Search

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 6 metara. Tlo sa bušotinskog prostora u pogledu onečišćenosti pripada narednim razredima: I. razred - čisto tlo, u pogledu sadržaja kadmija, žive, olova i kobalta. U pogledu onečišćenosti bakrom i vanadijem jedan uzorak spada u ovaj razred, dok drugi karakterizira povećana onečišćenost (II razred). Vrlo je zanimljiva i ekstremna vrijednost u pogledu molibdena. Jedan uzorak pripada ovom razredu a drugi u V razred tj. potpuno zagađeno tlo molibdenom. II. razred - povećana onečišćenost u pogledu sadržaja cinka. III. razred – velika onečišćenost kromom. U jednom uzorku utvrđena je velika onečišćenost niklom a u drugom uzorku tlo je zagađeno (V. razred) niklom odnosno onečišćeno (IV razred) barijem. IV. razred – onečišćeno tlo arsenom. Tlo izvan bušotinskog prostora u pogledu onečišćenosti pripada narednim razredima: I. razred - čisto tlo, u pogledu sadržaja kadmija, žive, olova, kobalta i bakra. II. razred - povećana onečišćenost u pogledu sadržaja cinka i vanadija. III. razred – velika onečišćenost kromom i barijem. IV. razred – onečišćeno tlo molibdenom i arsenom. V. razred – zagađeno tlo niklom. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaju biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. U skladu s navedenim vrijednostima u poglavlju o rekultivaciji trebalo bi provesti dodavanje krutog stajskog gnoja na saniranu površinu. Zreli stajski gnoj bi trebalo u tlo unijeti sa zahvatom osnovne obrade (oranje). Kada se provede navedeni zahvat dodavanja organskih gnojiva (kruti stajski gnoj), smatramo da se sanirana površina može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Antunovac 1. • Kako bi se na širem području oko mjesta Antunovac u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Antunovac 1, koja se nalazi jugozapadno od naselja Tenja, oko 150 metara od najbližih kuća. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Antunovac 1 provedeno je 19. lipnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela, slabo kisela do neutralna. Tlo je relativno dobro opskrbljeno humusom, te ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo dobre opskrbljenosti (izuzev jednoga uzorka u okolišu). U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama vrlo dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev nikla, barija i vanadija) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 6 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti se relativno razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s prostora bušotinskog kruga i isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u neposrednom okolišu ali koji nisu bili zahvaćeni rudarskim radovima). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja i PAH-ova do dubine od 0, 6 metara na radnom prostoru bušotinskog kruga CREMUŠINA 1 ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno i šumsko tlo. Temeljem izloženog nameće se zaključak da su u pogledu onečišćenja kadmijem, živom, olovom, molibdenom i kobaltom svi uzorci bez obzira na mjesto uzorkovanja uvršteni u I razred, tj. čisto tlo u pogledu sadržaja navedenih metala. U pogledu sadržaja cinka i bakra svi uzorci su u granicama I i II razreda. U pogledu sadržaja arsena, nikla i vanadija utvrđena je identična heterogenost i u tlu s prostora bušotine i u okolnom tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima. Navedeno ukazuje da je riječ manje više o geološkom (prirodnom) sastavu svih istraživanih metala (izuzev barija) čiji se povećani sadržaj može povezati sa crpljenjem ugljikovodika. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, te biljci pristupačnoga fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. Navedenu količinu organskog gnojiva prema mjerama navedenim u poglavlju o rekultivaciji trebali bi dodati tijekom proljeća ili jeseni naredne godine. Sve navedeno ukazuje da rad bušotine Cremušina 1 nije uzrokovala nikakve promjene u tlu koje je bilo unutar bušotinskoga radnoga prostora.

