Search

Autor se bavi temom "Izrada procjene rizika"

Procjena rizika predstavlja sastavni dio procesa upravljanja rizicima u projektu. Procjena rizika je izuzetno važna zbog kvalitetne provedbe i postizanja ciljeva projekta. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije je korisnica sredstava iz Europskih fondova te svi projekti koji su financirani sredstvima Europske Unije zahtijevaju procjenu rizika tijekom planiranja projekta te po odobrenju financiranja proces upravljanja rizicima se nastavlja tijekom cjelokupne provedbe projekta. Dobro projektno upravljanje uključuje upravljanje rizicima. Najbolja strategija za upravljanje rizicima u projektu je analizirati i vrednovati rizike tijekom planiranja projekta. Projekt predstavlja često nove ideje, čime takva posebnost projekata uvodi aspekte upravljanja koje mogu biti povezane s mnogim rizicima i kriznim situacijama. To se odnosi i na projekte koji se financiraju iz Europskih fondova. Pisanje projekta za natječaje Europskih fondova je proces koji zahtijeva točnost, preciznost i zadovoljavanje svih detalja među kojima je i procjena i upravljanje rizicima. Analiza rizika zahtijeva dodatno vrijeme za pripremu projekta, no na taj način se osigurava odgovarajuća kvaliteta projektnih prijedloga i smanjuje rizik mogućih provedbenih poteškoća na najmanju moguću mjeru. Cilj ovog rada je prikazati važnost procjene rizika koji se mogu javiti tijekom planiranja i provedbe projekata s osvrtom na projekte koji su financirani sredstvima iz Europskih fondova.

Pojava bakterije Xylella fastidiosa (Well i Raju) na poluotoku Salento u Italiji tijekom 2013. godine je izazvala veliku paniku zbog dramatičnih šteta na stoljetnim maslinama, pogotovo kada je potvrđeno da je upravo ova bakterija uzročnik pojave „brzog sušenja masline“, a ne kako je prvobitno pretpostavljeno, kompleks različitih fizioloških i bioloških čimbenika. U Italiji je za ovu bolest upotrijebljen naziv „Complesso del disseccamento rapido dell 'olivo“, a u engleskom govornom području sindrom se naziva „Olive quick decline complex“. Oba naziva doslovno riječima opisuju simptome i krajnji rezultat pojave bolesti, a to je brzo sušenje masline. Utvrđeno je da populacija bakterije koja je uzrokovala epifitociju pripada podvrsti X. fastidiosa subsp. pauca, da je vrlo homogena i pripada jedinstvenom soju, koji je prema talijanskom nazivu za bolest označen kao CoDiRO soj. Značajno je istaknuti da je laboratorijskim istraživanjima potvrđeno da CoDiRO soj ne može uzrokovati štete na vinovoj lozi (PD - Pierce disease), agrumima (CVC – citrus variegated chlorosis) i drugim kulturama kao sojevi iz Sjeverne i Južne Amerike. Nakon odluke EK (2014/87 / EU) iz veljače 2014. godine, proveden je program posebnog nadzora s ciljem utvrđivanja X. fastidiosa na bilju i biljnim proizvodima na obalnom području Hrvatske. Nadzorom je obuhvaćen veliki broj maslinika u najznačajnijim maslinarskim uzgojnim područjima, te oko četrdeset mjesta i gradova u šest županija Dalmacije i Istre, koje karakterizira prisustvo glavnih biljki domaćina ovog štetnog organizma. Za potrebe provođenja laboratorijskih analiza, prikupljeno je ukupno 80 uzoraka masline i oleandera sa sumnjivim simptomima rubne ili vršne paleži lista ili sušenja grana. DAS-ELISA je korištena kao prva metoda detekcije, a za potvrdu rezultata, korištena je metoda lančane reakcije polimeraze (PCR, 16S r RNA i gyrB). Programom posebnog nadzora koji je proveden tijekom 2014. godine, nije utvrđeno prisustvo štetnog organizma Xylella fastidiosa soja CoDiRO (Well i Raju) u Hrvatskoj.

Posljedice koje uzrokuje nepovoljna mikroklima definirane su normama koje određuju parametre unutar kojih je dopušten rad radnika, međutim postizanje optimalnih uvjeta zbog tehničkih ili drugih razloga nije uvijek moguće. U radu je razmotren pojam toplinskog stresa i njegove posljedice na čovjeka te je dan primjer utjecaja na mjestu rada u pekari. Prikazana je zakonska regulativa i dan je osvrt na konkretnom primjeru gdje su definirani uvjeti u kojima radnik može raditi. Kroz rad je ponuđena mogućnost procjene rizika od nepovoljne mikroklime na radnom mjestu, napravljena su određena mjerenja u pekari koja mogu poslužiti za usporedbu sa zakonskom regulativom te su na kraju ponuđena načela za postizanje boljih mikroklimatskih uvjeta za radnike u pekari.

Rizici kojima su izloženi zaposlenici jedni su od najvažnijih kojima poduzeća trebaju upravljati bilo da ih izbjegavaju, smanjuju, prenose ili prihvaćaju (i financiraju). Za procjenu rizika u vezi s ozljedama na radu, profesionalnim bolestima, bolestima u svezi s radom te poremećajimaa u procesu rada, prema Zakonu o zaštiti na radu, određene organizacije obvezne su izraditi procjenu rizika. Uvelike je važna kvalitetna izrada procjene rizika radnih mjesta u metaloprerađivačkim poduzećima. Prema statistici u posljednjih pet godina, upravo ova djelatnost u najvećoj mjeri pridonosi ukupnom broju ozljeda na radu na razini Republike Hrvatske. U radu su dane teorijske podloge u vezi s upravljanjem rizicima i pregled regulative iz područja zaštite na radu. Na primjeru radnog mjesta radnika na strojnoj obradi u metaloprerađivačkoj industriji prikazani su sadržaj i postupci procjene rizika, kao obveznog dokumenta za navedenu vrstu industrijskog pogona., Risks to which employees are exposed are some of the most important risks that companies need to manage. Risks are to be avoided, reduced, transferred, and if need be accepted (and financed). According to the Occupational Health and Safety Act, certain types of companies are under obligation to draft a risk assessment document including possible injuries at work, occupational diseases, disturbances and disruptions of the work process, etc. Quality risk assessment of workplaces in metalworking companies is essential since statistical data show that in the last five years the metalwork industry in the Republic of Croatia has had the highest incidence of work injuries. The paper provides a theoretical background on risk management and a survey of regulations governing occupational safety. An example of the content and methods for drafting a compulsory risk assessment document for a machine processing workplace in a metalwork plant is given.

Procjena rizika je jedna od najznačajnijih faza cjelokupnog procesa interne revizije jer određuje njegov daljnji tijek. To je ključna aktivnost u planiranju interne revizije, odnosno razvijanju planova temeljenih na riziku. Procjena rizika, odnosno ono što ona uključuje, a to je identifikacija rizika, rangiranje rizika po važnosti, te utvrđivanje njihova uzroka važan je čimbenik za osiguravanje alokacije revizijskih resursa na ona područja gdje su ona najpotrebnija. U članku se analizira važnost povezivanja plana interne revizije s rizicima te procjene rizika u internoj reviziji.

Istraživanjima su obuhvaćena poljoprivredna tla porječja rijeke Neretve (43°00ʹN, 17°30ʹE) ukupne površine 5.216, 0 ha. Detaljna terenska i laboratorijska istraživanja su provedena na ukupno 246 uzoraka tla u površinskom sloju te 189 uzorka iz podpovršinskih slojeva tla do dubine 1 m. Napravljene su karte prostorne raspodjele zaslanjenosti tala po dubinama za ECe i ionski sastav saturacijskog vodnog ekstrakta tla. Utvrđena je velika plošna i okomita varijabilnost stupnja zaslanjenosti tla te koncentracija pojedinačnih iona. Spektroskopska analiza tla provedena u laboratorijskim uvjetima korištena je kao važan izvor podataka za digitalno kartiranje slanih tala u dolini Neretve. Štoviše, ovim istraživanjem cilj je bio poboljšati metodologiju kartiranja slabo do umjereno zaslanjenih tala u kojih je rizik od zaslanjivanja uglavnom povezan s prodorom morske vode kroz krške, karbonatne vodonosnike, koji su česti u Sredozemlju. Sintetiziran je spektralni indeks koji objedinjuje spektralna svojstva te je rabljen kao pomoćna varijabla za poboljšanje procjene ECe-a kod kartiranja zaslanjensoti tla na razini krajolika. Rezultati su pokazali da SI ima značajan potencijal za izravno uvrštenje u geostatističku analizu i primjenu u opisivanju varijabilnosti zaslanjenosti tla u krajoliku. Provednim pokusnim istraživanjima kinetičkog vezanja Cd u uvjetima otopine različitog stupnja zaslanjenosti (EC 10 i 20 dS m-1) dobio se uvid u prirodu i vremenski tijek procesa koji se mogu dogoditi uslijed iznenadnog onečišćenja tala u zaslanjenim uvjetima. Rizik od zaslanjivanja tla je kartiran metodom indikatorskog ko-kriginga i faktorskog ko- kriginga uz dvije indikatorske varijable ECe i koncentracija Cl-. Područje je nadalje zonirano s obzirom na potencijalni rizik za uzgoj poljoprivrednih kultura osjetljivih na zaslanjivanje.

Cilj: Prikaz provedbe višeinstitucijskih i multidisciplinarnih zdravstvenih procjena rizika na primjerima iz prakse. Metode: Multidisciplinarnost članova ekspertnog tima (liječnici specijalisti epidemiologije, javnog zdravstva, kliničke farmakologije, veterinari, sanitarnih i inženjera kemije i biologije), bila je uvjet za provedbu nepristrane i kvalitetne procjene rizika. Kvalitativna i kvantitativna procjena rizika provedena je kroz slijedeće korake: identifikaciju opasnosti, karakterizaciju opasnosti, procjenu izloženosti, te karakterizaciju rizika. Unutar procjene rizika značajan dio predstavljaju preporuke donositeljima odluka, koje imaju svrhu učinkovitijeg upravljanja rizikom i smanjivanja njegova opsega. Rezultati: Temeljem provedene zdravstvene procjene rizika, izdani su zaključci o utjecaju korištenja sredstava poput herbicida i bioremedijatora na akutne posljedice i zdravlje ljudi, djelatnika, posjetitelja i stanovnika tretiranih i okolnih područja. Izdano je mišljenje o postojanju mogućeg rizika za razvoj dugoročnih posljedica za zdravlje navedenih skupina u populaciji. Na temelju znanstvenih i stručnih dokaza, izdan je zaključak o mogućim akutnim posljedicama za životinjske i biljne vrste. Zaključak: Zdravstvene procjene rizika provedene su na upit upravljača javnim površinama ili provoditelja postupaka s mogućim utjecajem na zdravlje i okoliš. Isto svjedoči o značaju savjetodavne uloge koje javnozdravstvene institucije imaju i trebaju nastaviti jačati, te o ulozi epidemiologa u interpretaciji epidemioloških i ostalih vrsta istraživanja. Trendovi u procjenama utjecaja na zdravlje svjedoče o povezivanju lokalne zajednice, ne samo donositelja odluka, nego i civilnih udruga, te samih stanovnika s javnozdravstvenim i znanstveno-istraživačkim ustanovama.

