Search

Background: Multiple sclerosis (MS) as chronic neurodegenerative disease significantly impact patients' quality of life (QoL). QoL instruments can be generic (EQ-5D, SF-36) and disease-specific like MSQoL-54. Use of disease-specific instruments is preferred since it captures broader symptoms related to MS than generic instruments. Mental health is impacted by MS and different psychiatric conditions significantly impact QoL. We have conducted prospective non-interventional study among MS patients. Aim was to measure and compare MS patients QoL by generic and disease-specific instrument at baseline and after one year and to identify potential correlation between these two types of measurements and to assess mental health scores among MS patients in Bosnia and Herzegovina (B&H) and other countries. Subjects and methods: Study included 62 patients diagnosed with MS and treated at Neurology clinic in Sarajevo from April 2016 to May 2017. Study was approved by Ethical Committee. QoL has been measured by EQ-5D and MSQoL-54. Measurement has been performed at baseline and after 12 months. Results: Average utility score measured by EQ-5D at the baseline and end of the study were 0.688 and 0.639 respectively with no significant difference (p=0.850). EQ-5D utility and MSQoL-54 score showed high correlation at baseline ; rho=0.873 p=0.0001 for physical health and rho=0.711 p=0.0001 for mental health. At the end of the study no significant correlations have been found (p>0.05). High negative correlation found between EDSS and scores measured by EQ-5D and MSQoL-54 ; at baseline (rho=-0.744 p=0.0001) and at the end of the study (rho=-0.832 p=0.0001). Similar MS impact and loss of QoL found in B&H and other countries. Conclusions: Both instruments can be used in measuring QoL but disease-specific are preferred since they capture broader symptoms impacting MS patient QoL. Using QoL instruments could drive clinician decision and patient-centric care as well as reimbursement and policy decision by recording treatment outcomes.

Gerontološko-javnozdravstvena zaštita je jedna od djelatnosti županijskih Zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske i Grada Zagreba, definirana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštita (NN 126/06) na razini primarne zdravstvene zaštite. Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi, niti unapređivati, niti evaluirati njezinu učinkovitosti i dostupnost, ako nisu utvrđeni gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrb. Upravo to je osnova gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti Centara za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo po županijama Hrvatske, Grada Zagreba i Hrvatske. Na osnovi praćenja i proučavanja zdravstvenih potreba starijih osoba moguća je izradba primjerenih Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba, a koji uključuje primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju za starije. Takav primjereni preventivni gerontološki program osiguravaju Gerontološki centri u lokalnoj zajednici pružanjem neposredne gerontološke izvaninstitucijske skrb za starije osobe. Cilj je zadržavanje starije osobe što je duže moguće u vlastitom prebivalištu uz obitelj. To je diktirano i primjenom hrvatske i europske gerontološke doktrine, a sukladno specijalističkom i subspecijalističkom usavršavanju iz gerijatrije i gerontologije iz javnog zdravstva po UEMS-u. Sveoubuhvatan zdravstveni management starijih osoba i gerijatrijskih bolesnika razvija se u prilog njihovog što neovisnijeg i što kvalitetnijeg načina života, očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti zadovoljenjem utvrđenih zdravstvenih potreba starijih osoba unapređivanjem zaštite zdravlja starijih.

Utvrđeni gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi čine osnovu gerontološko-javnoizdravstvene djelatnosti Centara za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo po županijama Hrvatske, Grada Zagreba i Hrvatske na razini primarne zdravstvene zaštite. Mjere gerontološko-javnozdravstvene zaštite legislativno su definirane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a odnose se na Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja za djelatnost gerontološko-javnozdravstvene zaštite, a koju provode gerontološko-javnozdravstveni timovi. Primjereni preventivni gerontološki program primarne prevencije za starije osiguravaju i Gerontološki centri u lokalnoj zajednici pružanjem neposredne gerontološke izvaninstitucijske skrbi za starije osobe. Komprehenzivni pristup u zaštiti zdravlja starijih osoba, u kojoj obiteljska medicina ima vodeću ulogu, osigurava koordinacija na razini primarne zdravstvene zaštite za starije u okviru gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti s populacijskim obuhvatom od 30.000 starijih od 65 godina.