Nakon žetve soje (23. rujna 2011.) dana 26. 10. 2011. g. provedena je osnovna obrada tla i priprema tla za sjetvu (oranje na 25 – 30 cm dubine i tanjuranje) te 05.11. 2011. g. osnovna gnojidba za ozimu pšenicu prema metodici istraživanja (30% N + 100% K i 100 % P). Sjetva ozime pšenice provedena je 05. studenog 2011. g. Za sjetvu je korištena sorta SRPANJKA u količini od 292 kg/ha sjemena. 10. 11. 2011. g. provedena je i zaštita protiv korova herbicidom Filon u količini od 3 L/ha + Logran u količini od 37 g/ha. Zaštita usjeva od štetnika i bolesti provedena je dva puta tijekom vegetacije: prvo fungicidno tretiranje sredstvom Arteaplus u količini od 0, 5 L/ha dana 28. 04. 2012.g. i drugo fungicidno tretiranje sredstvom Prosaro (0, 9 L/ha) i inskticidnim tretiranjem sredstvom Karate zeon u količini od 0, 1 L/ha dana 12 svibnja 2012.g. Prihranjivanje dušikom provedeno je u dva obroka, prvo u količini od 25 % dušika (04. veljače 2012. g.) i drugo u količini od 45 % (25 % + 20 %) dušika (02. travnja 2012. g.), koristeći KAN. Prilikom žetve 11.07.2012. uzeti su uzorci zrna za uobičajene analize. U listopadu (14) 2011. i u svibnju (29) 2012. g. uzorkovani su pojedinačni uzorci tla za kemijske analize sa dubine (0-30 cm) te prosječni uzorci tla se dubina (30-50 cm i 50-80 cm) ili ukupno 40+10+10 = 60 uzoraka (tj. 120 uzoraka za oba uzorkovanja) koji su odnešeni na analizu u Analitički laboratorij za agrokemijske analize u Petrokemiju d.d. (vlažni). U svim uzorcima tla određivao se sadržaj nitrata i amonij iona, te sadržaj vlage i humusa. Dodatno još u uzorcima uzorkovanim u 14.10. 2011. g. određene su i koncentracije fosfora i kalija (AL-metodom), te pH vrijednost u 1 M KCl-u i H2O. 1. U vremenskom razdoblju od prvog (03. 03. 12.) do zadnjeg (15. 12.2012.) pražnjenja lizimetara zabilježena su svega četiri pražnjenja, a palo je ukupno 641, 3 mm (L/m2) oborina dok je u lizimetrima ukupno završilo 66, 2 mm (u prosjeku po pražnjenju po varijnti 33, 1 mm) ili svega 10, 3 % od ukupnih oborina u tom razdoblju. 1. Uzorci vode iz drenskih cijevi u 2012. uzimani su dnevno, u vrijeme postojanja drenskog isteka, te je svakih 1-5 dana rađen prosječni uzorak koji je korišten za kemijske analize vode. Ukupni istek prema drenskim cijevima u 2012.g. bio je vrlo mali i kretao se od 7, 8 mm (var. I) do 18, 7 mm (var. VIII).

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Kozarice-42. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Kozarice-Jamarice došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu do dubine cca 1030 m (1250 m mjerene dužine). Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Kozarice-42 provedeno je 3. srpnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju izrazitu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela, kisela do neutralna. Utvrđene su očekivane vrijednosti količina humusa u tlu, te ukupnoga ugljika, dušika i sumpora u tlu. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama slabe opskrbljenosti. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Caginec 1. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Šumećani došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu do dubine cca 950 m. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Caginec 1 provedeno je 26. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Neven Lisec, stručni suradnik iz pogona Ivanić Grad. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela. Utvrđene su očekivane vrijednosti količina humusa u tlu, te ukupnoga ugljika, dušika i sumpora u tlu. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama veoma slabe opskrbljenosti. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama slabe do dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj ukupnih i mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt i bakar spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred). Arsen i cink karakterizira povećana onečišćenost (II razred), dok je za nikal, krom, barij i vanadij utvrđena velika onečišćenost (III razred). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Krunoslavlje 2. • Kako bi se na širem području oko mjesta Krunoslavlje u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Krunoslavlje 2, koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Golinci, oko 1600 metara od najbližih kuća, odnosno 2100 metara sjeveroistočno od naselja Krunoslavlje. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Krunoslavlje provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela do slabo alkalna. Tlo je slabije opskrbljeno humusom, te relativno dobro ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo bogate opskrbljenosti na površini bušotinskog kruga do veoma slabe opskrbljenosti dubljih dijelova tla bušotinskog prostora, dok je okolno tlo dobro opskrbljeno fosforom. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj cinka nalazi na granici I i II razreda. Bakar spada u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok krom, nikal, barij i vanadij spadaju u III razred - velike onečišćenosti. Arsen se nalazi na granici III i IV razreda (onečišćeno tlo). U pogledu sadržaja navedenih 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev kroma i djelimično arsena) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću. Povećan sadržaj kroma i arsena može se više povezati sa geološkim porijeklom matične stijene na kojoj su formirani utvrđeni tipovi tala na ovoj istražnoj bušotini a manje sa ljudskom djelatnošću.