U radu su prikazani pokazatelji i metode analize vjerojatnosti stabilnosti oscilacija niske frekvencije međusobno povezane energetske rešetke i daje se analiza slučaja temeljena na stvarnoj uzajamno povezanoj energetskoj rešetki. Kako je poznata probabilistička distribucija raznih nesigurnih čimbenika energetske rešetke, koristi se metoda procjene dvije točke (two-point-estimation) u izračunu vjerojatnosti oscilacija niske frekvencije izazvanih tim nesigurnim čimbenicima zasnovana na metodi izračuna malih perturbacija. Teorija procjene rizika koristi se u analizi stanja nestabilnosti niskofrekventnih oscilacija energetskog sustava izazvanih višestrukim smetnjama, a zatim se daju troškovi upravljanja i mogućnost oscilacija niske frekvencije energetske rešetke. Troškovi između rizika koje su preuzele kompanije i povećanih troškova prijenosa dobiveni su opsežnom analizom vjerojatnosti malih smetnji i velikih smetnji, što može potaknuti operatore rešetke da poduzmu ekonomske i sigurnosne mjere., The indicators and methods of the probabilistic stability analysis of interconnected power grid’s low frequency oscillation are put forward in this paper, and the case study based on the real interconnected power grid is investigated. As the probabilistic distribution of various uncertain factors of power grid is known, the method of two-point-estimation is adopted to calculate the probabilities of low-frequency oscillation caused by these uncertain factors based on small perturbation calculation method. The theory of risk assessment is used to analyse the instability condition of power system’s low frequency oscillation caused by multiple disturbances, and then the control cost and the risk of low frequency oscillation of power grid are given. The expenses between the risks the power grid companies have taken and the costs the transmission capacity has increased are obtained through comprehensive probability analysis of small disturbance and large disturbance, which can give insights for grid operators to address the economy and security issues.

U radu je objašnjen pojam simulirane prodaje kao posebne dokazne radnje, navedene su i analizirane zakonske pretpostavke i mogućnosti simulirane prodaje, razmatra se podjela predmeta simulirane prodaje obzirom na rizike u smislu njihove dostupnosti u kriminalnom miljeu nakon prodaje, kao i korelacija pretpostavljenih rizika u odnosu na početak završne akcije, odnosno uhićenja osumnjičenika i prekida prikrivenog policijskog rada. Također je naveden osvrt na pravomoćno presuđeni predmet, u kojem je simulirana prodaja provedena. Simulirana prodaja rijetko se provodi na području Republike Hrvatske i cilj rada je potaknuti nove stručne rasprave, potaknuti donošenje novih podzakonskih propisa i metodoloških rješenja, posebice u pogledu mogućnosti odabira predmeta prodaje, kako bi u budućnosti ova uistinu vrijedna dokazna radnja bila jednostavnije, češće i kvalitetnije provođena, naravno, u situacijama ako se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće.

Autorica ukazuje na niz nomotehničkih propusta u Zakonu o zaštiti na radu i podzakonskim propisima koji su stupili na snagu 2014. Upozorava i na otklon od propisa o procjeni učinaka propisa te od prava Europske unije o zaštiti na radu i prakse Suda Europske unije. Brojnim primjerima iz prakse domaćih sudova sugerira kako razumijeti i primijeniti zakonske odredbe koje su nedostatno razumljive prosječnim i najbrojnijim adresatima, a to su radnici i njihovi predstavnici. Autorica skreće pozornost i na odabrane slučajeve iz sudske prakse nekih država Europske unije, kao npr. Velike Britanije i Francuske, koje imaju reprezentativne i učinkovite sustave zaštite na radu još od kraja 19. stoljeća.

U ovom doktorskom radu istraživan je radiološki utjecaj odlagališta ugljenog pepela i šljake na kopnene i morske organizme u blizini toga odlagališta. Istraživanjem su bili obuhvaćeni prirodni radionuklidi 238U, 235U, 226Ra, 232Th te 40K. Ciljevi su bili odrediti koncentracije aktivnosti prirodnih radionuklida u pepelu i šljaci te okolišu, odrediti prijenos radionuklida iz odloženog pepela i šljake u okoliš te procijeniti radiološki rizik za odabrane referentne organizme zbog radionuklida prisutnih u pepelu i šljaci. Za određivanje koncentracija aktivnosti radionuklida u uzorcima je korištena visokorezolucijska gamaspektrometrijska metoda. Prijenos radionuklida iz pepela i šljake u biljke određivao se koncentracijskim omjerima (CR vrijednostima) te uspoređivao s podacima za kontrolno područje. Procjena radiološkog rizika za kopnene i morske organizme napravljena je uz pomoć ERICA Tool programa. Rezultati ovog rada pokazali su da su koncentracije aktivnosti radionuklida 226Ra, 235U te 238U u istraživanom pepelu i šljaci statistički značajno veće od vrijednosti uobičajenih za tlo geološkog područja na kojem se nalazi odlagalište. No, prijenos radionuklida iz pepela i šljake u biljke manji je od onog u prirodnom okruženju. Nisu pronađeni dokazi o migraciji radionuklida s odlagališta u morski ekosustav, a povećane koncentracije aktivnosti 226Ra te 238U u morskom sedimentu dovedene su u vezu samo s pepelom i šljakom koji su u prošlosti bili izravno odlagani u more. Procjena rizika je označila značajnima samo koncentracije aktivnosti 266Ra u pepelu i šljaci za kopnene organizme te 226Ra i 238U za morske organizme. Rizik od pojave značajnijih bioloških efekata za populaciju morskih organizama je malen, dok postoji rizik za kopnene organizme koji su u bliskom kontaktu sa odloženim materijalom u vidu utjecaja na njihov broj i veličinu jedinki.

Dijagnoza arterijske hipertenzije, uspješnost liječenja, procjena kardiovaskularnog rizika i epidemiološki podaci tradicionalno su bili bazirani na mjerenjima arterijskoga tlaka učinjenim u liječničkim ordinacijama s pomoću klasičnoga živina tlakomjera. Spoznaje o varijabilnosti tlaka, o utjecaju ambijenta ordinacije i prisutnosti medicinskog osoblja na postignute vrijednosti, ali i toksičnost žive i skoro povlačenje živinih tlakomjera iz kliničke upotrebe doveli su do sve raširenije upotrebe kućnog mjerenja tlaka samomjeračima (MATS) i kontinuiranoga 24-satnog mjerenja arterijskoga tlaka (KMAT). Kombinirana primjena svih triju načina mjerenja omogućava točniju klasifikaciju i precizniji dijagnostički i terapijski algoritam. U ovome preglednom članku opisana je jednostavna tehnika mjerenja tlaka u ordinaciji koja ne smije biti podcijenjena te su prikazani prednosti i nedostaci svakoga pojedinog načina mjerenja i upozoreno je na njihovu kompatibilnost s recentnim preporukama međunarodnih društava. U posebnom odlomku opisano je i mjerenje centralnog arterijskoga tlaka, brzine pulsnog vala i određivanje augmentacijskog indeksa, dodatnih čimbenika u procjeni ukupnoga kardiovaskularnog rizika.

Dijagnoza arterijske hipertenzije, uspješnost liječenja, procjena kardiovaskularnog rizika i epidemiološki podaci tradicionalno su bili bazirani na mjerenjima arterijskoga tlaka učinjenim u liječničkim ordinacijama s pomoću klasičnoga živina tlakomjera. Spoznaje o varijabilnosti tlaka, o utjecaju ambijenta ordinacije i prisutnosti medicinskog osoblja na postignute vrijednosti, ali i toksičnost žive i skoro povlačenje živinih tlakomjera iz kliničke upotrebe doveli su do sve raširenije upotrebe kućnog mjerenja tlaka samomjeračima (MATS) i kontinuiranoga 24-satnog mjerenja arterijskoga tlaka (KMAT). Kombinirana primjena svih triju načina mjerenja omogućava točniju klasifikaciju i precizniji dijagnostički i terapijski algoritam. U ovome preglednom članku opisana je jednostavna tehnika mjerenja tlaka u ordinaciji koja ne smije biti podcijenjena te su prikazani prednosti i nedostaci svakoga pojedinog načina mjerenja i upozoreno je na njihovu kompatibilnost s recentnim preporukama međunarodnih društava. U posebnom odlomku opisano je i mjerenje centralnog arterijskoga tlaka, brzine pulsnog vala i određivanje augmentacijskog indeksa, dodatnih čimbenika u procjeni ukupnoga kardiovaskularnog rizika., Office blood pressure measurement using mercury sphygmomanometer is the gold standard for making diagnoses of hypertension, evaluation of cardiovascular risk and estimation of obtained control of treated hypertensives. The vast majority of epidemiologic data are based on this method. However, the importance of blood pressure variability, white coat effect as well as availability of simple devices, home and ambulatory blood pressure measurements became routine parts in routine clinical work. As mercury will be soon forbidden in clinical work such devices and methodology will be even more important. In everyday clinical practice all three techniques should be implemented and in this paper advantages and drawbacks of all techniques are discussed. In the end, based on recent data and recommendations of international societies, diagnostic algorithm was proposed. Additionally, we described the technique of non-invasive central blood pressure measurement, determination of pulse wave velocity and calculation of augmentation index, new proposed risk factors.