Neiskorišteni lijekovi predstavljaju ekonomski, ekološki i zdravstveni problem. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Pliva i Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba-Odjel za farmakoepidemiologiju, organizirali su akciju zbrinjavanja starih lijekova iz domaćinstava. Akcija je trajala od 15. prosinca 2006. do 15. veljače 2007. godine. Cilj akcije bio je podučiti građane o potrebi pravilnog zbrinjavanja lijekova, budući da lijekovi spadaju u opasni otpad te ih potaknuti da i ubuduće deponiraju lijekove kojima je istekao rok trajanja u za to predviđene kontejnere u ljekarnama ili domovima zdravlja. Odjel za farmakoepidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba analizirao je sadržaje kontejnera s lijekovima prikupljenim u akciji, s ciljem uvida u sadržaje tzv. kućnih ljekarni te istraživanja ustrajnosti pacijenata u primjeni propisane terapije. Tjekom akcije prikupljeno je 10 kontejnera lijekova od po 700 L, ili 1576, 80 kg starih lijekova. prikupljeno 13320 pakovanja lijekova. Najveći dio prikupljenih lijekova (preko 93, 77% ili 12488 pakovanja) čine lijekovi sa režimom izdavanja na recept, najčešće oni koji se primjenjuju kod kroničnih bolesti. Ostatak od 6, 23% ili 832 pakovanja, čine tzv. OTC (Over The Counter lijekovi), dakle oni koji se mogu kupiti bez recepta. Financijska vrijednost prikupljenih lijekova procjenjuje se na preko 600.000 HRK. Među prikupljenim lijekovima najviše je lijekova za bolesti kardiovaskularnog sustava, zatim lijekova za živčani sustav, lijekova za probavni sustav i antibiotika. Činjenica da najveći dio prikupljenih lijekova čine lijekovi sa režimom izdavanja na recept te lijekovi koji se propisuju za liječenje kroničnih bolesti i antibiotici, ukazuje na slijedeće moguće probleme: 1) pacijenti se ne pridržavaju u dovoljnoj mjeri uputa liječnika, odnosno, ustrajnost pacijenata u primjeni propisane terapije je nedovoljna, 2) liječnici često propisuju lijekove na zahtjev pacijenta. Pacijenti traže lijek „ za poslije“ tj. za slučaj kada sami procjene da će im lijek biti potreban. Ovo istraživanje potvrdilo je stav o neracionalnoj primjeni lijekova u Zagrebu.

Trend demografskog starenja populacije diktira sve veći porast zahtjeva i potreba za gerijatrijskim i gerontološkim mjerama i postupcima zaštite zdravlja starijih osoba. Planiranje zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe nije nova pojava. Strateško planiranje zaštite zdravlja starijih ima široko koncipiran sadržaj. Zdravstveni management usmjeren prema strateškom planiranju gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti koji provodi Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba kroz redovitu primjenu Programa utvrđivanja, praćenja i proučavanja potreba starijih osoba, uz vođenje Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi s Podregistrom hrvatskih stogodišnjaka po županijama Hrvatske i Grada Zagreba, te Podregistrom za oboljele od Alzheimerove bolesti i psihičkih poremećaja u starijih.Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba pritom surađuje sa srednjim managementom za starije osobe kojeg čine regionalni/županijski Zavodi za javno zdravstvo, koji provode taktičku razinu planiranja za starije osobe, te ujedno surađuje i sa javnim i privatnim domovima za starije i nemoćne osobe, Gerontološkim centrima, ustanovama za zdravstvenu njegu, gerijatrijskim bolnicama, udrugama i klubovima za starije i drugim koji kroz svoje područje djelatnosti dolaze u svakodnevi izravni kontakt sa starijim osobama, te predstvljaju osnovni management za starije osobe. Strategijski ciljevi doneseni od strane Vrhovnog mangementa za starije osobe – Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba na temelju praćenja, proučavanja i analiza potreba starijih kroz Evidencijske liste br. 1., 1.1., 2., 2.2., 3., 4., srednji management – županijski/regionalni Centri za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo provode ih u specifične ciljeve pojedinih zdravstvenih i socijalnih potreba starijih, koje naposlijetku osnovni management primjenjuje u specifične procedure i procese radeći sa starijih osobama.