U radu su prikazani rezultati analiza tla uzetih na proizvodnim tablama u mreži 50 x 50 m. Analizirano je ukupno 414 uzoraka tla, te su izrađene karte metodom kriginga za pH tla, sadržaj P205, K20, sadržaj humusa i hidrolitsku kiselost. Prema rezultatima preporučena je varijabilna gnojidba i primjena vapnenog materijala. Na taj način može se ostvariti ušteda u primjeni gnojiva i vapna, te ujednačiti plodnost tla.

Istraživana je kakvoća plodova kupina Dirksen Thornless i Thornfree iz nasada u kojima se primjenjivala i u kojima se nisu primjenjivala zaštitna sredstva. Veća je masa i topljiva suha tvar ploda kupina zabilježena u nasadima u kojima su se primjenjivala zaštitna sredstva. Plodovi sorte Dirksen Thornless imali su veću masu. Pl odovi sorte Thornfree imali su veći sadržaj topljive suhe tvari u nasadu u kojima se primjenjivala zaštitna sredstva.

Republika Hrvatska ima pogodne agroekološke uvjete za uzgoj trešnje (Prunus avium L). Unatoč tome zapostavljena je voćna vrsta u Zagrebačkoj županiji, ali i ostatku Republike Hrvatske. Većinu proizvodnih nasada nalazimo u mediteranskom području. Tek posljednjih nekoliko godina uzgoj trešnje doživljava ekspanziju, pa je upravo odabir pogodnih sorti od velike važnosti. Sadašnja proizvodnja nije dostatna našem tržištu, a osim visokih troškova berbe, pojava pucanja i dvostrukih plodova i nedovoljno poznavanje sortimenta za uzgoj glavni je ograničavajući čimbenik proizvodnje. Istraživanje je provedeno na kolekcijskom nasadu trešanja Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta tijekom dvije godine. Analizirano je deset sorti trešnje Gomilička, Stonska, Tugarka, Bing, Oktavia, Van, Lapins, Summit, Kordia i Ferrovia. Na prikupljenim uzorci praćena je: masa ploda, randman mesa, vrijeme cvatnje i vrijeme dozrijevanja. Cilj istraživanja je bio utvrditi razlike u vremenu cvatnje i dozrijevanja plodova sorti trešanja te pomološkim svojstvima. Istraživanjem je ustanovljena velika varijabilnost između pojedinih sorata u vremenu cvatnje i dozrijevanja te pomološkim svojstvima. Istraživanje pokazuje da je 2009. godine najraniju cvatnju imala sorta Lapins (01.04.), zatim Gomilička, Stonska i Ferrovia (03.04.), a najkasniju Oktavia (11.04.), Kordia (10.04.) i Summit (08.04.). Najranije vrijeme dozrijevanje imale su sorte Bing (19.05.) i Van (21.05.), a najkasnije Oktavia (01.06.). Dok istraživanja iz 2010. pokazuju da su najraniju cvatnju imale sorte Stonska, Bing i Lapins (06.04.), a najkasniju Kordia (14.04.), zatim Summit i Oktavia (13.04.). Najranije vrijeme dozrijevanje imala je Bing (22.05.) zatim slijedi sorta Gomilička (01.06.), a najkasnije Oktavia i Tugarka (14.06.). Najveću masu ploda u 2009. godini imala Oktavia (7, 26 g), dok je u 2010. godini imala sorta Summit (8, 68 g). Najmanja masa ploda zabilježena je u 2009. godini kod sorte Van (3, 68 g), a u 2010. godini kod sorte Bing (4, 40 g). Najmanja masa koštice izmjerena je kod sorte Bing i Gomilička, a najveća kod sorte Oktavia i Lapins. Razlike u radmanu mesa nisu utvrđene. Najmanji radman koštice je kod sorte Van i Gomilička, a najveći kod sorte Lapins i Sam.

