Search

Brza proizvodnja prototipova (e. Rapid Prototyping - RP) počela se razvijati početkom 1980 - tih godina i nije bila orijentirana na masovnu proizvodnju, već na potrebe i zahtjeve kupaca. Prema normi ASTM F42, 2009. godine primjenjuje se izraz aditivna proizvodnja (e. Additive Manufacturing - AM). To su postupci kojima je moguće izraditi relativno komplicirane geometrije na temelju računalnog 3D modela tvorevine u relativno kratkom vremenu. Pritom se zahtjeva da odgovarajuća tvorevina bude dobre kvalitete, dobrih mehaničkih svojstava, dimenzijske točnosti i preciznosti. \No broj raspoloživih materijala koje je moguće upotrijebiti za proizvodnju prototipova je ograničen i njihova svojstva se mogu dosta razlikovati od svojstava materijala konačne tvorevine. Stoga je za optimalnu primjenu prototipova pri razvoju tvorevine potrebno poznavati svojstva materijala prototipova, posebice ako se s pomoću njih provode funkcijska ispitivanja. U okviru doktorskog rada izrađena su ispitna tijela uz podešavanje različitih parametara (položaj ispitnog tijela u izradbenom prostoru stroja, brzina izrade, unešena energija tijekom izrade, debljina sloja materijala i snaga lasera). Zatim je analiziran izgled površine (hrapavost), mehanička svojstva dobivenih ispitnih tijela, te utjecaj atmosferilija (UV zračenja, upojnost vode) na njihova svojstva. Konačno, na temelju sistematiziranih podataka dobivenih ispitivanjem svojstava ispitaka, dan je kritički osvrt na podatke o svojstvima materijala koje navode njihovi proizvođači. Rapid prototyping began to develop in early 1980 th and was not focused on mass production, but on demands and needs of customers. According to standard ASTM F42 from 2009., Additive Manufacturing – AM is applied. With AM it is possible to create physical models, prototypes, components, tools and functional parts from 3D data constructed using the computer (CAD), with complicated geometry in relatively short time, which is very difficult or even impossible to do with other manufacturing technologies. At the same time requirement is product of good quality, good mechanical properties, dimensional accuracy and precision. There are also many restrictions, primarily in the number of available materials and their properties which may differ quite considerably from the properties of the end-user products materials. Therefore, for optimal use of prototypes in product development it is necessary to know the material properties, and how the various parameters of the machine influence on them, especially if it is used on carry out functional tests. Within doctoral thesis adequate test specimens will be prepared and it will be tested how the machine parameters (orientation of test specimen, energy density, speed and power of laser, and layer thickness of materials) influence the roughness, mechanical properties of product and resistance to atmospheric conditions (UV radiation and absorption of water). Finally, based on the systematized data obtained by testing of properties of the test specimen, it will be provided a critical commentary regarding the data stipulated by their producers.

U završnom radu predstavljeni su najznačajniji biopolimeri današnjice. Izvršen je sažet prikaz najznačajnijih biopolimera, njihova primjena i način dobivanja. U završnom se radu pojašnjava pojam biorazgradljivosti polimera i njezina važnost za okoliš, te se vrši usporedba sa polimerima na bioosonovi i onih dobivenih petrokemijskim putem. U radu su opisani samo bioopolimeri koji su načinjeni od biomase, a mogu biti razgradljivi i nerazgradljivi. Nisu obrađeni bioragradljivi polimeri na fosilnoj osnovi.

Reduktori su neizostavan element većine strojeva u današnje vrijeme, bilo po pitanju smanjenja broja okretaja ili povećanju okretnog momenta, rabe se za prijenos momenta s pogonskog vratila na pogonjeni uređaj. Ovisno o stroju ili aplikaciji gdje se ugrađuju, potrebno je dobro poznavati strojarsku pozadinu, jer odabir optimalnog reduktora zavisi od više faktora. Osnovni faktor je izvedba ili tip reduktora, zatim prijenosni omjer, okretni moment, veličina, servisni faktor i opterećenje. Tipovi reduktora prema generalnoj podjeli su: pužni reduktori, zupčasti reduktori, planetarni reduktori, varijatori brzine te reduktori za poljoprivredne strojeve. Reduktori se sastoje iz dijelova koji su obično izrađeni od metalnih materijala, a ovdje je bio zadatak napraviti reduktor s dijelovima načinjenim od polimernih materijala koji ima mogućnost regulacije brzine i okretnog momenta na izlaznom vratilu.