U promatranom je razdoblju 2000. - 2004. umrla ukupno 252 698 osoba ili prosječno godi50 540 osoba, s tim da je najveći mortalitet bio u 2003. kada je umrlo 52 575 osoba. Podaci o umrlima bez obzira na njihov varirajući broj u ovom razdoblju, ukazuju na njihov pad za 1% na kraju (2004.) u odnosu na početak promatranog razdoblja (2000.). Smrtnost je muškaraca oko 51%, premda je njihov udio u ukupnoj populaciji oko 48%. Analizira li se udio umrlih osoba starih 65 i više godina, kojih je u tom razdoblju umrlo ukupno 193 717, u odnosu na ukupan broj umrlih osoba, njihov je udio u konstantnom porastu: 75, 1% u 2000 ; 75, 5% u 2001 ; 76, 8% u 2002 ; 77, 9% u 2003. i 78, 0% u 2004.Opća stopa mortaliteta bila je najveća u 2003. (11, 8‰ ). Također je i specifična stopa mortaliteta, odnosno broj umrlih osoba starih 65 i više na 1 000 stanovnika iste dobi, bila najveća u 2003. godini ; 56, 2‰ . U ostalim je godinama ova stopa varirala i to: 52, 5‰ u 2004., 53, 4‰ u 2001., 54, 3‰ u 2002. i 55, 2‰ u 2000. Međutim, u promatranom razdoblju od 2000. do 2004. dolazi do pada za 8, 6% umrlih osoba stari od 1 do 75 godina života (5, 2% za muškarce i 11, 1% za žene). Bez obzira na pad smrtnosti ovog starosnog kontingenta, u pojedinim skupinama uzroka smrti dolazi do povećanja broja umrlih. Kontinuirano se povećavao broj umrlih s uzrokom smrti novotvorina od 11 728 u 2000. na 12 408 u 2004. ili povećanje za 5, 8% (7, 6% za muškarce i 3, 2% za žene). Udio u ukupnom broju umrlih kretao se od 23, 3% u 2000. do 24, 9% u 2004., dok se udio starih od 1 do 75 godine u odnosu na ukupan broj umrlih ovog uzroka smrti u stalnom porastu od 31, 4% u 2000. do 34, 1% u 2004. Bolesti cirkulacijskog sustava uzrokom je smrti za preko 50% hrvatske populacije s tim da se udio kretao od 53, 2% u 2000. do 50, 2% u 2004. U 2000. umrlo je 26 712 osoba od bolesti cirkulacijskog sustava, a 2003. umrlo ih je 27 872, u 2004. broj je umrlih 24 959, što znači pad od 6, 6% u odnosu na 2000. (7% za muškarce i 6, 2% za žene). Broj umrlih osoba s ovim uzrokom smrti starih između 1 i 75 godine smanjen je za 15, 6% u 2004. u odnosu na 2000. (13, 2% za muškarce i 19, 2% za žene), a ujedno se i smanjuje i njihov udio u odnosu na ukupan broj umrlih od ovog uzroka smrti (od 42% u 2000. do 38, 8% u 2004.). U proučavanom petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj godišnje prosječno izgubljeno je 324 322 godine života i to osobito u odnosu na prevalenciju uzroka smrti od bolesti cirkulacijskog sustava što fokusirano ukazuje izričitu potrebu osiguranja akcijskog javnozdravstvenog programa prevencije od bolesti cirkulacijskog sustava kao najvećeg uzroka smrti u pučanstvu Hrvatske.

Neizbježivo se nameće potreba trajnog unapređivanja i razvoja gerontologije i gerijatrije te gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti u zaštiti zdravlja cjelokupnog hrvatskog pučanstva s obzirom na rastuće zdravstvene potrebe starijih osoba. Sveobuhvatne implikacije starenja hrvatskog pučanstva sa već 17, 1% udjelom 65 godišnjaka (procjena 2004.g., 2001.g. – 15, 62%) poglavito se odražavaju na promijenjenu strukturu korištenja zdravstvene zaštite s porastom gerijatrijske zdravstvene potrošnje.Zbog tog utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija, te planiranje zdravstvenih potreba starijih osoba u ranijoj (65-74 godine), srednjoj (75-84 g.) i dubokoj starosti 85 i više godina postaje najznačajniji javnozdravstveni indikator o napretku ili propustima u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Gerontološko-javnozdravstvena djelatnost prioritetna je djelatnost primarne zdravstvene zaštite po županijskim Zavodima za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Hrvatske, čija je osnovna zadaća vođenje Registra zdravstvenih potreba starijih osoba, u cilju izradbe primjerenog Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj uz njegovu trajnu evaluaciju. Primjerenost Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba u odnosu na veličinu pojavnosti njihovih zdravstvenih potreba, a koja uključuje primjenu Programa prevencije rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja. Učinkovita, dostupna i evaluirana gerijatrijska zdravstvena skrb značajno doprinosi unapređivanju zdravlja i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, a time i njihovog kvalitetnijeg življenja i neovisnosti o tuđoj pomoći i u dubokoj starosti.