Ftalati (diesteri ftalatne kiseline) kemijski su spojevi, koji se prvenstveno koriste kao plastifikatori ili omekšavala, tj. u svrhu poboljšanja savitljivosti različitih vrsta plastika. Njihova prisutnost je otkrivena u prehrambenim proizvodima u koje dospijevaju migracijom iz okoline. Tijekom zadnjih desetak godina, ftalati su u fokusu svjetske javnosti zbog mogućih štetnih učinaka kako na okoliš, tako i na ljudsko zdravlje. Ftalati mogu imati toksičan učinak na jetru, bubrege i reproduktivni sustav te mogu djelovati kao endokrini disruptori. Također, mogu oštećivati respiratorni sustav, uzrokujući astmu i rinitis te štetno djelovati na kožu. U Republici Hrvatskoj do sada nije bilo provedeno istraživanje ovakvog obujma koje je istraživalo prisutnost ftalata, napose u krutoj hrani te je ovo prvo takve vrste. Za potrebe ovog znanstvenog mišljenja ftalati su u hrani određivani primjenom vezanog sustava plinske kromatografije i spektrometrije masa (GC- MS). Ukupno je bilo analizirano 43 uzorka različitih prehrambenih proizvoda na prisutnost 7 različitih ftalata. U 14 uzoraka je utvrđena prisutnost barem jednog ftalata te je slijedom toga napravljena procjena rizika koja je uključivala izračun izloženosti ftalatima putem prehrane te usporedbu s postavljenim TDI vrijednostima za pojedine ftalate. Kako su se sve vrijednosti izloženosti kretale unutar TDI vrijednosti, zaključeno je da ne postoji potencijalan rizik utjecaja ftalata na zdravlje ljudi u ispitivanim uzorcima ove studije.

Procjena rizika je tema kojom se bave kompanije iz širokog spektra djelatnosti i na temelju iste donose važne odluke za buduće poslovanje. Vrlo je važno strateški se opredijeliti i odabrati ključne odluke i unutar sustava upravljanja informacijskim sustavima. Različiti rizici koji proizlaze iz prijetnji i ranjivosti računalne opreme, osoblja koje je zaduženo za upravljanje tom opremom i sustavima za koje je informacijska tehnologija podrška, ugrožavaju temeljni cilj informacijskih sustava, da rade efektivno i efikasno. Procjena rizika informacijskih sustava temelji se na identificiranju prijetnji i ranjivosti, te određivanju vjerojatnosti njihovih ostvarenja, a time i vjerojatnost ostvarenja rizika. U trenutku kada je vjerojatnost događaja opisanog indikatorima koji ga mogu prouzročiti poznata, može se raspravljati i o matematičkim modelima pomoću kojih je moguće izračunati vjerojatnost događaja u budućnosti. Ako je pored procjena, poznata i statistička analiza u obliku zapisa stvarnih događaja, tada je statistički model moguće razviti u ozbiljan alat za podršku odlučivanju prilikom upravljanja informacijskim sustavima. U radu je prikazan model koji objedinjuje procjenu rizika informacijskih sustava i Bayesovu teoriju odlučivanja., Risk protection has long been one of the main tasks of companies in a wide scope of business. From extensive range of risks the cyber-risks highlight as one of the most important. Cyber-risks are generated from hackers, malicious software, disgruntled employees, competitors, and many other sources both internal and external. Internal and external attacks on corporate assets and rapidly growing technology forced corporate management to conduct more appropriate awareness of the information security risks to information assets. The information security risk assessment, when performed correctly, can give corporate managers the information they need in order to understand and control the risks to their assets. The risks are in much more detail analysed in economic sectors, but in recent years there is increasing of risk assessment practice in the world of information technology. The model presented in this paper integrates the management and analysis of information risks and decision-making theory and thus creates a framework for the integrated management information system based on the technological risk assessment and Bayesian learning. The paper shows simulation and two case study scenarios in which is presented a potentially wide range of usage.

Uvod: Karcinom debelog crijeva (CRC) jedan je od vodećih zdravstvenih problema u svijetu, a u Hrvatskoj je drugi uzročnik smrti. CRC je treći po incidenciji i mortalitetu u oba spola, uz značajne razlike po županijama. Etiologija uključuje interakciju nasljeđa, prehrane i životnih navika. Utvrđeno je kako je 90% svih slučajeva CRC-a u direktnoj vezi s prehrambenim navikama. Studentska populacija zbog promjene životne sredine, povećanja samostalnosti i promjene životnih uloga, te povećanog broja obveza mijenja prehrambene navike, najčešće nepovoljno. Prehrambene navike usvojene u ovom periodu se prolongiraju u kasnijim razdobljima života, a incidencija i mortalitet CRC-a značajno rastu iznad 40 godina. Cilj: Procijeniti rizične čimbenike za obolijevanje od CRC-a koji su povezani s prehrambenim i životnim navikama studentske populacije. Materijali i metode: 446 studenata (23 godine; 37,2% muški, 62,8% žene) ispunilo je anonimnu anketu koja je razvijena za potrebe ovog istraživanja. Obzirom na odgovore rangirani su u kategoriju niskog, srednjeg ili visokog rizika za karcinom debelog crijeva. Rezultati: Utvrđena je prisutnost velikog broja rizičnih čimbenika povezanih s CRC-om: visoka prevalencija povećane tjelesne mase (23,1%) i pretilosti (6,1%), pušenja (30,0%), niska razina fizičke aktivnosti (25,6% neaktivno, 30,3% sezonski aktivno), visok unos alkoholnih pića (20,6% tjedno, 1,4% dnevno), nizak unos ribe, voća i povrća i visok unos mesa i mesnih proizvoda, preferencija jako slane i začinjene (ljute) hrane, te pozitivna obiteljska anamneza (47,5% s predispozicijom, 12,1% s pozitivnom anamnezom na CRC). Utvrđene su značajne razlike po spolu (p, Introduction: Colorectal carcinoma (CRC) is one of the leading public health concerns around the globe and the second death cause in Croatia. By incidence and mortality CRC is on the third place in both genders, with significant differences through regions. Etiology incudes interaction between inheritance, nutrition and lifestyle habits. Around 90% of all CRC cases are in direct correlation with the diet. Student population because of change in place of living, higher independence and change in life roles, and increased number of obligations change nutritional habits, usually unfavourably. Nutritional habits established in this period are prolonged further through life, and the incidence and mortality due to CRC are showing significant increase from 40 years on. Aim: To estimate the risk factors for CRC related to dietary and lifestyle habits in student population. Materials and methods: 446 students (23 years; 37.2% male, 62.8% female) completed an anonymous questionnaire developed specifically for this research. Ranking into low, medium or high risk group was made according to their answers. Results: Number of CRC risk factors are highly abundant: high prevalence of overweight (23.1%) and obesity (6.1%), smoking (30.0%), low level of physical activity (25.6% inactive, 30.3% seasonally active), high consumption of alcohol (20.6% weekly, 1.4% daily), low consumption of fish, fruits and vegetables and high consumption of meat and meat products, preference of food high in salt and spices, and positive family anamnesis (47.5% with predisposition, 12.1% with positive anamnesis). Significant difference was found for gender (p

Rizik transfernih cijena prestavlja jedan od najznačajnijih rizika s kojim se suočavaju povezana društva, multinacionalne kompanije te porezne uprave. Povezana društva i porezne uprave razvijaju model upravljanja rizikom transfernih cijena koji se temelji na identifikaciji i procjeni rizika te postupcima sprječavanja potencijalnih negativnih učinaka primjene transfernih cijena. Upravljanje rizikom transfernih cijena na razini povezanih društava temelji se na objektivnoj i cjelovitoj dokumentaciji o transfernim cijenama u kojoj je detaljno opisan poslovni model društva i metodologija određivanja transfernih cijena. Porezne uprave upravljaju rizikom transfernih cijena na način da identificiraju i procjene indikatore postojanja rizika transfernih cijena. U slučaju visokog rizika transfernih cijena te značajnog iznosa potencijalnog povrata poreza, porezna uprava će pokrenuti detaljan nadzor transfernih cijena.

Fraudulent financial reporting refers to the deliberate misstatements, omissions or significant disclosures in the financial statements in order to deceive users of financial statements. The frequency of fraudulent financial reporting is increasing and the auditor should perform an audit with an attitude of professional skepticism and a questioning mind, a critical assessment of the audit evidence and to be alert, especially when considering and assessing fraud risk in order to provide reasonable assurance that the financial statements are free from material misstatements caused by fraud. Skepticism depends on the individual characteristics of the auditor, but skepticism will be also affected by the professional knowledge, training and experience with the significant audit firm's role in the creation and implementation of policies and procedures that promote the importance of skepticism during the audit process. The auditor is not responsible for the prevention and detection of fraud, but it is the responsibility of the management, which must establish appropriate fraud risk management program. The auditor is expected that with an attitude of professional skepticism implements procedures to identify and estimate the risk of fraud, performs appropriate procedures in response to the assessed risk of fraud, particularly in the evaluation of the collected evidence, and to communicate identified risks and express an opinion on the financial statements. Results of the research indicate, that the auditors, although recognizing the importance of skepticism, do not demonstrate the appropriate level of skepticism when assessing the risk of fraud. Therefore, there is need of continuous education about fraud and emphasizing the importance of skepticism at the audit firm level., Prijevarno financijsko izvještavanje odnosi se na namjerna pogrešna prikazivanja, značajne propuste ili objave u financijskim izvještajima sa ciljem obmane korisnika izvještaja. Učestalost prijevarnog izvještavanja je sve veća, te revizor tijekom revizije mora iskazivati skepticizam, odnosno imati ispitivački um, kritički pogled na revizijski dokaz i biti oprezan, a naročito kad razmatra i procjenjuje rizik prijevare, kako bi mogao pružiti razumno uvjerenje da izvještaji ne sadrže značajne pogrešne prikaze nastale uslijed prijevare. Skepticizam ovisi o individualnim karakteristikama revizora, ali na njega utječu i profesionalno znanje, edukacija i iskustvo, uz važnu ulogu revizorskog društva u kreiranju i implementaciji politika i procedura koje promiču važnost skepticizma u reviziji. Revizor nije odgovoran za sprječavanje i otkrivanje prijevara, već je odgovornost na menadžmentu koji mora uspostaviti program upravljanja rizicima prijevare. Od revizora se očekuje da sa stavom skepticizma provede postupke prepoznavanja i procjene rizika prijevare, reagira na procijenjeni rizik, a naročito prilikom ocjene prikupljenih dokaza te da komunicira prepoznate rizike i izrazi mišljenje o financijskim izvještajima. Rezultati istraživanja ukazuju da revizori, iako prepoznaju važnost skepticizma, ne iskazuju odgovarajuće razine skepticizma kod procjene rizika prijevare. Stoga je potrebna kontinuirana edukacija o prijevari i isticanje važnosti skepticizma na razini revizorskog društva.