Uloga polimera u svakodnevnom životu od velikog je značaja, a u budućnosti će njihova važnost sve više rasti. Polimeri omogućavaju razvoj društva visoke energijske učinkovitosti, imaju bitnu ulogu u zaštiti okoliša, te društvenim i ekonomskim dimenzijama održivog razvoja. Porast potražnje proizvoda koji sadrže polimere nužno povlači za sobom sve veću količinu plastičnog otpada. Iz navedenog je vidljiva potreba za mudrim gospodarenjem plastičnim otpadom. U posljednje vrijeme zamijećen je trend porasta svijesti o toj problematici, te se stoga uvode mjere kako taj otpad ne bi završavao na odlagalištima otpada. Kako bi upravljanje otpadom bilo što učinkovitije potrebno je u prvom redu njegovo izbjegavanje, ponovna uporaba, materijalna oporaba (recikliranje), kemijska oporaba i energijska oporaba. Jedino preostalo rješenje koje se nameće, a u Hrvatskoj je najčešće jest odlaganje, koje je ujedno i najnepovoljnije. Osam država članica EU te Norveška i Švicarska oporabile su više od 80 % korištene plastike. Te zemlje su usvojile integriranu strategiju upravljanja resursima koristeći različite pristupe gospodarenja otpadom s najboljim ekološkim i ekonomskim izborima. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 143 000 tona plastičnoga otpada, od čega se 15 % oporabi što je daleko ispod europskog prosjeka. Postavljen je i zadatak izgradnje energana na otpad (najviše dvije, od kojih jedna u Zagrebu) i razvoj županijskih odlagališta na kojima bi se provodila biološko-mehanička oporaba otpada čime bi se količine komunalnog otpada smanjile.

Gomilanje otpada na odlagalištima predstavlja globalni problem. S ekološkog stajališta takav način zbrinjavanja nije prihvatljiv. Kako se količine otpada neprestalno povećavaju, a odlagališta imaju ograničen kapacitet za prihvat otpada, potrebno je potražiti nova rješenja kako učinkovito zbrinuti nagomilani otpad. Dva moguća rješenja su materijalna (recikliranje) i energijska oporaba. Postupkom recikliranja, odvojeno sakupljeni otpad se vraća u prerađivačke pogone, te se dobiveni reciklat upotrebljava za izradu novih proizvoda. Energijska oporaba iskorištava svojstvo otpada da je goriv, pri čemu se iskorištava nastala toplina. Za uspješnu provedbu strategije zbrinjavanja otpada potrebno je imati odgovarajuću potporu na državnoj razini. Iako je recikliranje naizgled najbolji način zbrinjavanja, ono zahtijeva sudjelovanje velikog broja građana u odvojenom sakupljanju, što je u praksi teško provedivo. Problem koji se s vremenom javlja je i gubitak svojstava samog reciklata uslijed učestalog recikliranja, pa se kao krajnje rješenje za zbrinjavanje takvog otpada nameće energijska oporaba. Stoga se zaključuje kako je potrebno uskladiti obje strategije zbrinjavanja plastičnog otpada kako bi se očuvali neobnovljivi prirodni resursi, zaštitio okoliš i zdravlje ljudi, te potaknuo održivi gospodarski razvoj.

U radu su opisane značajke postupka injekcijskog prešanja metalnih kompozita s osvrtom na najznačajnije proizvode načinjene tim postupkom. Po tradiciji u industrijskoj upotrebi metal i plastika su međusobni konkurenti. Upotreba samo jednog materijala ne može ispuniti rastuća očekivanja, koja se odnose na funkcionalnost i kompleksnost materijala. I s toga je hibridna tehnika posljednih godina dobila na značenju. Injekcijsko prešanje je najprošireniji i najsavršeniji ciklički postupak praoblikovanja polimera. Razvojem novih proizvoda sve je prisutniji i postupak injekcijskog prešanja metalnih kompozita. Značajka tih kompozitnih proizvoda je polimerna matrica koja predstavlja jednu komponentu, a drugu sačinjava metalno ojačalo

Injekcijsko prešanje najsavršeniji je postupak praoblikovanja polimera. Time se postupkom preradi više od 37% ukupnih količina plastike i gume. Usprkos tim činjenicama mnogobrojni su problemi vezani uz upuštanje novih kalupa u rad, ali i pogrešaka tijekom same proizvodnje. U ovom radu je opisan postupak automatiziranog strojnog zapažanja pogrešaka s pomoću rentgenskog zračenja kao ispomoć kameri ekspertnog sustava koji je razvila Katedra za preradbu polimera i drva.