Primjena Programa i metoda zdravstvenog lječilišnog turizma za starije ljude, u odnosu na njihovu funkcionalnu sposobnost, važna je za prevenciju nastanka najčešćih gerijatrijskih bolesti, a time i pojave vodeća četiri gerijatrijska problema: nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje („ 4N” ) u starijih. U populaciji većine zemalja svijeta pa tako i Hrvatskoj ubrzano se povećava broj starijih ljudi. Spoznaja da u Hrvatskoj ima 22, 05 posto ljudi starijih od 60 godina, te projekcija koja za 2020. godinu predviđa porast njihovog udjela na 26 posto, upućuje na potrebu intenzivnog razvoja Programa i metoda zdravstvenog turizma za starije ljude u mjestima s prirodnim ljekovitim činiteljima. Provedba preventivnih programa u okviru zdravstvenog turizma u lječilištima ima značajan utjecaj kako na očuvanje neovisnog i aktivnog življenja osoba starije životne dobi tako i na racionalizaciju zdravstvene potrošnje.

The index of ageing indicates the relation between the number of people aged 65 and above (expressed in percentage) and those aged from 0 to 19 years. When calculating the trends for the index of ageing certain assumptions were taken into account as a standard procedure in the assessment of the number of inhabitants. Each assessment of the number of inhabitants indicates their future development taking into account the assumed future trends in fertility, mortality and migrations.The index of ageing in the Republic of Croatia is continuously increasing and it is expected for the total population and for the female population to increase by 6%, and its increase for the male population is greater for one percentage point, i.e. it is 7%. When comparing the index of ageing between Croatia and West European countries, especially with regard to the characteristics of ageing of the population, great similarity can be seen. With the exception of Turkey, with a very low index of ageing and mild increase from 19.8% to 20.2% for the total population in the observed time, and Albania with the index of ageing of 21.8% for 2000, in all European countries the index of ageing has exceeded the limit of 40%. The data concerning the number of young and old people in Croatia are similar to those in Austria, Belgium and Germany. With regard to the relevant data for practically all European countries, including Croatia, the participation of elderly population is on the increase, allowing for the assumption that the index of ageing has the tendency of increasing, which means that the entire European population is getting much older. Therefore the implementation of the Program of Preventive Measures in health care of the elderly and the Program of Target Economic Development of Croatia, particularly the Program of Health Tourism measures, defined to satisfy specific needs of target population groups, will produce crucial effects in ensuring the active and healthy ageing of European and Croatian population.

Significant part of medical gerontologic education is continuing professional education primarily of general practitioners in diagnostics, specific treatment of the elderly, rehabilitation and prevention of diseases in old age as well as preservation of functional abilities of geriatric patient by stimulating the active relation of an elderly for preserving his/her health. Regular professional improvement in health gerontology is realized through organizations of Gerontologic Lectures within regular gerontological activities of the Zagreb Institute of Public Health, Center for Gerontology. Educational significance of Gerontologic Lecture is in its connection of constant education of primary health care physicians and other experts on specific forms of health care for the elderly together with the development and promotion of this care and rational geriatric health expenditure, the final result of which is satisfaction of the needs of the elderly. Constant geriatric education of primary health care physicians as well as other experts in care of the elderly rationality and efficacy of health care of the elderly can be influenced as well as promotion of health care of total population because of implementation of the Program of primary, secondary and tertiary prevention of the elderly. Scientific insight on aging and age are constantly and rapidly increasing and changing in the developed world and therefore education in gerontology and geriatrics has special significance. The book Gerontologic health-statistical annual for Croatia 2001/2002 was published by the Center for Gerontology, Zagreb Institute for Public Health. Gerontologic annual represent an analytical evolutionary study with 517 pages which gives answers without which there can be no reform and development of the Croatian health with the aim to satisfy objectively established health needs of the Croatian elderly population. This annual is also an educational book that gives integral and comprehensive outline of characteristics of demographic structure of aging, mortality and morbidity with the aim to promote health protection and health care with established indicators of risk factors of aging and functional ability of Croatian old population.