Energetski sustavi su atraktivne mete za terorističke napade, pa ih je nužno odgovarajuće štititi. Optimiranje zaštite tih sustava je složen zadatak, koji zahtijeva sistematičan pristup s mogućnošću obuhvaćanja svih relevantnih elemenata i uzimanja u obzir pripadajućih neodređenosti. Cilj istraživanja opisanog u disertaciji bio je unaprijediti proces odlučivanja o mjerama zaštite od terorističkih napada na energetske sustave. U okviru istraživanja provedena je detaljna analiza takvih napada poduzetih u periodu od 1996. do 2010. godine. Na osnovi rezultata analize, te uvažavajući dosege drugih relevantnih istraživanja, razvijena je metoda za kvantitativnu procjenu i upravljanje rizikom od terorizma namijenjena operaterima energetskih sustava. Metoda je koncipirana na način da se koriste isključivo podaci koji su javno dostupni. Zasniva se na vjerojatnosnoj analizi rizika, analizi statističkih podataka, analizi odlučivanja i teoriji igre, a realizirana je korištenjem Bayesovih mreža. Procjenu prijetnje je moguće provoditi temeljem podataka o poduzetim terorističkim napadima ili na osnovi sektorskih pokazatelja razine prijetnje. Upotrebljivost metode demonstrirana je primjenom na stvarnom energetskom sustavu u okviru projekta kojemu je svrha bila unaprijediti strategiju zaštite i sigurnosti. Pokazalo se da se dobiveni rezultati i uočeni fenomeni dobro slažu s onima iz drugih istraživanja. Na osnovi prikupljenih iskustava dane su smjernice za daljnji razvoj metode. Energy systems are attractive targets for terrorist attacks and should be adequately protected. The optimization of the protection is typically a complex task, which requires a systematic approach with the ability to cover all the relevant elements and to take into consideration the associated uncertainties. The objective of the research was to improve the decision making process concerning the protection of energy systems from terrorist attacks. Within the scope of the research detailed analysis of such attacks carried out in the period from 1996 to 2010 was performed. Based on the obtained results and on the achievements of other researchers, the quantitative terrorism risk assessment and management method designated to the energy systems' operators was developed. The new method is realized by the implementation of Bayesian networks and allows to be used by utilizing the publicly available data only. It includes the components of the probabilistic risk analysis, statistical analysis, decision analysis and game theory. The threat assessment can be performed utilizing the statistical data on terrorist attacks or the threat level indicators. The applicability of the method was demonstrated by the implementation to the real energy system, within the project aimed to optimize the security strategy. It was shown that the results obtained and the phenomena observed are in good agreement with those from other studies. Based on the experience gathered, the directions for further development of the method were set.

Kukuruzna zlatica Diabrotica virgifera virgifera LeConte 1858. jedna je od najvažnijih štetenika kukuruza u Republici Hrvatskoj. Stigla je iz SAD-a gdje predstavlja najvažnijeg štetnika kukuruza. 1995. godine pronađena je u Bošnjacima i od tada se smatra jednim od važnijih kukaca hrvatske entomofaune. Do dana se proširila na cijelo uzgojno područje kukuruza, tj. na kontinentalnu Hrvatsku. Ekološki i ekonomski najprihvatljivije rješenje za izbjegavanje šteta od kukuruzne zlatice je integralna zaštita kukuruza koja podrazumijeva uzgoj kukuruza u plodoredu, tj. izbjegavanje monokulture. Ovaj završni rad imao je za cilj utvrditi visinu populacije i dinamiku leta u polju ponovljene sjetve praćenu PAM žutim pločama i feromonskim mamcima tijekom 2013. godine na području Klinča sela. U slučaju ponovljene sjetve kukuruza u 2014. godini potrebno je procijeniti rizik. U istraživanje je bilo uključeno jedno polje ponovljene sjetve. U polje ponovljene sjetve kukuruza postavljene su žute ploče i feromonski mamac. Visina populacije na PAM žutim pločama utvrđena je u razdoblju od 28.07.2013. do 18.08.2013. Praćenjem visine populacije štetnika u 2013. godini utvrđeno je da je populacija zlatica na polju bila niska i da je maksimalni tjedni ulov bio 37 zlatica/mamcu/7 dana što je niska gustoća populacije štetnika, ispod razine ekonomskog praga tolerantnosti. Na polju ponovljene sjetve, u razdoblju od 28.07.2013. do 25.08.2013. praćen je ulov štetnika na feromonskim mamcima na kojima je bio ulov od 345 kukuruzne zlatice.

Nagla srčana smrt (NSS) je definirana kao iznenadni zastoj srčane aktivnosti koja rezultira hemodinamskim kolapsom, a najčešće je uzrokovana malignim aritmijama, ventrikulskom tahikardijom, odnosno ventrikulskom fibrilacijom. Daleko najveći udio u etiologiji NSS ima koronarna bolest srca, odnosno akutni koronarni sindrom (ACS) i njegove posljedice. Unatoč, modernim modalitetima liječenja (rana revaskularizacija, moderna medikamentozna terapija) velik dio pacijenata nakon infarkta miokarda (IM) ostaje pod povećanim rizikom za naglu srčanu smrt. Određivanje stupnja sistoličke disfunckije lijevog ventrikla i rezidualne ishemije najvrjedniji su u procjeni rizika od rekurentnih koronarnih događaja i NSS-a. S obzirom na poznate manjkavosti navedenih parametara (ponajprije niske prediktivne vrijednosti) znanstvena zajednica je u konstantoj potrazi za boljim markerima rizika za NSS nakon IM. Neki invazivni i neinvazivni testovi (T-val alternans, RR varijabilnost, kasni potencijali, elektrofiziološka studija, ehokardiografski parametri srčane funkcije itd.) pokazali su se kao potencijalni markeri rizika za NSS. Predloženo istraživanje je zamišljeno kao prospektivna, opservacija studija koja će ispitivati vrijednost različitih metoda procjene rizika za naglu srčanu smrt nakon infarkta miokarda.

Uslijed neizbježne uporabe toksičnih metala u raznim granama suvremene industrijske proizvodnje te uslijed urbanih onečišćenja našeg okoliša u današnje je vrijeme nemoguće izbjeći izlaganje takvim tvarima. Dostupni znanstveni podaci ukazuju na statistički značajnu korelaciju između voda onečišćenih toksičnim metalima i količine tih metala u akvatičnim organizmima, odnosno u organizmima njihovih konzumenata. Hrvatska agencija za hranu provela tijekom 2012. i 2013. godine istraživanje koje je za cilj imao utvrditi razinu onečišćenosti toksičnim metalima (kadmij, olovo, živa i arsen) akvatičnih organizama te procijeniti razinu rizika na zdravlje potrošača. Uzorkovanje je provedeno tijekom proljeća i jeseni 2012. i 2013. godine u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ukupno je uzorkovan 161 uzorak morske i slatkovodne ribe, rakova i školjkaša te glavonožaca. Od 161 uzorka analiziranog na prisustvo žive, 9 uzoraka prelazilo je NDK vrijednosti. Razina žive bila je ispod granice kvantifikacije kod 25 uzoraka, a detekcije 1 uzorka. Najveći medijan koncentracije žive utvrđen je u skupini morskih riba (0, 095 mg/kg), a najniži u rakovima i školjkašima (0, 025 mg/kg).. Koncentracije olova veće od dopuštenih utvrđene samo kod 2 uzorka riba (1, 5%). Medijan koncentracije kadmija bio je najniži u uzorcima slatkovodne i morske ribe, nešto viši kod glavonožaca, a najviši u skupini rakova i školjkaša. Koncentracije kadmija veće od dopuštenih utvrđene su samo kod 2 uzorka (2, 06%) mišićnog mesa riba. Najviši medijan koncentracije arsena (3, 51 mg/kg) zabilježen je kod glavonožaca kod kojih je 30% uzoraka imalo koncentracije veće od 16, 9 mg/kg. Utvrđeno je kako se prosječna tjedna izloženost metil- živi (MeHg) kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kreće u rasponu od 0, 01 do 0, 07 μg MeHg /kg t.m. tjedno, a kod visokih konzumenata od 0, 035 do 0, 409 μg MeHg /kg t.m. tjedno. Prosječna tjedna izloženost anorganskoj živi kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kreće se u rasponu od 0, 002 do 0, 013 μg Hg/kg t.m. tjedno, a kod visokih konzumenata od 0, 023 do 0, 144 μg MeHg /kg t.m. tjedno. Procijenjena prehrambena izloženost olovu kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kreće se od 0, 002 do 0, 005 μg/kg t.m./dan. Kod visokih konzumenata akvatičnih organizama prehrambena izloženost olovu kreće se od 0, 013 do 0, 042 μg/kg t.m./dan. Prosječna tjedna izloženost kadmiju kod prosječnih konzumenata akvatičnih organizama kretala se od 0, 001 do 0, 007 μg Cd/kg t.m. tjedno. Prosječna tjedna izloženost kadmiju kod visokih konzumenata akvatičnih organizama kretala se od 0, 047 do 0, 115 μg Cd/kg t.m. tjedno. Prehrambena izloženost ukupnom arsenu (uAs) kod prosječnih konzumenata kretala se od 0, 003 do 0, 120 μg/kg t.m./dan, a kod visokih konzumenata od 0, 013 do 1, 857 μg/kg t.m./dan. Procijenjena prehrambena izloženost aAs kod prosječnih konzumenata kretala se od 0, 001 do 0, 003 μg/kg t.m./dan, a kod visokih konzumenata od 0, 018 do 0, 053 μg/kg t.m./dan. Iz procijenjene prosječne tjedne izloženosti metil-živi visokih konzumenata vidljivo je kako se takva izloženost nalazi znatno ispod utvrđene vrijednosti TWI od 1, 3 μg/kg tjelesne mase te da je rizik za zdravlje potrošača zanemariv. Rizik za zdravlje prosječnih konzumenata akvatičnih organizama još je zanemariviji jer su procijenjene prosječne tjedne izloženosti metil-živi kod daleko ispod utvrđene vrijednosti TWI. Iz procijenjene prosječne tjedne izloženosti anorganskoj živi visokih konzumenata vidljivo je kako se takva izloženost nalazi znatno ispod utvrđene vrijednosti TWI od 4 μg/kg tjelesne mase te da je rizik za zdravlje potrošača zanemariv. Rizik za zdravlje prosječnih konzumenata akvatičnih organizama još je zanemariviji jer se procijenjene prosječne tjedne izloženosti anorganskoj živi daleko ispod utvrđene vrijednosti TWI. Vrijednosti prehrambene izloženost olovu visokih i prosječnih konzumenata akvatičnih organizama manje su od utvrđenih vrijednosti BMDL01 za štetne učinke na sistolički krvni tlak (1, 50 μg/kg t.m./dan) i BMDL10 unosnih vrijednosti za prevalenciju štetnih učinaka na kronične bolesti bubrega (0, 63 μg/kg t.m./dan). Kod visokih konzumenata MOE za kardiovaskularne učinke kreće se u rasponu od 35, 71 do 115, 38, a za bubrežne učinke od 15 do 48, 46. Kod prosječnih konzumenata MOE za kardiovaskularne učinke kreće se u rasponu od 300 do 750, a za bubrežne učinke od 126 do 315. Kod visokih i prosječnih konzumenata akvatičnih organizama prosječna prehrambena izloženost kadmiju nalazi se znatno ispod granične vrijednosti od 2, 5 μg/kg tjelesne mase tjedno te se stoga može reći kako je razina rizika vrlo niska. Procijenjene vrijednosti prehrambene izloženosti aAs visokih i prosječnih konzumenata akvatičnih organizama nalaze se ispod raspona utvrđenih vrijednosti BMDL01 za kožne lezije (2, 2-5, 7 odnosno 0, 93-3, 7 μg/kg t.m./dan), karcinom pluća (0, 34- 0, 69 μg/kg t.m./dan) i karcinom mokraćnog mjehura (3, 2-7, 5 μg/kg t.m./dan). Kod visokih konzumenata MOE za kožne lezije kreće se u rasponu od 108 do 317, za karcinom pluća od 13 do 38, a za karcinom mokraćnog mjehura od 142 do 417. Kod prosječnih konzumenata MOE za kožne lezije kreće u rasponu od 1900 do 5700, za karcinom pluća od 230 do 690, a za karcinom mokraćnog mjehura od 2500 do 7500.