U okviru rada su obuhvaćeni izbor materijala za zadani otpresak te metodičko konstruiranje kalupa, sa obuhvaćenim svim potrebnim koracima za reološki, toplinski i mehanički proračun za navedeni primjer. Pri razvoju konstrukcije kalupa rabljeni su računalni programi za modeliranje Catia i AutoCAD. U modelu su upotrebljeni elementi tvrtke HASCO priloženi u programskom paketu HASCO Uni, te su korišteni podaci o ubrizgavalici tvrtke Arburg.

Postoji više od petnaest posebnih i prepoznatljivih postupaka zavarivanja plastomera, od kojih su neke komercijalno dostupne već mnogo godina. One uključuju ručne postupke, poput zavarivanja toplim zrakom ili plinom, ekstruzijskog zavarivanja, zatim, postupke koji koriste vibriranje i zagrijavanje uzrokovano trenjem materijala, poput ultrazvučnog ili vibracijskog zavarivanja, te postupaka u kojima se rabi elektromagnetski izvor topline, poput elektrofuzijskog i dielektričnog zavarivanja. Danas se lasersko zavarivanje može uzeti u obzir kao još jedna od metoda zavarivanja plastike, no drugačijih postupaka obrade i radnih svojstava. Prethodno sastavljeni plastomerni materijali mogu se zavarivati transmisijom laserskog snopa kroz gornji dio spoja i stvaranjem topline u upijajućem sredstvu koje je namjerno naneseno na sučeono područje spoja. Kao mehanizam proizvodnje topline i lokalizacije taljenja može se uporabiti čađa ili gotovo bezbojan sustav infracrvenog upijajućeg sredstva ClearWeld. Zavareni spoj ima estetski izgled površine, a postupak ne mijenja izgled gornje i donje površine materijala. Postupak laserskog zavarivanja učinkovito se ostvaruje s pomoću izuzetno zbijenog izvora diodnog lasera koji je danas već komercijalno dostupan, a posebno je dobro prilagođen visokoj razini automatizacije i brzoj proizvodnji. Moguća je primjena tog postupka u raznolikim industrijskim područjima u kojima postoji potreba za zavarenim spojevima, uključujući zavarivanje folija za pakiranje, injekcijski prešanih dijelova, hermetički zatvorenih spremnika pa čak i sintetičkog tekstila. Postupku laserskog zavarivanja uz priomjenu posebnog infracrvenog upijajućeg sredstva dan je zaštitini znak ClearWeld. Institut za zavarivanje (The Welding Institute, TWI) za taj je postupak pokrenuo patentnu zaštitu. Korporacija Gentex dobila je isključivo pravo na komercijalizaciju ClearWeld postupka, a danas se proizvode za široku potrošnju, koji služe kao temelj za daljnji napredak primjene zavarivanja.

U ovome radu je prikazano metodičko konstruiranje kalupa za injekcijsko prešanje zadanog otpreska. Provedeni su reološki, toplinski i mehanički proračuni kalupa, kao i proračun koštanja zadanog otpreska. Provedena je i simulacija punjenja kalupne šupljine.

U radu je opisana problematika vezana uz postupak injekcijskog prešanja. Ukratko je dan opis postupka injekcijskog prešanja, te opis kalupa za injekcijsko prešanje. Također je obraćena pozornost na definiranje sustava potrebnog za provedbu simulacije popunjavanja kalupne šupljine, odnosno injekcijskog prešanja. U radu je dan opis CAD modela koji je korišten za simulaciju, te postupak odabira materijala za primjenu u simulaciji. Pri izradi CAD modela korišten je softverski paket Catia V5 R18. Iznijet je opis Moldflow Mold Advisera, programa koji je korišten za simulaciju, te opis njegovih mogućnosti pri korištenju. U radu je načinjena simulacija injekcijskog prešanja i podijeljena je na faze koje olakšavaju njezino praćenje. Svaka faza simulacije opisana je zasebno i po potrebi komentirana. Izvršena je optimizacija rezultata prve simulacije pomoću Moldflow Mold Advisera, te je na kraju dana usporedba dobivenih rezultata.