Zahvaljujući porastu očekivanog trajanja života u većini zemalja svijeta došlo je do povećanja udjela starijih osoba u cjelokupnoj populaciji. Prema procjenama SZO-a, do 2025. g. broj starijih ljudi (60 i više godina) u svijetu dosegnut će 1.2 milijardu, a Europa će i dalje ostati područje s najstarijim stanovništvom. U skupini deset najstarijih zemalja svijeta je i Hrvatska s očekivanim trajanjem života od 78, 4 godina za žene i 71, 2 godine za muškarce (2002. g.). Populacija starijih ima značajan rizik za nastanak zdravstvenih problema povezanih s načinom prehrane, uključujući kardiovaskularne bolesti, maligna oosteoporozu, oslabljeni imunitet i oštećenje kognitivnih funkcija. Javnozdravstvena gerontološka analiza ukazuje da posljednjih nekoliko desetljeća dolazi i do porasta stope obolijevanja i smrtnosti od srčano – žilnih bolesti, a time i do povećanja broja funkcionalno onesposobljenih starijih ljudi u ranijoj starosti od 65 do 74 godina. Gerontološko– epidemiološke studije ukazale su da je tradicionalna mediteranska prehrana, kao istaknuti model preventivne prehrane, povezana sa značajnim smanjenjem opće smrtnosti starijeg pučanstva u razvijenim nemediteranskim zemljama. U skladu s prethodnim dizajnirana je piramida preventivne prehrane, uz osam prehrambenih pravila, kao vodič zdrave prehrane za starije ljude. Pozitivno zdravstveno ponašanje (nepušenje, preventivna prehrana, redovita tjelesna i psihičke aktivnost) u ranijoj životnoj dobi vodi očuvanju zdravlja i funkcionalne sposobnosti starijih ljudi, a time i povećanju kvalitete življenja i u dubokoj starosti. Zbog toga je nedvojbeno nužna primjena preventivne prehrane u turizmu zdravlja za starije osobe.U cilju formiranja novog jedinstvenog normativa i prehrambenog standarda za starije ljude , koje će trebati poštivati i provoditi sva lječilišta, specijalne bolnice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te “ wellness” centri za starije, potrebno je provesti istraživanje stanja uhranjenosti i kvalitete prehrane starijih ljudi u zdravstvenom turizmu na način da se procjene energetske vrijednosti cjelokupnih obroka hrane kao i učešća bjelančevina, masti i ugljikohidrata te ispita njihov međusobni omjer. Osim toga, trebalo bi objektivno utvrditi zdravstvene potrebe i funkcionalnu sposobnost starijih turista putem Evidencijskih lista praćenja zdravstveni potreba starijih ljudi, a što je i definirano Programom zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi s Programom osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude.

The aim of the study was to determine the onset, duration and termination of the ragweed pollen season ; intradiurnal, daily and monthly pollen variation ; and possible differences in the occurrence and concentration of ragweed pollen according to sampling site between 2002 and 2003. The study was conducted at three sampling sites in central Croatia over two pollen seasons (2002 and 2003) using the volumetric method of sampling (Hirst type sampler). In 2003, the ragweed pollen season was by 43% longer and the percentage proportion of ragweed pollen by 3.4% greater in comparison with 2002. The total ragweed pollen count and number of days with ragweed pollen concentration greater than 30 pollen grains per m3 air showed a declining tendency from East to West in both seasons. The intradiurnal peak concentration occurred between 10.00 a.m. and 2.00 p.m. The air concentration of ragweed pollen decreased with temperature decline and precipitation. Results of the study provided useful information to the individuals allergic to ragweed pollen, allowing them to adjust their outdoor activities so as to avoid contact with the allergen.

tjelesne neaktivnosti starijeg čovjeka, što dovodi do njegove funkcionalne onesposobljenosti. Funkcionalna sposobnost starijeg čovjeka je sposobnost pojedinca za obavljanje svih svakodnevnih životnih aktivnosti neovisno o njegovoj kronološkoj dobi. Ona je od kritične važnosti za osiguranje što neovisnijeg i što kvalitetnijeg načina življenja starijih ljudi i u dubokoj starosti. Utvrđivanje funkcionalne sposobnosti u odnosu na tjelesnu pokretljivost i psihičku samostalnost starijeg čovjeka provode stručnjaci različitog profila koji se bave zaštitom zdravlja starijih ljudi od Gerontoloških centara, obiteljske medicine do gerijatrijske i psihogerijatrijske djelatnosti. Utvrđivanje fizičke pokretljivosti dijela funkcionalne sposobnosti invalidnih osoba provodi se i popisnicom od 2001. godine u Hrvatskoj Udio invalidnih osoba u odnosu na ukupno pučanstvo Hrvatske prema popisu stanovništva 2001. godine iznosi 9, 68% odnosno 429421 osoba (N=4437460). Udio muškog funkcionalno onesposobljenog pučanstva u odnosu na ukupno muško pučanstvo Hrvatske veći je od hrvatskog prosjeka i iznosi 11, 51% odnosno 245897 osoba (N=2135900), dok kod brojnijeg ženskog pučanstva (N=2301560) možemo zamijetiti manji udio funkcionalno onesposobljenih žena od 7, 97% odnosno 183524 osobe. Gerontološka analiza funkcionalne onesposobljenosti po županijama Hrvatske ukazuje na vrlo visok udio inavalidnih osoba u Krapinsko-zagorskoj županiji od 13, 02% u odnosu na ukupno pučanstvo županije (N=142432), što je znatno više od hrvatskog prosjeka (9, 68%), dok najmanji udio funkcionalno onesposobljenih osoba u odnosu na ukupno pučanstvo županije nalazimo u Istarskoj županiji 7, 27% (N=206344). Utvrđivanje kriterija procjene funkcionalne sposobnosti starijih ljudi u odnosu na njihovo utvrđeno zdravstveno stanje je najvažniji indikator za primjenu gerijatijske zdravstvene i socijalne institucijske i izvaninstitucijske skrbi za starije ljude, a što procjenjuje i upućuje upravo obiteljska medicina.