Sustav procjene rizika zaživio je u Republici Hrvatskoj 2009. kao nezaobilazna posljedica usklađivanja s međunarodnim standardima, a osobito s Direktivom 2005/60/EZ o sprjecavanju koristenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Procjena rizika je pojam raznovrsnog sadržaja zbog cega zahtjeva, osim legislativne podloge, primjenu brojnih kriterija u svrhu ucinkovite primjene u praksi. Na tom putu nalaze se sumnjive transakcije kao jedan od navedenih kriterija usko vezne uz procjenu stranke, transakcije, proizvoda ili usluge. Nesumnjivi doprinos sumnjivih transakcija kvaliteti sustava procjene rizika potvrdit ce se podvrgavanjem statistickoj analizi nekolicine zemalja zapadne i sjeverne Europe. Povezivanjem striktnih, ali ujedno i dovoljno elasticnih odredbi zakona koji uređuju sustav prevencije pranja novca i financiranja terorizma sa statistickom analizom prijava sumnjivih transakcija, nametnut ce se zakljucci koji idu u prilog ili predstavljaju kritiku ucinkovite primjene sustava procjene rizika u praksi. Koliko su sumnjive transakcije pouzdan kriterij analize procjene rizika, odnosno može li se smatrati jedinim, pokazat ce spomenuta statisticka analiza, uz mogucnost donosenja zakljucaka suprotnih pojedinim studijama izrađenim u međunarodnim okvirima.

Cilj izrade studije o procjeni rizika ponovnog uvođenja stepskog sokola (Falco cherrug) u prirodu je procjena svrsishodnosti i pogodnosti repopulacije stepskog sokola u Hrvatskoj kao mjere zaštite vrste, određivanje optimalnog načina i tempa te procjena utjecaja predloženih mjera na druge ugrožene svojte.

Knjiga sadržava poglavlja: Uvod u kemiju okoliša ; Zagađenje okoliša ; Kemijska analiza okoliša ; Biološke analize utjecaja onečišćenja na okoliš ; Osiguravanje kvalitete mjernih podataka ; Kemometrika u analitici okoliša ; Procjena rizika ; Zakonodavstvo u zaštiti okoliša ; O etičnom odnodu prema okolišu te Pojmovnik, Mjerne jedinice i veličine , bilješku o autorima i kazalo pojmova.

Za upravljanje rizicima računalnog sustava, prosječna mala tvrtka si ne može priuštiti skupo certificiranje po najmodernijim standardima koje zahtjeva izdvajanje značajnih financijskih sredstava i angažiranje već, u pravilu, preopterećenih ljudskih resursa. U okviru ovog rada izvršena je procjena rizika po prilagođenoj metodi, utemeljenoj na NIST metodologiji. Analizom dotadašnjih iskustava i prakse, anketom među djelatnicima, kao i testiranjima računalnog sustava dobivene su konkretne ranjivosti i prijetnje. Vrednovanje ranjivosti i prijetnji, kao i saznanja o već postojećim sigurnosnim kontrolama, omogućili su izračun i rangiranje rizika. Kontrola nad rizicima je uspostavljena odabirom strategije za upravljanje konkretnim rizikom po CRAMM metodologiji. Na osnovu rezultata procjene rizika, predloženih strategija za upravljanje rizicima tj. predloženih sigurnosnih kontrola i mjera, kao i izračuna isplativosti implementacije pojedinih strategija i kontrola rizika, menadžment tvrtke donio je konačnu odluku o isplativosti implementacije pojedinih sigurnosnih kontrola i zaštitnih mjera koje će povećati integritet, povjerljivost i raspoloživost računalnog sustava i samim tim potencijalne sigurnosne rizike i rizike performansi računalnog sustava svesti na minimum.

Opadanje brojnosti oprašivača zamijećeno posljednjeg desetljeća dijelom se pripisuje uporabi insekticida iz skupine neonikotinoida. Do sada je u međunarodnoj znanstvenoj literaturi objavljeno više od 100 radova s ključnim riječima „neonikotinoidi / imidakloprid“ i „pčela“, što ukazuje na ozbiljnost navedene problematike. Cilj je ovog rada dati pregled istraživanja o mehanizmima djelovanja i štetnim učincima neonikotinoida na glavne oprašivače u agroekosustavu, posebice na medonosne pčele (Apis mellifera L.). Neonikotinoidi su, posebno imidakloprid, učinkoviti u kontroli gospodarski važnih štetnika. Mnogi letalni i subletalni učinci neonikotinoida na pčele opisani su mnogobrojnim laboratorijskim istraživanjima, međutim, nisu zabilježeni nikakvi učinci u poljskim istraživanjima s realnim poljskim dozama.

Mikotoksini su toksični proizvodi plijesni koji mogu biti karcinogeni, genotoksični, mutageni i teratogeni. Pri umjerenoj klimi najčešće se u hrani za životinje nalaze aflatoksini, trihoteceni, fumonizini, zearalenon i okratoksin A, a sintetiziraju ih najčešće plijesni rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium. Pogodovni čimbenici za nastanak mikotoksina na žitaricama su zaraza toksinogenim plijesnima, ugljikohidratna podloga i učestale vegetacijske godine s izraženijim promjenama temperature i količine oborina. Nastanku mikotoksina na žitaricama u polju pogoduje korištenje hibrida koji daju visoke prinose uz smanjenu otpornost na stres, reducirana osnovna obrada, povećana gustoća sklopa, uzgoj u monokulturi i povećana zakorovljenost. Kontaminiranosti pogoduje mehanizirana žetva s povećanim lomom zrna, vlažnost zrna, naseljavanje štetnika tijekom skladištenja i skladištenje usjeva u velikim skladišnim prostorima što neminovno dovodi do miješanja zdravog i zaraženog usjeva. Hrvatska agencija za hranu provela je opsežno istraživanje s ciljem prikazivanja stanja zaraženosti dominantnih krmiva (sačma soje, kukuruz) koja količinski čine najveći udio u svim krmnim smjesama kako bi se procijenio rizik za životinje, a posljedično i za ljude. Uzorci sačme soje i kukuruza sakupljeni su kod 20 najvećih proizvođača hrane za životinje u Republici Hrvatskoj. Obim i intenzitet zaraženosti aflatoksinom, zearalenonom, deoksinivalenolom i fumonizinom B1 analiziran je na 300 uzoraka (181 kukuruza, 119 sačma soje) iz vegetacijske godine 2011. metodom ELISA (Enzyme-Linked Immunosorbent Assay). U kukuruzu je koncentracija aflatoksina iznad granice detekcije nađena u 23 % uzoraka (raspon 1, 0-10, 0 μg/kg), deoksinivalenola u 25 % (55- 500 μg/kg), fumonizina u 55 % (220-2000 μg/kg), a zearalenon je nađen samo u jednom uzorku. U sačmi soje aflatoksini su nađeni u 16 % uzoraka (raspon 1, 0-2, 0 μg/kg), deoksinivalenol u 30 % (55-200 μg/kg), zearalenon u 29 % (16-100 μg/kg) dok niti jedan uzorak nije bio kontaminiran fumonizinima iznad granice detekcije. Dobiveni rezultati ukazuju na učestalu kontaminaciju mikotoksinima. Koncentracije aflatoksina B1 znatno su niže od maksimalno dozvoljenih koncentracija propisanih Pravilnikom o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (NN 80/2010). I ostali analizirani mikotoksini nađeni su u koncentracijama koje su niže od onih koje je preporučila Europska komisija.

Tehnički odbori ISO i CEN razvili su, tijekom proteklih nekoliko godina, norme (ISO i EN) kojima se specificiraju minimalni zaštitni parametri za odjeću namijenjenu različitim aktivnostima pri gašenju strukturnih i požara otvorenog prostora, spašavanju i pretraživanju pri incidentima u gradovima (USAR), dok BSI čak ima normu za odjeću namijenjenu suzbijanju nasilja u gradovima. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na takvu odjeću odnose se na razinu zaštite od različitih vrsta toplinskih utjecaja izvana, poroznost te na mehaničku čvrstoću materijala. Izbor, uporaba, njega i održavanje takve odjeće opisani su u zasebnim tehničkim dokumentima. Budući da su zahtjevi normi slični, ali nisu jednaki, u organizacijama koje se bave gašenjem požara i spašavanjem, postavlja se pitanje da li je nužno da se za svaku od ovih vrsta intervencije predvidi zasebna zaštitna odjeća. Korištenje nekoliko različitih vrsta zaštitne odjeće donijelo bi, ne samo dodatne troškove nabave, već i dosad nepoznate komplikacije glede pohrane odjeće, transporta i presvlačenja na mjestu incidenta itd. Organizacija JOIFF predložila je specifikaciju multifunkcijske odjeće za spašavanje i gašenje požara, namijenjenu za sve aktivnosti osim gašenja požara u zgradama. U radu se, uz analizu i procjenu rizika pri aktivnostima gašenja požara i spašavanja, daje kritička usporedba zahtjeva specifikacije JOIFF sa zahtjevima relevantnih ISO, EN, BS i HRN normi. Uvidom u relevantne NFPA standarde ustanovljeno je da se u njima specificiraju zahtjevi za odjeću namijenjenu tehničkim intervencijama, ali da ih je zbog različitih ispitnih metoda nemoguće direktno usporediti s europskim normama., During past several years Technical Committees of ISO and CEN developed standards (ISO and EN) specifying minimum protective performance of clothing intended for use at various activities such as fighting structural and wildland fires, urban search and rescue (USAR), while BSI produced a standard for clothing intended for use during suppression of urban public disorders. Main characteristics required from such clothing are related to the level of protection against various kinds of external heat, breathability of clothing and mechanical properties of materials. Selection, use, care and maintenance of such clothing is described in separate technical documents. As the requirements of the standards are similar, but not identical, a question has been opened within fire and rescue services whether it is necessary to provide different type of protective clothing for each particular kind of intervention. Operational use of several different types of protective clothing would entail not only additional purchasing costs, but also currently unknown complications such as storage, transport and donning/doffing of such clothing at the incident site etc. Organization JOIFF developed a specification for multifunctional fire and rescue protective clothing useable for all activities apart from structural fires. In the paper, the analysis and assessment of risk in various activities of firefighting and rescue is presented, as well as critical comparison of performance requirements of JOIFF specification with those of relevant ISO, EN, BS and HRN standards. Insight into relevant NFPA standards proved that they specify requirements for garments intended for technical rescue incidents, but these cannot be directly compared to European norms because of different testing methods used.

