodnoj brzini i ubodna brzina šivanja. Stupanj korištenja šivaćeg stroja se smanjuje pri tehnološkim operacijama predšivanja i prošivanja s uporabom pomoćne naprave.

U ovom radu je prikazano određivanje procesnih parametara šivanja tehnološke operacije porubljivanja mjernih uzoraka različitih duljina sa i bez pomoćne naprave. Mjerenja su izvedena metodom mjerenja procesnih parametara (MMPP) koja je razvijena i izrađena u Zavodu za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživane su vrijednosti šest procesnih parametara i to: vrijeme izvođenja tehnološke operacije, stupanj korištenja šivaćeg stroja, udio vremena rada šivaćeg stroja na nazivnoj ubodnoj brzini, prosječna ubodna brzina šivanja, specifično vrijeme svih strojnih i strojno-ručnih tehnološkoh postupaka i specifično vrijeme tehnološke operacije šivanja 1 m šava. Utvrđena je ovisnost tih parametara o duljini mjernog uzoraka i o načinu izvođenja tehnološke operacije šivanja (bez i s pomoćnom napravom). Na temelju provedenih istraživanja utvrđeno je da se vrijeme izvođenja tehnoloških operacija povećava s povećanjem duljine mjernih uzoraka s time da je vrijeme izvođenja porubljivanja sa pomoćnom napravom kraće od vremena izvođenja porubljivanja bez pomoćne naprave. Stupanj korištenja stroja kod porubljivanja bez pomoćne naprave varira, dok stupanja korištenja stroja kod porubljivanja sa pomoćnom napravom raste s povećanjem duljine mjernih uzoraka. Udio vremena rada šivaćeg stroja na nazivnoj ubodnoj brzini varira, s time da su te varijacije kod porubljivanja sa pomoćnom napravom manje nego kod porubljivanja bez pomoćne naprave. Prosječna ubodna brzina šivanja također varira. Ona je proporcionalna udjelu vremena rada šivaćeg stroja na nazivnoj ubodnoj brzini. Specifično strojno i strojno-ručno vrijeme šivanja 1 m šava kod porubljivanja sa pomoćnom napravom je približno isto, dok kod porubljivanja bez pomoćne naprave to vrijeme više varira. Specifično vrijeme tehnološke operacije šivanja 1 m šava se smanjuje sa porastom duljine mjernih uzoraka. Ovo vrijeme je kod porubljivanja bez pomoćne naprave veće nego kod porubljivanja sa pomoćnom napravom.

Dat je prikaz ustroja mjernog sustava za ergonomska istraživanja u procesu proizvodnje odjeće, koji se sastoji od sustava za mjerenje procesnih parametara i dvoravninskog sustava kamera za videosnimanje. Na opisanom mjernom sustavu snimljena je tehnološka operacija ravnog šava. Računalnom obradom dobivene su vrijednosti procesnih parametara šivanja i vremena izvođenja dijela strukture tehnološkog zahvata (prekid šivanja, pozicioniranje igle, odrezivanje konca, podizanje pritisne nožice i dr.). Računalnom obradom istovremenih snimki dvoravninskog video sustava dobiveni su simplificirani kosturi i ulančani sustavi markirnih oznaka na tijelu koje služe za istraživanja ciklograma gibanja na osnovi kojih se određuju prostorne i vremenske veličine logičkih sklopova optimalnih pokreta bitnih za istraživanje međusobnog utjecaja i djelovanja sustava čovjek-stroj u tehnološkim procesima proizvodnje odjeće.

U radu je prikazan realan sustav za izvođenje računalnog nadzora i vođenje proizvodnog postupka procesne linije za proizvodnju visokomodne ženske odjeće. Liniju obilježavaju potrebe odziva na QRS i JIT strateške zahtjeve odjevne industrije, potrebe visoke prilagodljivosti i ujednačavanja proizvodnih kapaciteta pri variranjima radnih naloga uz izražen zahtjev za visokom kvalitetom proizvodnje. Prikazane su pozicije kritičnih radnih mjesta odnosno tehnoloških operacija, obilježja računalne procesne aparature, postupak praćenja procesnih parametara, mjerna osjetila, programska podrška i način organizacije sustava računalnog nadzora pri modernoj proizvodnji modne odjeće.