Prema klasifikaciji UN-a Hrvatska se s udjelom od 15, 6% starijih od 65 godina (2001.) nalazi u četvrtoj skupini država s vrlo starim pučanstvom. Autori su u radu prikazali, što potvrđuju hrvatska i europska gerontološka istraživanja, kako stariji ljudi od 65 i više godina povjeravaju svoju zaštitu zdravlja obiteljskoj medicini s udjelom od 69%.Utvrđene zdravstvene potrebe za gerijatrijskom zdravstvenom skrbi prisutne su kod 31, 02% starijih , za kućnim liječenjem i rehabilitacijom kod 10, 9%, a potrebe za institucijskom stacionarnom zdravstvenom skrbi u domovima za starije i nemoćne u koju je uključena i palijativna gerijatrijska skrb javljaju se kod 4, 8% starijih ljudi. Obiteljska medicina u zaštiti zdravlja starijih ljudi biti će i u budućnosti glavni nositelj zdravstvene skrbi. Stoga je nužno trajno unaprijeđivanje i razvoj te zaštite , prije svega osiguranjem dostupnosti obiteljske medicine i obvezatnom provedbom &laquo ; ; Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude&raquo ; ; uz evaluaciju njegove provedbe. Po klasifikaciji UN-a države svijeta se po proporciji pučanstva starog 65 i više godina u ukupnom stanovništvu dijele u četiri skupine: 1. skupina: zemlje s mlađim pučanstvom, tj. s manje od 4% stanovnika starijih od 65 godina. 2. skupina: zemlje sa zrelim pučanstvom, tj. s 4-6% stanovnika starijih od 65 godina. 3. skupina: zemlje sa starim pučanstvom, tj. sa 6-10% stanovnika starijih od 65 godina. 4. skupina: zemlje s vrlo starim pučanstvom, tj. s više od 10% stanovnika starijih od 65 godina. Prema navedenoj klasifikaciji Hrvatska se sa udjelom 15, 6% starijih od 65 godina (2001.g.), nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom. Projekcije ukazuju kako će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti visokih 27, 4% s daljnjim porastom očekivanog trajanja života koje je u 2002. godini iznosilo 78, 6 godina za žene i 71, 2 godine za muškarce

Employing the volumetric method by use of Hirst sampler, a total of 71, 286 pollen grains, as many as 94.20% of them allergenic, were recorded in the air samples from the city of Zagreb during the 2002 pollen season. Among identified pollen of 35 plant species/genera/families, 23 were allergenic. The pollen of these plants also cause the majority of pollinosis in Europe. Study results and the pollen calendar designed for the 2002 pollen season for the City of Zagreb provide useful data for allergologist to reach an accurate diagnosis. The calendar also provides timely information on airborne pollen types and air concentrations for individuals with pollen hypersensitivity, thus allowing them to adjust their daily activities so as to minimize their contact with allergens and improve their quality of life both at home and at work.