Breskva (Prunus persica) se pretežno uzgaja u umjerenoj klimatskoj zoni na svim kontinentima i zauzima značajno mjesto u svjetskoj proizvodnji voća sa više od 18.500.000 t (uključujući nektarine). U Hrvatskoj se proizvodnja breskve intenzivirala 60-ih godina prošlog stoljeća kada se podižu veći plantažni nasadi pretežno u jadranskom području, dok su ratna razaranja uzrokovala posredno i neposredno velike štete u proizvodnji na društvenim i privatnim površinama. Današnja proizvodnja iznosi samo 10.110 t, a od nasada na nekad društvenim površinama ističe se nasad „Agroprodukt“ Pula 25 ha u Istri. Današnje proizvedene količine nisu ni izbliza dovoljne za samodostatnu opskrbljenost tržišta breskvom. Zbog toga se pribjeglo značajnijem uvozu breskve, a posljednjih godina dolazi do sve većeg interesa proizvodnje sadnica i podizanja novih nasada breskve novim tehnologijama uzgoja kako bi se postigao što veći urod, poboljšala kvaliteta te posljedično stvorio veći dohodak investitorima. Suvremena proizvodnja breskve bazira se na pojavi novih sorata i podloga, no nije se sustavno istraživalo do kojih je promjena u zadnjih dvadesetak godina došlo u toj proizvodnji. Organizirana i smišljena voćarska proizvodnja zasniva se na održavanju odnosa između vegetativne i generativne aktivnosti voćaka pa prema tome smatramo vazu, vretenasti grm, i vitko vreteno najpovoljnijim sustavima uzgoja. Sve više se javlja tehnologija uzgoja breskve u zaštićenom prostoru na područjima gdje to klimatski uvjeti dopuštaju, prije svega u Kini i južnoj Italiji na način da breskva upotrebom PVC tunela bez grijanja ranije dolazi na tržište 20-ak dana te time postiže veću cijenu što takav način uzgoja čini isplativim. Koriste se sorte ranog dozrijevanja, većinom one s malim zahtjevom za prikupljenom sumom inaktivnih temperatura (ispod 7 0C), koje rano ulaze u puni rod. Prednost se daje sortama visoke rodnosti kod kojih je učinak berbe što veći. Sklop je 1500 voćaka/ha, a uzgojni oblik je Y-sustav. Voće se može brati mjesec dana prije nego u tradicionalnim voćnjacima. Urodi su zadovoljavajući s odličnim cijenama koje se postižu za rano voće.

Cilj ovog rada je vrjednovati zemljište za izgradnju golf terena u Barbarigi. U tu svrhu primjenjene su metode bonitiranja zemljišta prema Pravilniku o sadržaju …(NN 106/98) i kriteriji pogodnosti zemljišta za podizanje golf igrališta (Palmer i Jarvis, 1979). Terenska i laboratorijska istraživanja provedena su prema normativima za izradu detaljnih namjenskih karata. Na području istraživanja izdvojeno je 11 kartiranih jedinica koje predstavljaju različite zemljišne kombinacije crvenice različitih dubina, smeđeg tla na vapnencu, te kamenjara. Najpogodnije zone za izgradnju golf terena čine srednje duboke i duboke crvenice, blagih krških padina i niske stjenovitosti, te antropogenizirane crvenice krških poljica. Ostala tla su ograničena dubinom, stjenovitošću i kamenitošću.

Cilj ovog rada je vrjednovati zemljište za izgradnju golf terena u Barbarigi. U tu svrhu primjenjene su metode bonitiranja zemljišta prema Pravilniku o sadržaju …(NN 106/98) i kriteriji pogodnosti zemljišta za podizanje golf igrališta (Palmer i Jarvis, 1979). Terenska i laboratorijska istraživanja provedena su prema normativima za izradu detaljnih namjenskih karata. Na području istraživanja izdvojeno je 11 kartiranih jedinica koje predstavljaju različite zemljišne kombinacije crvenice različitih dubina, smeđeg tla na vapnencu, te kamenjara. Najpogodnije zone za izgradnju golf terena čine srednje duboke i duboke crvenice, blagih krških padina i niske stjenovitosti, te antropogenizirane crvenice krških poljica. Ostala tla su ograničena dubinom, stjenovitošću i kamenitošću.