Dat je pregled i kritički osvrt na značajnija tehnička i tehnološka dostignuća prikazana na izložbi strojeva i opreme IMB ´97. Razmotrene su nove tendencije razvoja i stanja opreme za industriju odjeće s aspekta samodijagnostike, fleksibilnosti, makroprogramiranja i umrežavanja u složenije računalne mreže. Načinjen je pregled stanja na području računalne tehničke pripreme, tehnološkog procesa krojenja, šivanja i dorade odjeće, logistike i sustava međufaznog transportiranja.

Utvrđeni su procesni parametri vremena i struktura tehnoloških operacija šivanja ženskih prsluka. Na 5 karakterističnih tehnoloških operacija izvedena je raščlamba na tehnološke postupke za kojesu utvrđivana vremena izvođenja. Na temelju tih podataka utvrđeni su svi elementi strukture tehnoloških operacija i procesnih parametara.

Prikazan je princip tehničkog rješenja automatskog orijentiranja pucadi u uređajima za orijentaciju. Posebno se razrađuju parametri uređaja za orijentaciju koji utječu na dobavu pucadi. Analizirana su neka tipična rješenja dizajna pucadi i dani elamenti za njihovu orijentaciju i za uzimanje ispravnog položaja za prišivanje. Dani su i napuci dizajnerima konfekcijske odjeće kod izbora ili dizajniranja pucadi namjenjenih automatskom prišivanju.

One of the new requirements of catalytic reforming is thereduction of gasoline vapour pressure in order to lower thehydrocarbon emission. Another requirement is the elimination ofhighly toxic aromatic hydrocarbons, pacticularly benzene. Sincethe reformate is major highoctane-blending component, it isimportant to choose such process parameters that will ensure thelowest possible content of aromatics. Therefore, the activity of two commercial catalysts, thehight pressure R-16 G and low pressure R-62, was tested in apilot plant fixed-bed reactor at various temperatures, 490-525 C, and various space times, 0.18-0.37 h. It was found that the low pressure catalyst R-62 is moreactive for the aromatization reactions than the hight pressurecatalyst R-16 G. This can be attributed to the favourablereaction conditions (low pressure). The results also proved thatthe naphthenes of six carbon atoms in a molecule are the majorsource of aromatic hydrocarbons while the reactions of naphthenedehydroisomerization and paraffin dehydrocyclization contributeto a smaller extent.

Istražen je utjecaj procesnih parametara, te fizičkih i kemijskih značajki katalizatora na brzinu reakcije katalitičkog reforminga, kao i kvalitetu dobivenih produkata. Aktivnost komercijalni katalizatoira ispitana je u poluindustrijskom reaktoru kod različitih temperatura i težinskih prostornih brzina. Utvrđeno je da porast temperature i smanjenje prostorne brzine povoljno utječe na porast istraživačkog oktanskog broja za oba isptivana katalizatora, kaio i na kvalitetu dobivenih produkata. Povećanu aktivnost katalizatora za reakcije hidrokrekiranja moguće je objasniti nedostatkom ireverzibilno vezanogf sumpora na metalnim aktivnim centrima, što uzrokuje povećanu aktivnost katalizatora za strukturno senzitivne reakcije hidrogenolize. Također je nađeno da je niskotlačni katalizator R-62 aktivniji za reakcije aromatizacije od visokotlačnog katalizatora R-16-G što se pripisuje povoljnom utjecaju reakcijskih parametara (niski tlak) na aktivnost katalizatora. Ovaj zaključak vezan je uz spoznaju o strukturnoj nesenzitivnosti reakcija dehidrogenacije i dehidrociklizacije. Na osnovi određivanja fizičkih značajki katalizatora kao i količine nastalog koksa tokom reforminga, može se zaključiti da zbog kratkoće vremena izlaganja katalizatora reakcijskim uvjetima ne dolazi do njegove deaktivacije.