Search

Peach is one of the most important fruit species for human consumption. In the peach cultivation many pomotechnical treatments are conducted and some of the most interesting are summer pruning and fruit thinning. By implementation of mentioned pomotechnical treatments higher fruit quality can be achieved which is nowadays very important for the market fruit value. In this research the infl uence of summer pruning and fruit thinning in diff erent combinations on the pomological characteristics and physico-chemical properties of peach fruit cultivar ‘Royal Gem’ was studied. Implemented pomotechnical treatments diff erently aff ected the studied properties. Th e highest yield was determined in control (7.23 kg tree-1) while the lowest (4.38 kg tree-1) in treatment 2 (fruit thinning without summer pruning). Fruit thinning and summer pruning signifi cantly infl uenced on the increase of average fruit weight, fruit fi rmness and fruit diameter. Th e lowest fruit weight (75.74 g) was determined in control while the highest fruit weight (92.93 g) was determined in treatment 3 (summer pruning without fruit thinning). Th e highest fruit diameter (57.69 mm) was also determined in treatment 3 while the lowest in control (52.59 mm). Th e highest fruit fi rmness (4.14 kg/cm2) was in treatment 1. For chemical quality properties no signifi cant diff erences have been determined due to the implemented pomotechnical treatments. Th e pomotechnical treatments conducted in this research showed to be eff ective for improving the fruit quality while the best results were achieved by treatment of fruit thinning.

Lonicera caerulea var. kamtschatica je jagodasta voćna vrsta porijeklom iz sjeveroistočne Azije. Obzirom da nije prirodno rasprostranjena na području Hrvatske i da se radi o novoj vrsti na našem prostoru, u dostupnim podacima na hrvatskom jeziku koristi se veći broj sinonima. Tako neki autori za ovu vrstu koriste naziv haskap, jer tako ovu voćku i voće naziva narod Ainu koji živi na području njenog prirodnog rasprostranjenja. Naziv haskap koristi se u Japanu i Sjevernoj Americi (također honeyberry i honeysuckle). Drugi autori smatraju da ovu vrstu hrvatski treba označiti kao modra kozja krv ili modra kozokrvina s obzirom da postoje samonikli predstavnici roda Lonicera čiji je hrvatski naziv kozokrvina (kozja krv). U hrvatskim rasadnicima voćnog sadnog materijala prodaje se pod nazivom sibirska borovnica zbog plodova koji bojom i veličinom podsjećaju na borovnicu te najvjerojatnije zbog boljeg plasmana sadnica. Još se koriste sinonimi poput kamčatska borovnica, medna bobica, majska jagoda i drugi. U Hrvatskoj nema veliki značaj jer je slabo poznata voćna vrsta. Sadi se u proljeće ili jesen. Razmaci između grmova u redu iznose 1, 5 m ako želimo pojedinačne grmove ili 1 m ako želimo da nam grmovi rastu u obliku živice. Obično na jedan hektar dolazi 2-3 tisuće sadnica s urodom po sadnici od 1-3 kg. Sorte koje su se počele saditi su uglavnom europske i dolaze nam preko Poljske, a od njih možemo istaknuti sljedeće: 'Nimfa', 'Morena', 'Duet', 'Aurora', 'Rebeka', 'Wojtek' i 'Zojka'. Kao najvažnije značajke vrste koje su interesantne proizvođačima su rano vrijeme dozrijevanja plodova (svibanj), dobra otpornost na niske zimske temperature (do -45ºC) i one u cvatnji (do -7ºC) te zahtjev za sumom inaktivnih temperatura oko 1500 (za prag 7ºC). Plodovi su vrlo sitni (1-2 g), odlikuju se slatkokiselkastim okusom te značajnim antioksidativnim kapacitetom. Kao i većina ostalog jagodastog voća plodovi su vrlo mekani i nisu podesni za duže čuvanje. U prvim nasadima posađenima kod nas pokazalo se da je rast i razvoj biljaka neujednačen, a to variranje najviše ovisi o vrsti tla. Uvidjelo se da biljke sađene na skeletnom tlu imaju manji porast i slabije razvijenu osnovu grma, kraće i slabije izdanke u usporedbi sa biljkama posađenim na pjeskovitom ili glinastom tlu. Obzirom da se radi o relativno novoj voćnoj vrsti kod nas, do sada nije bilo značajnijeg uzgoja ili istraživanja ove vrste, stoga je potrebno bolje upoznati zahtjeve za uzgojem, potencijal rodnosti i kvalitetu plodova Lonicera caerulea var. kamtschatica u Republici Hrvatskoj.