Analize i istrage pomorskih pogibelji se mogu podijeliti u različite kategorije i dodijeliti različitim pomorskim vještacima radi daljne istrage ovisno o kategoriji nesreće. U radu se analizira pomorska nezgoda putničkog broda "Costa Concordia". Analiziraju se elementi koji su doveli do pogibelji. Predlažu se nove mjere koje treba poduzimati na području gdje se nezgoda dogodila s obzirom na postojeći navigacijski rizik.

Ovaj diplomski rad opisuje koncept oblaka računala i njegovu primjenu na području medicine. Razrađeni su modeli procjene rizika obolijevanja od dijabetesa i model preporuka terapija, pri čemu je detaljno objašnjena svaka komponenta implementiranog programskog rješenja. Prilikom izrade programskog rješenja korištene su najnovije tehnologije radi osiguranja višeplatformnog rješenja koje je neovisno o operacijskom sustavu kao i o uređaju. Gotovo programsko rješenje je implementirano na infrastrukturu kao uslugu Microsoftovog oblaka računala. Nakon izrade i implementacije programskog rješenja na oblak računala, provedeno je ispitivanje za svaki od implementiranih modela u svrhu dokazivanja ispravnosti njihova rada i temelja za primjenu u stvarnom sustavu.

Mikotoksini su toksični proizvodi plijesni koji mogu biti karcinogeni, genotoksični, mutageni i teratogeni. Pri umjerenoj klimi najčešće se u hrani za životinje nalaze aflatoksini, trihoteceni, fumonizini, zearalenon i okratoksin A, a sintetiziraju ih najčešće plijesni rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium. Pogodovni čimbenici za nastanak mikotoksina na žitaricama su zaraza toksinogenim plijesnima, ugljikohidratna podloga i učestale vegetacijske godine s izraženijim promjenama temperature i količine oborina. Nastanku mikotoksina na žitaricama u polju pogoduje korištenje hibrida koji daju visoke prinose uz smanjenu otpornost na stres, reducirana osnovna obrada, povećana gustoća sklopa, uzgoj u monokulturi i povećana zakorovljenost. Kontaminiranosti pogoduje mehanizirana žetva s povećanim lomom zrna, vlažnost zrna, naseljavanje štetnika tijekom skladištenja i skladištenje usjeva u velikim skladišnim prostorima što neminovno dovodi do miješanja zdravog i zaraženog usjeva. Hrvatska agencija za hranu provela je opsežno istraživanje s ciljem prikazivanja stanja zaraženosti dominantnih krmiva (sačma soje, kukuruz) koja količinski čine najveći udio u svim krmnim smjesama kako bi se procijenio rizik za životinje, a posljedično i za ljude. Uzorci sačme soje i kukuruza sakupljeni su kod 20 najvećih proizvođača hrane za životinje u Republici Hrvatskoj. Obim i intenzitet zaraženosti aflatoksinom, zearalenonom, deoksinivalenolom i fumonizinom B1 analiziran je na 300 uzoraka (181 kukuruza, 119 sačma soje) iz vegetacijske godine 2011. metodom ELISA (Enzyme-Linked Immunosorbent Assay). U kukuruzu je koncentracija aflatoksina iznad granice detekcije nađena u 23 % uzoraka (raspon 1, 0-10, 0 μg/kg), deoksinivalenola u 25 % (55- 500 μg/kg), fumonizina u 55 % (220-2000 μg/kg), a zearalenon je nađen samo u jednom uzorku. U sačmi soje aflatoksini su nađeni u 16 % uzoraka (raspon 1, 0-2, 0 μg/kg), deoksinivalenol u 30 % (55-200 μg/kg), zearalenon u 29 % (16-100 μg/kg) dok niti jedan uzorak nije bio kontaminiran fumonizinima iznad granice detekcije. Dobiveni rezultati ukazuju na učestalu kontaminaciju mikotoksinima. Koncentracije aflatoksina B1 znatno su niže od maksimalno dozvoljenih koncentracija propisanih Pravilnikom o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (NN 80/2010). I ostali analizirani mikotoksini nađeni su u koncentracijama koje su niže od onih koje je preporučila Europska komisija.

Tehnički odbori ISO i CEN razvili su, tijekom proteklih nekoliko godina, norme (ISO i EN) kojima se specificiraju minimalni zaštitni parametri za odjeću namijenjenu različitim aktivnostima pri gašenju strukturnih i požara otvorenog prostora, spašavanju i pretraživanju pri incidentima u gradovima (USAR), dok BSI čak ima normu za odjeću namijenjenu suzbijanju nasilja u gradovima. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na takvu odjeću odnose se na razinu zaštite od različitih vrsta toplinskih utjecaja izvana, poroznost te na mehaničku čvrstoću materijala. Izbor, uporaba, njega i održavanje takve odjeće opisani su u zasebnim tehničkim dokumentima. Budući da su zahtjevi normi slični, ali nisu jednaki, u organizacijama koje se bave gašenjem požara i spašavanjem, postavlja se pitanje da li je nužno da se za svaku od ovih vrsta intervencije predvidi zasebna zaštitna odjeća. Korištenje nekoliko različitih vrsta zaštitne odjeće donijelo bi, ne samo dodatne troškove nabave, već i dosad nepoznate komplikacije glede pohrane odjeće, transporta i presvlačenja na mjestu incidenta itd. Organizacija JOIFF predložila je specifikaciju multifunkcijske odjeće za spašavanje i gašenje požara, namijenjenu za sve aktivnosti osim gašenja požara u zgradama. U radu se, uz analizu i procjenu rizika pri aktivnostima gašenja požara i spašavanja, daje kritička usporedba zahtjeva specifikacije JOIFF sa zahtjevima relevantnih ISO, EN, BS i HRN normi. Uvidom u relevantne NFPA standarde ustanovljeno je da se u njima specificiraju zahtjevi za odjeću namijenjenu tehničkim intervencijama, ali da ih je zbog različitih ispitnih metoda nemoguće direktno usporediti s europskim normama.

U ovom radu razvijena je metoda za određivanje dvadeset pesticida u površinskim vodama ekstrakcijom čvrstom fazom i plinskom kromatografijom vezanom sa spektrometrijom masa. Ispitani su parametri ključni za ekstrakciju čvrstom fazom: vrsta sorbensa, pH-vrijednost uzorka, vrsta i volumen otapala za eluiranje, volumen uzorka i vrsta otapala za injektiranje. Pri optimalnim uvjetima za sve su pesticide postignute iskoristivosti od 84, 4 – 106, 9 %, dok je iskoristivost za bentazon bila 139, 9 %. Razvijena metoda je validirana i dobivene su granice kvantifikacije od 0, 005 – 1, 000 µg/L za sve pesticide, osim za bentazon (50 µg/L). Validirana metoda je primijenjena u analizi realnih uzoraka površinske vode u blizini poljoprivrednih polja. U uzorcima su najčešće detektirani herbicidi acetoklor, terbutilazin, metolaklor i dimetenamid (u 65 – 80 % uzoraka). Učestalost detekcije bila je niska za kaptan, metamitron, dimetoat, metribuzin, tebukonazol i atrazin, a bentazon, fludioksonil i kloridazon nisu detektirani u realnim uzorcima. Dobiveni rezultati korišteni su za procjenu rizika pesticida na vodeni okoliš, pri čemu je kvocijent rizika korišten kao pokazatelj. Najviši dugoročni rizik dobiven je za acetoklor te klorpirifos, koji je detektiran u više od polovine analiziranih uzoraka. Visok kratkoročni rizik određen je za terbutilazin, acetoklor, klortalonil, klorpirifos-metil, klorpirifos, pendimetalin i oksifluorfen. Validirana metoda je primijenjena u ispitivanjima učinkovitosti uklanjanja pendimetalina, klorpirifosa, dimetoata i dimetenamida nanofiltracijskom membranom iz uzorka deionizirane, vodovodne i površinske vode.

Stanje sigurnosti na određenom području nameće potrebu stalnog propitivanja postojećeg sustava zaštite kapitalnih objekata u državi, a osobito objekata od posebnog značaja za obranu. Objekti od posebnog značaja za obranu bitni su dio svakodnevnog života, koji omogućuju neometano funkcioniranje gospodarstva i svih drugih djelatnosti države. Pod zaštitom objekata posebno značajnih za obranu razumjeva se sustav obveznih mjera kojima se sprječava uništenje ili oštećenje objekata, odnosno zaštitta otkrivanja tajnih podataka o objektima i djelatnostima u njima. Za svaki oblik ugrožavanja, potrebno je poduzimati adekvatne preventivne mjere zaštite. Osnovni oblici mogućih ugrožavanja objekata koji mogu izazvati veće ili manje štete, a koji su u neposrednoj domeni tjelesne i tehničke zaštite su različiti oblici terorističkih djelovanja, sabotaže, diverzije, eksplozije, veći požari, prirodne katastrofe, provalne krađe i krađe, razbojništva i sl.t. Cilj ovog rada je prikazati odgovornost kriznog menadžmenta za objekte od posebnog značaja za obranu, tijekom izrade prosudbe ugroženosti i planova zaštite uz primjenu procjene rizika.