Erozija tla vodom pojačana je lošim gospodarenjem tlom i neodgovarajućim poljoprivrednim praksama. Među posljedicama erozijskog procesa ističu se odnošenje tla i hraniva, od kojih osobito zabrinjava fosfor kojeg je prirodno u tlima sve manje. U ovu svrhu pristupilo se mjerenjima potencijalne erodibilnosti na tlima s različitim načinima gospodarenja. Prikupilo se 48 uzoraka tala i obavile kišne simulacije u Polači (Zadarska županija) u travnju te u Baćini (Dubrovačko-neretvanska županija) u listopadu 2021. godine. Na terenu je zabilježeno vrijeme saturacije tla i otjecanja površinske vode, a uzorcima tla su laboratorijski određeni važniji fizikalno-kemijski parametri. Zatravljeni tretmani pokazali su značajne razlike u sadržaju organske tvari (2,05 % u Polači i 2,51 % u Baćini) i vode u tlu (28,16 % i 38,4 %) te kapaciteta tla za vodu (34,06 % i 44,4 %), u odnosu na obrađeno tlo. Među istim tretmanima utvrđene su i značajne razlike u vremenu saturacije tla (u Polači gotovo tri puta dulje za zatravljeni tretman), te gubitku sedimenta (dvostruko manje iz tala s travom). Erozijski gubitci fosfora gotovo su dvostruko manji u uzorcima pod konzervacijskim načinom gospodarenja. U Polači je najveća vrijednost fosfora u sedimentu određena kod uzoraka malčiranih sijenom i iznosi 0,015 kg/ha, a najmanja za zatravnjeni tretman gdje se nisu mogle utvrditi značajnije koncentracije. U Baćini su najveći erozijski gubitci fosfora uočeni za tretmane obrađenog tla i slamnatog malča s vrijednosti od 0,014 kg/ha, dok se iz uzoraka malčiranih sijenom nije sakupio sediment pa se i gubitci fosfora smatraju spriječenima. U Polači je utvrđena jaka pozitivna korelacija (0,56) koncentracije ukupnog fosfora u tlu i sadržaja u vodi stabilnih agregata dok ostali parametri ne koreliraju s koncentracijom fosfora u tlu i sedimentu. Malčevi na površini tla su pokazali značajno smanjenje površinskog oteka u odnosu na obrađeno tlo. Zatravljivanje ili malčiranje tla pokazalo se kao dobra praksa za kontrolu erozije. Soil water erosion is intensified by poor soil management and inappropriate agricultural techniques. Consequences of erosion process include the loss of sediment and nutrients, of which phosphorus is especially important, due to its decline in natural soil resources. For this purpose, measurements of potential erodibility on soils with different management were undertaken. 48 samples of soil were collected and rainfall simulation was done in Polača (Zadar county) in April and in Baćina (Dubrovnik-Neretva county) in October of 2021. Ponding time and runoff time were measured on field and relevant physical and chemical properties were determined in the laboratory. The grass covered treatments (GCT) showed significant differences in the soil organic matter content (2.05% in Polača and 2.51% in Baćina) and soil water content (28.16% i 38.4%) as well as water holding capacity of the soil (34.06% i 44.4%) compared to tilled soil. Significant differences in ponding time (almost three times longer for grass covered treatment in Polača) and sediment loss (two times less in GCT) were found among the same treatments. Erosion losses of phosphorus are almost twice as low in samples under conservation management. In Polača, the highest value of phosphorus in sediment was determined for samples mulched with hay at the amount of 0.015 kg/ha and the lowest value was noted for GCT where significant concentrations could not be determined. In Baćina, the highest erosion losses of phosphorus were observed for treatments of tilled soil and straw mulch with a value of 0.014 kg/ha, while no sediment was collected from samples mulched with hay, so phosphorus losses are also considered prevented. A strong positive correlation (0.56) is determined between the concentration of phosphorus in the soil and the content of water stable aggregates in Polača, while other parameters do not correlate with the concentration of phosphorus in soil and sediment. Mulches showed a significant reduction in the volume of water runoff compared to cultivated soil. Grass covering or mulching showed to be a good erosion control practice.