Kompoziti su relativno nova skupina materijala koja ima brojne prednosti pred uobičajenim konstrukcijskim materijalima. Niže su cijene, lagane preradljivosti, mogućnosti prerade konvencionalnim preradbenim postupcima,pogodnosti masovnoj proizvodnji i mogućnosti recikliranja. Sve više zamijenjuju konvencionalne materijale u mnogim granama industrije poput automobilske, zrakoplovne i građevinske industrije. U prvom dijelu rada dan je pregled kompozitnih materijala te su detaljnije obrađeni polimerni kompoziti i uz njih povezani postupci prerade, budući da su oni najraširenija vrsta kompozita. U drugom dijelu rada proveden je niz ispitivanja mehaničkih svojstava kompozita s različitim plošnim masama staklene tkanine odnosno različitim brojem slojeva tkanine. Cilj rada je utvrditi utjecaj broja slojeva tkanine, odnosno gustoće vlakana na mehanička svojstva kompozita.

U ovom radu opisana je primjena Akrilonitril/butadien/stirena (ABS) u raznim granama gospodarstva za proizvodnju široke palete proizvoda. ABS se najčešće prerađuje injekcijskim prešanjem, te je stoga u radu ukratko opisan i postupak injekcijskog prešanja kao i tipovi injekcijskih preša. Također su ukratko opisani ostali postupci prerade polimera kao i najčešće korišteni tipovi polimera. U eksperimentalnom dijelu rada pristupilo se postupkom injekcijskog prešanja izradi otpresaka od ABS-a u obliku čepova, na kojima su vršena ispitivanja mehaničkih svojstava s ciljem analize i optimiranja parametara injekcijskog prešanja. Utvrđeno je da ispitivani parametri nemaju značajniji utjecaj na mehanička svojstva, odnosno da su u ispitivanom području odabrani parametri prerade optimalni.

U radu je opisan metodički pristup konstruiranju kalupa za injekcijsko prešanje polimera. Cilj rada je dobivanje optimalne konstrukcije kalupa. U radu su sadržani svi potrebni koraci za reološki, toplinski i mehanički proračun kalupa, za konkretan primjer. Pri razvoju konstrukcije kalupa rabljeni su 3D računalni programi za modeliranje Catia i SolodWorks. Izvršena je računalna simulacija punjenja kalupne šupljine programom Mold Adviser, te su korišteni standardni elementi tvrtke HASCO i podaci o ubrizgavalicama tvrtke ENGEL.

Primjena polimera zastupljena je u svim područjima ljudske materijalne djelatnosti i sveprisutna u uporabi u svakodnevnom životu, te je i korist koju dobivamo od njihove uporabe iznimno velika. Zbog toga je važno poznavati njihov utjecaj na zdravlje čovjeka. U radu je dan kratki pregled na koje sve načine tvari djeluju na zdravlje, uz brojne definicije koje je potrebno poznavati radi boljeg razumjevanja problema o tome kakav utjecaj polimeri imaju na zdravlje. Rad sadržava pregled širokoprimjenjivih polimernih materijala u najznačajnijim industrijskim granama poput prehrambene industrije i graditeljstva, te kakav utjecaj imaju ti materijali na zdravlje. Medicina zauzima posebnu pažnju jer ta grana ima najbržu stopu rasta u primjeni polimernih materijala. Cilj rada je odgovoriti na pitanje kakav utjecaj polimeri imaju na zdravlje čovjeka i na njegov okoliš.