Identificiranje i rangiranje glavnih rizika za zdravlje ljudi koji bi trebali biti obuhvaćeni inspekcijom mesa svinja pretpostavka su za pravilno funkcioniranje sustava kontrole hrane od "polja do stola". Dosadašnji sustav u Hrvatskoj, kao i u EU, pokazao je prednosti, no istovremeno i slabosti trenutnih metodologija koje se koriste u inspekciji mesa svinja. Stoga se nametnula potreba za revizijom i donošenjem prijedloga inspekcijskih metoda koje bi ispunjavale svrhu inspekcije mesa u odnosu na opasnosti koje trenutno nisu obuhvaćene sustavom inspekcije, kao i za predlaganjem prilagodbe metoda i učestalosti provođenja inspekcija koje osiguravaju ekvivalentnu razinu zaštite. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nedavno je predložila Europskoj komisiji (EC) izmjene u metodologiji procjene rizika od bioloških i kemijskih opasnosti u mesu svinja, uključujući tu i izmjene s obzirom na uvažavanje aspekata dobrobiti svinja. Predloženi postupci prilikom inspekcije mesa svinja moraju se prilagoditi nacionalnim potrebama, a podaci o specifičnim bolestima prenosivih hranom u državama članicama EU moraju biti usporedivi kako bi se učinkovito upravljalo rizicima. Kao nova članica EU, Hrvatska će imati obvezu pratiti i implementirati sustav preporučen od strane EC u svrhu zaštite zdravlja potrošača na jedinstvenom EU tržištu. Ovaj rad opisuje nove smjernice u sustavu inspekcije mesa svinja na razini EU, kao i mogućnosti za njihovo ugrađivanje u postojeći sustav kontrole zdravstvene ispravnosti mesa svinja u Hrvatskoj.

Brojnost i smrtnost jaja kukuruzne zlatice tijekom zime u tlu su primarni cimbenici koji odreduju potencijalne štete od licinki na korijenu kukuruza u proljece. Cilj istraživanja bio je utvrditi odnos izmedu ulova odraslih kukuruzne zlatice na mamcima i procijenjenu brojnost odloženih jaja u jesen i proljece. Drugi cilj je bio opisati odnos izmedu procijenjene brojnosti jaja u jesen i proljece iduce godine kako bi se utvrdio udio smrtnosti u danim okolnostima. Podaci o broju jaja u jesen i proljece su analizirani binomnom procjenom broja jedinki na temelju ucestalosti pojavljivanja. Odnos izmedu procijenjenog broja jaja u jesen i proljece je opisan linearnim regresijskim modelom. Utvrdena je pozitivna korelacija izmedu podataka o ulovu odraslih na mamce i procijenjenog broja jaja u jesen i proljece. Koeficijent opisuje jaku korelaciju. Linearni model koji opisuje zimsku smrtnost jaja (y = 0, 6505x – 512 586 (R² = 0, 955*1) je postavljen.

Opis značaja informacijskog sustava te prijetnje njegovoj funkcionalnosti. Značaj izgradnje sustava sigurnosti informacijskog sustava. Procjena rizika kao korak ka odabiru kontrola. Konkretan primjer procjene rizika poslovnog subjekta metodom OCTAVE ALLEGRO.

Ujednačavanje hrvatske regulative za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom s pravnim stečevinama Europske Unije započelo je donošenjem Direktiva EU za ovo područje ("Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council", iz 1994. godine, i "Directive 1999/92/EC of the European Parliament and the Council" koja je objavljena 1999. godine). Izdavanjem danas važećih propisa odnosno Pravilnika iz 2006., 2007. i 2010. godine ("Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom", NN br. 39/06 i dopuna/izmjena NN br. 106/07 i "Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama", NN br. 34/10) dovršen je ciklus izrade propisa, za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, u Republici Hrvatskoj. Posljednjim izdanjima hrvatskih propisa dovršen je proces ujednačavanja hrvatske regulative, u području protueksplozijske zaštite, s europskom regulativom (Direktivama).

U radu je prikazana multifunkcijska odjeća za gašenje i spašavanje koju predlaže organizacija JOIFF. U radu se uz analizu i procijenu rizika pri aktivnostima gašenja požara i spašavanja daje kritička usporedba zahtjeva specifikacije JOIFF sa zahtjevima sa zahtjevima relevantnih ISO, EN, BS i HRN normi.

Formaldehyde has been classified as carcinogenic to humans (WHO IARC group 1). It causes leukaemia and nasopharyngeal cancer, and was described to regularly occur in alcoholic beverages. However, its risk associated with consumption of alcohol has not been systematically studied, so this study will provide the first risk assessment of formaldehyde for consumers of alcoholic beverages. Human dietary intake of formaldehyde via alcoholic beverages in the European Union was estimated based on WHO alcohol consumption data and literature on formaldehyde contents of different beverage groups (beer, wine, spirits, and unrecorded alcohol). The risk assessment was conducted using the margin of exposure (MOE) approach with benchmark doses (BMD) for 10 % effect obtained from dose-response modelling of animal experiments. For tumours in male rats, a BMD of 30 mg kg-1 body weight per day and a “BMD lower confi dence limit” (BMDL) of 23 mg kg-1 d-1 were calculated from available long-term animal experiments. The average human exposure to formaldehyde from alcoholic beverages was estimated at 8·10-5 mg kg-1 d-1. Comparing the human exposure with BMDL, the resulting MOE was above 200,000 for average scenarios. Even in the worst-case scenarios, the MOE was never below 10,000, which is considered to be the threshold for public health concerns. The risk assessment shows that the cancer risk from formaldehyde to the alcohol-consuming population is negligible and the priority for risk management (e.g. to reduce the contamination) is very low. The major risk in alcoholic beverages derives from ethanol and acetaldehyde., Formaldehid je kancerogen za ljude te je klasificiran u skupinu 1 prema WHO IARC-u. Uzrokuje leukemiju i nazofaringealni karcinom, a navodi se i kao redoviti sastojak alkoholnih pića. Međutim, rizik od izlaganja formaldehidu konzumacijom alkoholnih pića nije sustavno istražen pa će ovo istraživanje pružiti prvu takvu procjenu rizika. Količina formaldehida koju ljudi unose alkoholnim pićima u Europskoj je uniji procijenjena temeljem podataka Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji alkohola i literature o sadržaju formaldehida u različitim skupinama alkoholnih pića (pivo, vino, jaka alkoholna pića i neregistrirani alkohol). Procjena rizika obavljena je korištenjem pristupa granice izlaganja (eng. margin of exposure, MOE) i graničnih doza (eng. benchmark doses, BMD) za 10 %-tni učinak koji se postiže modeliranjem odnosa doza-odgovor u ispitivanjima provedenima na životinjama. BMD od 30 mg kg-1 tjelesne težine na dan i BMD s nižom granicom pouzdanosti (BMDL) od 23 mg kg-1 d-1 izračunati su za tumore kod mužjaka štakora temeljem raspoloživih dugotrajnih ispitivanja provedenih na životinjama. Prosječno izlaganje ljudi formaldehidu u alkoholnim pićima procijenjeno je na 8·10-5 mg kg-1 d-1. U usporedbi s BMDL vrijednošću krajnji MOE je iznosio više od 200.000 u prosječnim situacijama. Čak i u najlošijim situacijama MOE nije nikada bio niži od 10.000, što se smatra graničnom vrijednošću za zdravlje ljudi. Procjena rizika pokazuje da je rizik od nastanka karcinoma uslijed izlaganja formaldehidu iz alkoholnih pića zanemariv te da je prioritet upravljanja rizikom u takvim slučajevima (npr. kako bi se smanjila kontaminacija) vrlo nizak. Najveći rizik proizlazi iz etanola i acetaldehida koji se također nalaze u alkoholnim pićima.

Rad opisuje postupak održavanja vanjskog i unutarnjeg sustava za zaštitu od munje temeljem Tehničkog propisa na primjerima industrijskih elektroenergetskih objekata, u kojima postoji trajna prisutnost ljudi.

U radu je napravljena usporedba bitnih zahtjeva europskih i hrvatskih normi za vatrogasnu odjeću u korelaciji s utjecajima požara i okoliša, a temeljem numeričke procjene rizika istraženo je u kolikoj mjeri traženi zahtjevi normi odgovaraju potrebama nositelja u ova dva ambijenta.

Upravljanje rizikom od zagađenja okoliša smatra se važnom zadaćom svake naftne kompanije. Pritom je upravljanje cjelovitošću magistralnih cjevovoda jedan od najvažnijih elemenata. Na temelju opsežnog istraživanja dostupne literature i svjetskih, a posebice europskih iskustava i propisa te analize relevantnih značajki raznih metoda procjene rizika i utvrđivanjem rizika od propuštanja naftovoda, postavljena je metodologija procjene rizika od propuštanja naftovoda primjenjiva na sustave magistralnih naftovoda u Hrvatskoj. U radu je prikazana baza podataka o propuštanjima magistralnih naftovoda u Hrvatskoj, u koju su uključeni podaci za magistralne naftovode kompanija INA i JANAF. Podaci su analizirani i uspoređeni s podacima baze podataka o propuštanjima europskih magistralnih naftovoda CONCAWE. Pri tome je izračunata učestalost propuštanja, kao i vjerojatnost propuštanja za odabrane naftovode kompanije INA. Cilj istraživanja provedenog u okviru ovog doktorskog rada je definiranje metodologije procjene rizika od propuštanja naftovoda primjenjive na naftovode u Hrvatskoj, a zasnovane na podacima o propuštanjima magistralnih naftovoda u Hrvatskoj u razdoblju od deset godina, rezultatima provedenih laboratorijskih ispitivanja i terenskih ispitivanja odabranih magistralnih naftovoda, te njihovu modeliranju. Predložena metodologija procjene rizika od propuštanja naftovoda, temeljena na svim prethodno definiranim elementima istraživanja, operativno je jednostavnija, što znači da njezino provođenje zahtijeva manje vremena, nisu potrebne dodatne specijalističke izobrazbe, te je samim time i financijski povoljna. Propisani postupak njezinog provođenja prikazan je na primjeru magistralnog naftovoda Otpremna stanica Graberje – Otpremna stanica Stružec. Primjena metodologije na postojeće sustave magistralnih naftovoda u Republici Hrvatskoj smanjit će rizik od propuštanja magistralnih naftovoda, a time i negativan utjecaj takvih događaja na okoliš. U doktorskog radu također su analizirani propisi, preporuke i smjernice u području zaštite okoliša i rizika od onečišćenja okoliša u naftnoj industriji, te su ugrađeni u preporučeni sustav za upravljanje cjelovitošću naftovoda.