An open comparative study was undertaken in order to assess the efficacy and safety of a single dose of azithromycin in the treatment of community-acquired atypical pneumonia. A total of 100 adult patients with atypical pneumonia syndrome were randomized to receive 1.5 g of azithromycin as a single dose, or 500 mg once daily for 3 days. The presence of Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Chlamydia psittaci, Coxiella burnetii, and Legionella pneumophila infection was diagnosed by serological tests. Control clinical examinations were performed 72 h, 10-12 days and 4 weeks after treatment initiation. Among 96 patients (48 in each group) who were evaluable for clinical efficacy. M. pneumoniae infection was confirmed in 24, C. pneumoniae in nine, C. psittaci in five, C. burnetii in six, and L.pneumophila in five. Forty-seven patients (97.9%) in each group were cured. Sode effects were observed in two patients in the single-dose group, and one patient in the 3-day group. In conclusion, a single 1.5 g dose of azithromycin may be an alternative to the standard 3-day azithromycin regimen in the treatment of outpatients with atypical pneumonia syndrome.

Cilj ovoga rada je utvrditi potrošnju lijekova u regijama Republike Hrvatske te istražiti uzroke eventualnih razlika u potrošnji među regijama. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, u suradnji sa Agencijom za lijekove i medicinske proizvode, prikupljao je i analizirao podatke o izvanbolničkoj potrošnji lijekova iz šest glavnih Anatomsko-Terapijsko-Kemijskih (ATK) skupina, A-Pripravci s učinkom na probavni sustav i mjenu tvari, C-Pripravci s učinkom na kardiovaskularni sustav, J-Pripravci za liječenje sustavnih infekcija, M- Pripravci s učinkom na koštano-mišićni sustav, N-Pripravci s učinkom na središnji živčani sustav i R-Pripravci s učinkom na respiratorni sustav. Podaci o broju i veličini pakovanja te financijskim iznosima prema veleprodajnim cijenama dobiveni su iz svih ljekarni u Hrvatskoj. Na temelju dobivenih podataka, za sve lijekove je izračunat broj definiranih dnevnih doza (DDD) i broj DDD na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan). Razlike u potrošnji lijekova među županijama, izračunate su za šest promatranih ATK skupina pomoću relativne standardne devijacije (RSD). Utvrđeno je da postoje razlike u izvanbolničkoj potrošnji lijekova među regijama Hrvatske. Najveće razlike su u skupini A, što je posljedica visoke potrošnje antidijabetika, uzrokovane visokom prevalencijom dijabetesa u Šibensko-kninskoj županiji. Visoka potrošnja antibiotika širokog spektra, poglavito u zadarskoj županiji, ne može se dovesti u vezu sa pobolom. Potrošnja psihofarmaka djelomično je u korelaciji sa morbiditetom, međutim visok udio benzodiazepina na razini cijele Hrvatske, a najviše u Dubrovačko-neretvanskoj i Osječko-baranjskoj županiji ukazuje na potrebu edukacije liječnika i šire populacije o racionalnoj primjeni ovih lijekova. Potrošnja metamizola u Osječko-baranjskoj županiji neopravdano je visoka, a nema opravdanja niti za previsoku potrošnju diklofenaka posebice u Požeško-slavonskoj te Osiječko-baranjskoj županiji. Visoka potrošnja hipolipemika u Zagrebu te ACE inhibitora na razini cijele Hrvatske zahtijeva dodatne cost-effectivnes analize. Iz prikazanih rezultata, nameće se potreba donošenja nacionalnih smjernica za racionalnu primjenu lijekova te edukacija liječnika, ljekarnika i šire populacije o potrebi primjene istih.

An open, randomized study was designed to compare the efficacy and tolerability of single 1.5 g dose of azithromycin (group I) with standard 3-day, 500 mg daily, azithromycin regimen (group II) in the treatment of atypical pneumonia. Up to now, 37 patients (17 in group I and 20 in group II) completed the study and were included in this report. Clinical diagnosis of atypical pneumonia was confirmed by chest X-ray. Serological tests for atypical pathogens were positive in 11 patients in each group: Mycoplasma pneumoniae in 7 and 7, Chlamydia psittaci in 2 and 1, Coxiella burnetii in 1 and 1, Legionella pneumophila in 1 and 2 patients in group I and group II respectively. In remaining 15 patients all serological tests were negative. In both treatment groups all patients became afebrile within 72 hours after treatment with disappearance of symptoms and signs of pneumonia and partial or complete regression of chest X-ray abnormalities within 2 weeks. Tolerability of both dosing regimens was very good and there were no side-effects. Clinically insignificant increase of liver enzymes was observed in 5 and eosinophilia in 1 patient. These preliminary results suggest that standard total dose of azithromycin (1.5 g) may be given as single dose for the outpatient treatment of atypical pneumonia.