U radu su opisana električna svojstva polimera, počevši od dielektrične konstante, zatim dielektrični faktor rasipanja, dielektrična polarizacija, električni i toplinski gubici u dielektriku. Također je opisano svojstvo električne provodnosti kao i problemi kod primjene. Najčešće korišteno električno svojstvo polimera je dielektrična konstanta. Vrijednosti dielektrične konstante uvelike su određene prirodom i rasporedom veza u primarnoj strukturi. Faktori rasipanja polarnih polimernih materijala su općenito mnogo viši nego kog nepolarnih polimera, a mijenja se s temperaturom i frekvencijom kao i većina električnih svojstava. Dielektrični gubici predstavljaju gubitke energije koji se u materijalu pod utjecajem polja pretvaraju u toplinu, te povisuju temperaturu materijala. Da bi se moglo procijeniti da li je materijal pogodan za odgovarajuću primjenu, potrebno je poznavati svojstva materijala i moći izračunati stvarne električne gubitke. Amorfni polimeri imaju dobro svojstvo otpornosti na električni kvar za razliku od djelomično kristalnih polimera i kristalastih polimera. S povišenjem temperature i frekvencije dielektrična snaga neprestano opada, također ovisi i o vremenu, stanju materijala i razini opterećenja pri uporabi. Električne vodljivosti pojedinih vrsta materijala se razlikuju u redovima veličine. Za razliku od metala, uobičajeni polimeri su slabi vodiči električne struje. Razlog je u njihovoj kemijskoj strukturi. \No postoje iznimke čije provodnosti dostižu one poluvodiča te otvaraju razne mogućnosti primjene.

U staklenoj ambalaži piće se čuvalo stotinama godina pa je već sama pomisao na čuvanje gaziranih pića u PET ambalaži poticala je skeptičnost kod ljudi. Posebno pakiranje piva. Danas je PET sve više u upotrebi jer u potpunosti zadovoljava zahtjeve širokog tržišta. Boce se danas lakše transportiraju s jednog mjesta na drugo jer su opasnosti vezane za puknuća samih boca bitno smanjene u usporedbi s staklenom ambalažom. PET ambalaža koja je namijenjena za pakiranje piva počela se razvijati početkom ovog stoljeća. 2003. godine na tržište su bile plasirane prve PET boce u kojima se nalazilo pivo koje je zadržavalo jednaku kvalitetu i trajnost (4.mj) kao i u staklenim bocama. Te su se godine i kod nas pojavile prve PET boce u koje se punilo Ožujsko pivo. \Nedugo nakon toga uporaba PET-a za pivo proširila se i na druge krajeve i zemlje. PET boce u kojoj se nalazilo pivo, bile su pod nazivom (danas već vrlo poznatim) Q-pack.

S obzirom da je nanotehnologija jedna od najmlađih znanosti evidentno je kako ona ima još mnogo mjesta za napredovanje. Međutim, jedan od ključnih problema u okviru njenog evolutivnog napretka jest taj što ostale grane znanosti nisu na odgovarajućoj razini i to uvelike usporava razvoj same nanotehnologije. Samim time, još uvijek nije moguće govoriti o ozbiljnim projektima unutar ove ''problematike'', no već je sada razvidno kako će njena primjena biti širokospektarna, naime danas je ona još uvijek ograničena na laboratorijski prostor i trenutno egzistira isključivo unutar njega. Bitno je naglasiti kako načelo rada nanotehnologije i projektiranje nanotehnoloških uređaja počiva na oponašanju primjera mehanizama iz prirode, što upućuje na činjenicu kako veliku pozornost treba posvetiti upravo samoj prirodi i njenom funkcionalnom ''karakteru'', jer je posve jasno kako nam ona još mnogo toga ima za ponuditi. Uostalom i sama živa bića su satkana od guste mreže različitih i prirodnih nanouređaja. Po mom osobnom sudu, nanouređaji u nekakvom svijetu budućnosti bi najveću primjenu trebali imati u medicini iz razloga što nude velike mogućnosti u sprječavanju i liječenju najtežih bolesti (na teoretskoj bazi, nanouređaji bi trebali biti u mogućnosti djelovanja u samom epicentru bolesti, kao što je primjerice razbijanje kancerogenih stanica na ugroženom organu). Također je i veliko pitanje to kako će proizvodi ove grane znanosti utjecati i na čovjekov okoliš, odnosno na ekologiju u globalu, jer kao što znamo sve ima svoje dvije strane, pa tako i u ovom slučaju postoji potencijalna opasnost od krivog rukovanja i eventualne uporabe u razorne svrhe. \No, mislim da je jako bitno ovu naučnu sferu kao i sve ostale, sagledavati, a samim time i razvijati prvenstveno u humanističke svrhe, jer na kraju krajeva ovakve inicijative samo u tom obrascu i imaju puninu svoje primjene.

U radu je prikazan utjecaj vremena djelovanja naknadnog tlaka i same vrijednosti djelovanja naknadnog tlaka na masu otpreska. Za izradu otpreska koristio se plastomerni materijal polistiren i ubrizgavalica proizvodaca ENGEL, Victory 330/80Power. Prilikom izvodenja i analize pokusa upotrebljen je centralno kompozitni plan pokusa koji omogucava ukljucivanje dvaju ili više faktora ciji se utjecaji mogu istovremeno analizirati.