Najvažnijim mikotoksinima hrane za životinje smatraju se aflatoksini, trihoteceni, fumonizini, zearalenon i okratoksin A, a sintetiziraju ih najčešće plijesni rodova Aspergillus , Penicillium i Fusarium. Razvoj i intenzitet pojavnosti mikotoksina uvjetovana je mikroklimatskim čimbenicima u različitim dijelovima svijeta, te uz pogodovne ekološke prilike trajno ugrožavaju proizvodnju i skladištenje hrane za životinje. Pogodovni čimbenici pojačanog razvoja mikotoksina su toksinogene plijesni na odgovarajućoj podlozi (žitarice, ugljikohidratna podloga) i učestale vegetacijske godine s izraženijim promjenama temperature i količinom oborina. Nadalje, današnji hibridi selekcionirani su na visoke prinose, a smanjene biološke otpornosti na stres, i zbog toga lakše prijemčivi na razvoj mikotoksina. Agrotehnika koja podrazumijeva reduciranu osnovnu obradu, povećanu gustoću sklopa, uzgoj u monokulturi te povećanu zakorovljenost pogoduju razvoju mikotoksina još na polju. Mehanizirana žetva pri povećanoj vlazi i povećanom lomu zrna mogu biti tzv. „ulazna vrata“ izvoru zaraze. Skladištenje usjeva u velikim skladišnim prostorima neminovno dovodi do miješanja zdravog i zaraženog usjeva, a nije rijetko korištenje improviziranih skladišta s povećanim naseljavanjem štetnika. Osim toga, geografska rasprostranjenost mikotoksina vezana je uz klimatske uvjete rasta pojedinih vrsta plijesni. Mikotoksini mogu izazivati niz štetnih učinaka na ljude i životinje (karcinogenost, imunotoksičnost, probavne smetnje, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, reproduktivna i razvojna toksičnost, i dr.), pri čemu često mogu istovremeno djelovati na različite načine i na više ciljnih mjesta u organizmu, što ovisi o samoj tvari, dozi i vremenu izloženosti. Višegodišnja istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da mikotoksini učestalo kontaminiraju žitarice, te je sustavna kontrola mikotoksina u hrani i hrani za životinje neophodna kako bi se izbjegli negativni učinci na zdravlje kao i ekonomski gubici u poljoprivredi. U Hrvatskoj se na temelju godišnjeg plana uzorkovanja provodi sustavna kontrola namirnica biljnog i životinjskog podrijetla na mikotoksine u ovlaštenim laboratorijima za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane. Kako bi procijenila rizik za životinje, a posljedično i za ljude, Hrvatska agencija za hranu je provela istraživanje pod nazivom „Studija pojavnosti mikotoksina u krmivima i krmnim smjesama u RH“ koje je, uz ostale stručne i znanstvene reference, služilo kao temelje za izradu ovog znanstvenog mišljenja. Dobiveni rezultati studije ukazuju na učestalu kontaminaciju pretraživanim mikotoksinima, ali u koncentracijama znatno nižim od maksimalno dozvoljenih koncentracija aflatoksina B1 propisanih Pravilnikom o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (NN 80/2010). Također, ostali analizirani mikotoksini (zearalenon, fumonizini, deoksinivalenol) utvrđeni su u koncentracijama koje su ispod preporuka Europske komisije. Rizik za ciljne životinje konzumacijom krmiva pripravljenih od analiziranih sirovina – minimalan je. Rizik za potrošače proizvoda animalnog podrijetla koji potječu od životinja hranjenih ovim krmivima zanemariv je zbog niske razine kontaminacije hrane za životinje i općenito niskog prelaska ispitivanih mikotoksina u jestiva tkiva. S obzirom na donesene zaključke dane su i preporuke za kontinuirano praćenje i analizu ključnih sirovina i gotovih krmih smjesa u okviru specifičnih projekata kao i u okviru Državnog programa monitoringa rezidua i Državnog plana službenih kontrola i monitoringa hrane za životinje te uključivanje okratoksina A, T-2 i HT- 2 toksina u buduća istraživanja pri čemu je potrebno analizirati veći broj različitih sirovina i krmnih smjesa. Analiza specifičnih krmnih smjesa za pojedine životinje treba biti usredotočena na mikotoksine na koje su te životinje posebno osjetljive.

Taking into account the technical characteristics of the welding processes, associated with the fulfilling clients’ requirements, the assurance of safe and healthy working places as well as the environment protection the fundamental meaning belongs to the application of the appropriate methods of risk assessment of these processes. The paper presents the results of risk analysis, using an integrated risk indicator implemented into operation of the MIG and MAG welding processes in the practice. In the welding risk management one can decide about reduce the risk by avoiding the risky ventures, or as a result of the proper preventive actions’ application., Uzimajući u obzir tehničke karakteristike postupaka zavarivanja, povezane sa ispunjenjem zahtjeva kupaca, osiguranja sigurnosti i zdravlja na radnim mjestima te zaštite okoliša, kao temeljni zahtjev pojavljuje se primjena odgovarajućih metoda procjene rizika tih procesa. U radu su dati rezultati provedene analize, korištenjem integriranog pokazatelja rizika u operacijama MIG i MAG zavarivanja u praksi. U upravljanju rizikom zavarivanja može se smanjiti rizik procesa ili izbjegavanjem rizičnih ulaganja u opremu ili kao rezultat uvođenja odgovarajućih preventivnih mjera.

Kadmij (Cd), olovo (Pb), živa (Hg) i arsen (As) sastavni su dio Zemljine biosfere, ne razgrađuju se već kruže u prirodi u različitim oksidacijskim i kemijskim oblicima. Čovjekovim djelovanjem povećavaju se prirodno prisutne razine tih elemenata u okolišu. Vodene i zračne struje prenose ih na velike udaljenosti od izvora onečišćenja, tako dolaze u tlo i biljke, a prehrambenim lancem i u životinje te čovjeka. Hrana biljnog i životinjskog podrijetla, uz elemente esencijalne za organizam, sadrži i elemente kao Cd, Hg, Pb i As koji nemaju poznatu funkciju u organizmu. Ti elementi u malim količinama mogu biti (otrovni) štetni, a njihovi toksični učinci ovise o unesenoj (dozi) količini, oksidacijskom stanju i kemijskom obliku. Oni imaju sposobnost nakupljanja u organizmu, ograničena im je mogućnost detoksikacije, sporo se izlučuju iz organizma, a zajedničko obilježje i m je višestruko toksično djelovanje na organe kao što su pluća, bubrezi, jetra, žuč i probavni trakt. Divljač se, kao predstavnik divljeg svijeta šume i njenih rubnih dijelova, smatra pogodnim bioindikatorom eventualne onečišćenosti okoliša navedenim elementima.Razine Cd, Pb, Hg i As u domaćih i divljih životinja u pravilu se uvelike razlikuju jer divlje životinje imaju slobodu izbora hrane, prehrana im ovisi o sezonskoj raspoloživosti određene vrste hrane, hrane se na velikom teritoriju te većinom žive puno duže od domaćih životinja kojima je prehrana jednolična, kontrolirana, a time i nižih razina Cd, Pb, Hg i As. U Republici Hrvatskoj ne postoji nacionalna legislativa s obzirom na najviše dopuštene količine teških metala u mišićnom tkivu i iznutricama divljih životinja koje se koriste u prehrani, stoga su u procjeni zdravstvene ispravnosti mesa i iznutrica divljači korištene vrijednosti Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani (NN, 154/08) pod nazivljem meso i iznutrice odnosno jetra i bubreg goveda, ovaca, svinja i peradi. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani (NN, 78/2011) u potpunosti su izbrisane vrijednosti za arsen (kao i željezo i nikal) koje se mogu naći u hrani, što znači da razine ukupnog arsena i u tkivima divljači više ne podliježu zakonskim propisima. Procjena izloženosti ljudi Cd, Hg, Pb i As iz hrane tj. mesa i iznutrica divlje svinje, običnog jelena i srne, temeljena je na izmjerenim koncentracijama tih elemenata (medijanu koncentracije) objavljenima u Stručnoj studiji. U nedostatku točnih podataka o količini konzumiranog mesa i iznutrica divljači prosječne odrasle osobe u Hrvatskoj, u procjeni izloženosti korišteni su podaci iz Stat ističkog ljetopisa 2011. Državnog zavoda za statistiku o godišnjem prosjeku potrošnje divljači i mesa kunića tj. jestivih iznutrica po članu kućanstva. Prema rezultatima Stručne studije, lovci i članovi njihova kućanstva učestalije konzumiraju divljač pa zbog toga unose i veće količine Cd, Pb, Hg i As od prosjeka populacije. Za pretpostaviti je da količina konzumiranog mesa divljači uvelike premašuje količinu konzumiranih iznutrica gdje su nađene više razine elemenata. Time je i rizik od unosa navedenih ele menata u količini koja bi premašila preporučene vrijednosti malen, čak i u ovom dijelu populacije. Osjetljivim populacijskih skupinama, djeci, trudnicama i dojiljama preporuča se ne konzumirati iznutrice divljači. Opća populacija Hrvatske prosječnom konzumacijom mesa pa i iznutrica divljači od nekoliko puta godišnje zanemarivo će povećati unos Cd, Pb, Hg i As hranom. Iznimka je konzumacija bubrega divljih svinja kojima će se unijeti nešto više Cd no ni te količine neće premašiti dopušteni tjedni unos. S obzirom na nutritivnu vrijednost mesa divljači i gotovo zanemariv unos toksičnih elemenata, nema preporuka vezanih za količinu konzumiranog mesa divljači.

Revizorovom odgovornošću da prepozna i procijeni rizike značajnog pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima, kroz stjecanje razumijevanja subjekta i njegovog okruženja, uključujući i subjektove interne kontrole, bavi se Međunarodni revizijski standard 315 – Prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja tijekom stjecanja razumijevanja subjekta i njegovog okruženja. Autor u ovom članku pojašnjava najznačajnije revizijske aktivnosti koji se provode radi stjecanja razumijevanja poslovnog subjekta i njegovog okruženja, uključujući i njegove interne kontrole, kako bi se, na razini financijskih izvještaja subjekta i na razini tvrdnji menadžmenta subjekta o financijskim izvještajima, prepoznali i procijenili rizici značajnih pogrešnih prikazivanja

The aim of this paper was to ascertain chronic obstructive pulmonary disease (COPD) prevalence among industrial workers in the Russian Federation and determine relative contribution of smoking and occupational factors to COPD. We recruited 1,375 workers aged 30 or over. Six hundred and twenty-four of them were occupationally exposed to vapours, gases, dust, and fumes (VGDF). Physical examination and baseline spirometry were performed for all the participants of the study. Those with airfl ow limitation of FEV1/FVC, Cilj ovog rada bio je potvrditi prevalenciju kronične opstruktivne plućne bolesti (engl. chronic obstructive pulmonary disease, COPD) među industrijskim radnicima u Ruskoj Federaciji i utvrditi relativni doprinos pušenja i profesionalnih čimbenika razvoju COPD-a. Odabrali smo 1.375 radnika u dobi od 30 godina i starijih. Šeststo dvadeset i četiri radnika bila su izložena parama, plinovima, prašini i dimovima (engl. vapours, gases, dust, and fumes – VGDF) na radu. Svi su radnici bili podvrgnuti fi zičkom pregledu i temeljnoj spirometriji. Za radnike koji su imali smanjen protok zraka (FEV1/FVC