An open, randomized study was designed to compare the efficacy and tolerability of a single 1.5 g dose of azithromycin (group I) with standard 3-day, 500 mg daily, azithromycin regimen (group II) in the treatment of atypical pneumonia. Up to now, 56 patients (27 in group I and 29 in group II), aged 16-85 years, completed the study and were included in this report. Clinical diagnosis of atypical pneumonia was confirmed by chest X-ray. Serologic testing of antibodies directed to M.pneumoniae, Ch.psittaci and Coxiella burnetii was performed by ELISA, and to L.pneumophilia by IFA test. Etiological diagnosis was obtained in 32 patients. All patients in both treatment groups became afebrile within 72 hours after treatment initiation, with disappearance of symptoms and signs of pneumonia and partial or complete regression of X-ray abnormalities within 2 weeks. Tolerability of both dosing regimens was very good and there were no side effects. Laboratory abnormalities were noticed in 5 patients in each group. Mild, transient increase of liver enzymes was observed in 5 and 2 patients, and eosinophilia in 1 and 3 patients in group I and group II respectively. These preliminary results suggest that standard total doze of azithromycin (1.5 g) may be given as a single dose for the treatment of atypical pneumonia.

An open randomized study was designed to compare the efficacy and tolerability of single 1.5 g dose of azithormycin with standard 3-day azithromycin regimen in the treatment of atypical pneumonia.

A new gastric juice peptide, BPC- an overview of stomach/stress/organoprotection hypothesis and BPC beneficial effects.

Aim To investigate the outpatient utilisation of cardiovascular drugs in Zagreb, during the 2001-2004 period, and to identify the possible association between the increase in the utilisation of particular drug groups and decrease in the number of hospital admissions. Methods The number of DDD per thousand inhabitants per day (DDDs/TID) was calculated from data on the number and size of dispensed drug packages, obtained from the Zagreb Pharmacies. Drug Utilisation 90% (DU90%) method was used on assessment of drug prescribing quality. Results Total utilisation of the cardiovascular drugs was high in Zagreb during the 2001-2004 period (between 402.9 DDDs/TID and 406.9 DDDs/TID). Agents acting on the renin-angiotensin system (C09) (121.3 DDDs/TID) and calcium channel blockers (C08) (87.5 DDDs/TID) accounted for more than 50% of drugs used for the treatment of hypertension in 2004. The greatest utilisation increase was observed for statins (78.3%). Comparison of DU90% segment between 2001 and 2004 revealed pentoxifylline and amiodarone to be absent, whereas cilazapril and ramipril in their combination with HCTZ, bisoprolol, valsartan and losartan alone or in their combination with HCTZ were added in 2004, DU90% segment still contain doxazosin and propafenone, which had no grounds in therapeutic guidelines. Conclusion The outpatient utilisation of cardiovascular drugs was high during the 2001-2004 period. The utilization pattern was improved. The result was a decrease in the number of hospital admissions for main cardiovascular events.

The aim of the study was to determine whether there were major differences in the seasonal incidence and abundance of pollen grains and pollen types in pollen fall between sites of different land use. The material was collected from January 5 till December 20, 2003 at three sites in central Croatia. The sampling sites were located in an average urban setting (Zagreb), a rural setting (Ivanić Grad) and a small town surrounded by large woodland with partially thermophilic vegetation (Samobor). Using the volumetric method of pollen collection, pollen grains of 35-37 taxa were identified, depending on the sampling site, 8 of them producing the greatest amount of pollen (Alnus sp., Ambrosia sp., Betula sp., Carpinus sp., Poaceae, Quercus sp., Taxus/Juniperus, and Urticaceae). Differences among the sampling sites were recorded according to seasonal pollen concentration, total monthly pollen count and total annual pollen count. The percentage proportion of particular plant classes (tree, grass and weed) was quite comparable among the three sampling sites because of their relative geographic vicinity (i.e. the same climatic region). A difference was observed in the air pollen concentration. All three monitoring sites revealed the total annual airborne pollen concentration in inland Croatia to be predominated by highly allergenic pollen (Zagreb 54%, Samobor 58% and Ivanić Grad 82%) of the following taxa: Alnus sp., Ambrosia sp., Betula sp., Carpinus sp., Corylus sp., Poaceae, Urticaceae and Artemisia sp. Accordingly, there were no distinct phenologically induced differences in pollen species recorded at three monitoring sites, however, substantial differences were observed in seasonal pollen grain count and percentage proportion of some allergenic pollen grains (Ambrosia sp., Betula sp., Carpinus sp., Poaceae), providing valuable information to individuals with pollen allergy.