U radu je opisan postupak injekcijskog prešanja s pomocu vode. Za primjenu ovog postupka razvijen je otpresak u obliku crijepa. Pri razradi proizvoda i konstrukciji otpreska i kalupa korišten je programski paket CATIA, te standardni dijelovi tvrtke HASCO.

U radu je opisan metodički pristup konstruiranju kalupa za injekcijsko prešanje polimera. Cilj rada je dobivanje optimalne konstrukcije kalupa za injekcijsko prešanje nosača za boce koji će se kasnije plasirati na tržište. U radu su sadržani svi potrebni koraci za reološki, toplinski i mehanički proračun kalupa. Pri konstruiranju kalupa rabljen je 3D računalni program za modeliranje CATIA, računalni program Mold Adviser te standardni elementi kalupa tvrtke Meusburger.

U radu je opisano izravno prešanje polimera, materijalna oporaba polimernih materijala, te navedena svojstva i primjena poli(etilen-tereftalata). U eksperimentalnom dijelu cilj je bio ispitati mehanička svojstva izradaka načinjenih izravnim prešanjem poli(etilen-tereftalata). Dobiveni otpresci nisu bili zadovoljavajuće kvalitete te se nisu mogli koristiti za mehanička ispitivanja.

U radu su navedene osnove teorije lijepljenja kao jednog od sve učestalijih i sveprisutnih suvremenih načina spajanja dijelova. Cilj pokusa je bio provesti ispitivanje mehaničkih svojstava lijepljenih spojeva koji se sastoje od različitih polimernih materijala i različitih ljepila, pri različitim temperaturama. Uzimajući u obzir međunarodnu normu ISO 4587, provedeno je statičko ispitivanje prekidne sile lijepljenog spoja ispitnih tijela koja su se sastojala od dvije vrste polimernih materijala za lijepljenje (PA i PC) te dvije vrste ljepila (jednokomponentno i dvokomponentno). Ispitivanje je provedeno na temperaturi od 20 °C, koja je propisana normom te na sniženoj (-30 °C) i povišenoj (70 °C) temperaturi.

Danas se u svijetu u svim industrijama pokušavaju što više koristiti tzv. zahvalni materijali koji nam za malo uložene energije daju puno veću korist. Naime sa samim poskupljenjem svih oblika energije traže se i načini za njenu uštedu, odnosno manju potrošnju. Već gotovo dva desetljeća, od kad je počela i njegova masovna proizvodnja, pjenasti polistiren nalazi se u samom vrhu ovakvih materijala zbog jednostavne i jeftine proizvodnje te zbog svojih svojstava. U ovom diplomskom radu opisani su postupci proizvodnje i oporabe pjenastog polistirena, te je navedena sama problematika koja prati plastičarsku industriju pri istim tim postupcima. Proizvodnja pjenastog polistirena danas zauzima veliki dio u ukupnoj proizvodnji polimera, te je u konstantnom porastu. Kad se govori o oporabi pjenastog polistirena spominju se tri glavna načina: mehaničko i kemijsko recikliranje i energijska oporaba. U daljnjem tekstu obrađena su sva tri načina, s naglaskom na najrašireniji postupak, mehaničko recikliranje. Također je obrađena i tematika vezana uz probleme kod proizvodnje i oporabe pjenastog polistirena. Kao dodatak teorijskoj razradi ovog diplomskog rada nalazi se i opis jedinog postrojenja u Hrvatskoj za oporabu pjenastog polistirena u tvrtki Plastform d.o.o.

U ovom diplomskom radu dan je kratki povijesni pregled PET-a, a opisano je najnovije stanje i trendovi na području primjene i izradbe PET ambalaže. Posebna pozornost je usmjerena na mogućnost pakiranja pića osjetljivih na kisik i gubitak CO2. Glavna tema diplomskog rada je postupak izrade barijernih PET boca za pakiranje piva. Posebana pažnja usmjerena je na postupke poboljšanja barijernosti PET spremnika i mogućnosti njihova recikliranja.