Ubrzani rast svjetske populacije predstavlja opasnost za održivost ekosustava u urbanim i periurbanim područjima. Osim što predstavljaju izvor sirovina i hrane, šumski ekosustavi i agroekosustavi imaju klimatsko-regulacijsku ulogu, odnosno mogu utjecati na emisiju CO2 u atmosferu i opasnost od poplava. Način korištenja tla u takvim ekosustavima važan je zato što direktno utječe na fizikalna i kemijska svojstva tla, a samim time i na njegovu kvalitetu. U ovom se istraživanju ispitivalo pet svojstava (indikatora) kvalitete tla na četiri različito korištena tla: oranica, vinograd, voćnjak i šuma. Ispitivani indikatori bili su: stabilnost agregata, infiltracija, kapacitet tla za zrak, volumna gustoća i ukupna organska tvar. Šumsko tlo pokazalo je najpovoljnije vrijednosti svih indikatora te se statistički značajno razlikovalo od vrijednosti indikatora tla oranice i vinograda. Najbolju kvalitetu tla pokazala su tla u šumi i voćnjaku, a samim time i veći klimatsko-regulacijski potencijal. The rapid growth of the world's population poses a threat to the sustainability of ecosystems in urban and peri-urban areas. In addition to being a source of raw materials and food, forest ecosystems and agroecosystems have a climate-regulatory role, as they can affect CO2 emissions and reduce the risk of floods. Land use in such ecosystems is important because it directly affects the physical and chemical properties of the soil, and at the same time its quality. In this study, five properties (indicators) of soil quality were examined on four differently used soils: cropland, vineyard, orchard and forest. The examined indicators were: aggregate stability, infiltration, air filled porosity, bulk density and total organic matter. Forest soil showed the highest values of all indicators and had significantly higher values than soils in cropland and vineyard. The best soil quality was shown by soils in orchard and forest, as well as the highest climate-regulatory capacity.

Erozija tla vodom smanjuje plodnost tla i povećava kontaminaciju voda. Cilj ovog rada je usporediti dva načina gospodarenja u vinogradima u svrhu određivanja veličine degradacije tla. Hipoteza je da zatravljeni vinograd ima bolju strukturu tla i manje erozijsko otjecanje i gubitak fosfora. Cilj je odrediti agrotehničke mjere koje smanjuju degradaciju tla i gubitak hranjiva na nagnutim zemljištima. Korištene su kišne simulacije (intenzitet 60 mm/sat) radi određivanja razmjera erozijskog odnošenja u vinogradima (obrađeni, zatravljeni) u blizini Orahovice, ali i potencijalnog onečišćenja erodiranim fosforom. Određena su fizikalna svojstva tla te gubitak sedimenta i sadržaj fosfora. Rezultati su pokazali kako je volumna gustoća bila značajno veća na zatravljenom tretmanu, dok je kapacitet tla za vodu (Pkv) bio značajno manji. Što se tiče vlage tla (Trv), nije pronađena značajna razlika između tretmana. Srednja veličina strukturnih agregata (SVSA), postotak stabilnih agregata (UVSA) i organska tvar su (OT) imale više vrijednosti na zatravljenom tretmanu u odnosu na obrađeni. Vrijeme do stvaranja lokvi (ts), gubitak sedimenata i fosfora je bilo značajno veće na zatravljenom tretmanu. Korelacija između varijabli je ukazala da u oba tretmana (zatravljeni i obrađeni) postoji potpuna negativna korelacija između infiltracije (Iv) i površinskog otjecanja (Ov), te da su gubitak sedimenta i gubitak fosora u vrlo jakoj korelaciji. Rezultati ovog istraživanja su potvrdili hipotezu da zatravljena površina u vinogradu poboljšava strukturu tla i smanjuje erozijsko otjecanje i gubitak fosfora. Soil erosion by water reduces soil fertility and increases water contamination. The aim of this work is to compare two soil management in vineyards in order to determine the size of soil degradation. The hypothesis is that the grassed vineyard has a better soil structure and less erosion runoff and loss of phosphorus. The aim is to determine agrotechnical measures that reduce soil degradation and loss of nutrients on inclined lands. Rainfall simulation experiments (intensity 60 mm/hour) were used to determine the extent of erosion in vineyards (tilled, grass-covered) near Orahovica, but also potential pollution by eroded phosphorus. Physical properties of the soil and sediment loss and phosphorus content have been determined. The results showed that the bulk density was significantly higher on the grass-covered treatment, while the soil water capacity (Pkv) was significantly lower. As for soil moisture (Trv), no significant difference was found between treatments. The mean weight diameter (SVSA), the percentage of water stable aggregates (UVSA) and organic matter (OT) had higher values on the grass-covered treatment than at the tilled treatment. The time to ponding (ts), the loss of sediments and phosphorus was significantly greater on the grass-covered treatment. The correlation between variables indicated that in both treatments (grass-covered and tilled) there was a complete negative correlation between infiltration (Iv) and runoff (Ov), and that sediment loss and phosphorus loss were very strong correlated. The results of this study confirmed the hypothesis that the grass-covered vineyard management improves the soil structure and reduces runoff, erosion and phosphorus loss.