Diplomski rad sastoji se od osam poglavlja. U prva tri poglavlja napravljen je pregled od povijesnih trenutaka do danas. Osim toga su opisane su kaučukove smjese. Nakon upoznavanja s kaučukovim smjesama, prešli smo na postupke dobivanja kaučukove smjese određenih svojstava s raznim dodacima, poglavlje četiri. U poglavljima pet i šest, objašnjeni su postupci dobivanja gumenih tvorevina, a u sedmom poglavlju prikazan je provedeni eksperiment optimiranja dodataka za poboljšavanje svojstava kaučukove smjese. Osmo poglavlje je zaključak, donesen na osnovi naučenog i provedenog istraživanja.

Tema disertacije je analiza utjecaja hibridnog (prototipnog) kalupa na svojstva plastomernog tankostjenog otpreska načinjenog injekcijskim prešanjem. Postupci brze izradbe kalupa omogučuju izradbu prototipnih kalupnih umetaka u vrlo kratkom vremenu; no uslijed razlike u svojstvima materijala tih umetaka i načinu njihove izradbe dolazi do odstupanja u svojstvima otpresaka u usporedbi s otprescima načinjenim u klasičnom kalupu. Stoga disertacija obuhvača usporednu analizu utjecaja oba kalupa na svojstva otpresaka i zavisne parametre preradbe. Računalna simulacija postupka klasičnog injekcijskog provjerena je kao učinkovit alat za predviđanje parametara preradbe te nekih svojstava otpresaka. Područje njene primjene pri tankostjenom injekcijskom prešanju nedovoljno je istraženo pa je u okviru rada analizirana njena primjenjivost u tom slučaju. S pomoču računalne simulacije predviđana su zbivanja u oba kalupa; te su definirani početni parametri preradbe za provedbu pokusa. S pomoču eksperimentalne analize utvrđen je utjecaj pojedinih parametara preradbe i vrste kalupnih umetaka na svojstva otpreska pri čemu su postignuta svojstva otpresaka načinjenih u hibridnim kalupu nešto niža u usporedbi sa svojstvima otpresaka načinjenih u klasičnom kalupu (deformacije otpresaka i rastezna žilavost). U cilju približavanja svojstava otpresaka načinjenih u hibridnom i klasičnom kalupu; provedeno je optimiranje signifikantnih nezavisno podesivih parametara u slučaju hibridnog kalupa. Rezultat optimiranja je bitno smanjenje početno postignutih razlika u svojstvima otpresaka. Eksperimentalna analiza također je omogučila uvid u primjenjivost računalne simulacije za tankostjeno injekcijsko prešanje u klasičnom i hibridnom kalupu. Opčenito simulacija rezultira zadovoljavajučim rezultatima osim pri predviđanju deformacija otpreska. Disertacija je obuhvatila i analizu osjetljivosti oba kalupa na zastoje u radu; pri čemu se kao neznatno osjetljivijim pokazao hibridni kalup. The subject of thesis is analysis of influence of hybrid (prototype) mould on thin-wall thermoplastic moulded part produced by injection moulding. Rapid Tooling procedures enable manufacturing of mould inserts in very short time; but due to differences in material properties of these inserts as well as in the way of their manufacturing there are certain deviations in moulded parts properties in comparison with moulded parts produced in classical mould. Therefore thesis emphasizes compared analysis of influence of both moulds on moulded part properties and dependent processing parameters. Computer simulation of classical injection moulding process has already been proved as very useful tool for prediction of processing parameters and some moulded part properties. Field of application of simulation in case of thinwall injection moulding has not been enough investigated yet; so the analysis of its application in this field was performed in the thesis. Computer simulation was used for prediction of occurrences in both moulds as well as for definition of initial processing parameters. Experimental analysis was used for determination of influence of single injection moulding parameter on moulded part properties. Analysis has shown that application of hybrid mould results with lower moulded part properties in comparison with properties of moulded parts produced in classical mould (moulded part deformation and impact resistance). In order to make moulded parts properties produced in hybrid mould closer to those produced in classical mould; in case of hybrid mould an optimization of significant independent adjustable processing parameters has been performed. Optimization results with obvious decreasing of initial moulded parts properties differences. Experimental analysis also enabled review of applicability of computer simulation for thin-wall injection moulding in classic and hybrid mould. Generally simulation results with satisfactory data except in prediction of moulded part deformation. Thesis also emphasizes analysis of sensitivity of both mould types on delays during mould operation. Hybrid mould was recognized as slightly more sensitive in comparison with classic mould.