Istraživana su pomološka svojstva i kakvoća plodova najzastupljenijih tradicionalnih sorata jabuka sa područja općine Topusko. Determinacijom je utvrđeno da se radilo o plodovima sorata ‘Bobovec’, 'Božićnica', 'Citronka', ‘Lijepocvjetka' i 'Zlatna zimska parmenka'. Nakon provedenih fizikalnih i kemijskih analiza, utvrđeno je da se sorte značajno razlikuju po istraživanim svojstvima. Najveća masa, visina i širina ploda izmjerena je kod sorte ‘Lijepocvjetka’, a najmanja kod sorte ‘Bobovec’. Najveću tvrdoću ploda imala je sorta ‘Citronka’, a najmanju ‘Lijepocvjetka’. Plodovi ‘Zlatne zimske parmenke’ su imali najveći udio topljive suhe tvari, a plodovi ‘Božićnice’ najmanju. Plodovi sorata ‘Lijepocvjetka’, ‘Bobovec’ i 'Zlatna zimska parmenka' imali su značajno viši udio ukupnih kiselina u odnosu na plodove druge dvije sorte. Zbog različitosti pomoloških svojstava, kakvoće plodova i otpornosti na nepovoljne abiotske i biotske čimbenike, tradicionalne je sorte važno očuvati kao izvor genetske varijabilnosti te kao čimbenik bioraznolikosti područja u kojem rastu.

The aim of this work is to analyse pomological and physiological characteristics of several lemons grown in various location in Dalmatia. Two of them have been determined as cvs. 'Meyer' and 'Lisbon' ; other six lemon trees are either probably their seedlings or vegetative propagated progenies with possible mutations that are common in Citrus. Each of studied trees have reached maximum cropping capacity and yielded well in 2013. The trees have not shown any physiological or nutrition disorders. The results shown that Dalmatian lemons grown in private gardens, have satisfactory yielding potential and favourable fruit weight (91.7- 200.6 g), total soluble solids (TSS) (7.9-9.08% Brix), and TSS/TA ratio (1.41-2.25). However, only the cv. ‘Meyer’ and one phenotype similar to him had high juice content (39.5 %)which is above the worldwide established minimum standard juice content for lemon fruit (33.0 %). Fruitfrom all other phenotypes, including one recognised as cv. ‘Lisbon’, had lower juice content which ranged between 28.1 % and 32.7 %.It can be concluded that lemons grown in private gardens of Dalmatia have multifunctional purpose (i.e. sustainable fruit source, ornamental and landscape value). Therefore, its growing should be encouraged. The another important fact is that there is whole population of high and diverse genetic potential which remained unrecognized so far and should be used for breeding.

The flowering phenology of five apple cultivars ('Cripps Pink', 'Golden Delicious', 'Granny Smith', 'Gala' and 'Elstar') in the territory of Ravni kotari (located in the County of Zadar, Croatia) was studied. The study consisted of the following characteristics: the start and end of flowering, date of full bloom, flowering intensity, the average number of flowers in a flower cluster, the diameter of the central flower petals color in balloon phase and arrangement of petals in flower. The highest average number of flowers in the flower cluster had cv. 'Golden Delicious', and cv. 'Elstar ' the lowest. The largest diameter of the central flower had the cv. 'Granny Smith' and the lowest cv. 'Elstar'. Cultivar 'Cripps Pink' had the earliest flowering (April 13) which lasted for about ten days, while cultivar 'Elstar'flowered the latest(April 20) and flowering lasted until April 29. The highest flowering intensityhad cv. 'Cripps Pink’ and the lowest cv. 'Elstar'. Petal color in balloon stage was different in all studied cultivars and petals were free, except in the cv. 'Elstar' where the petals overlapped. It can be concluded from this study that the cv. 'Cripps Pink' is unfavorable for breeding in the area of Ravni kotari, due to early flowering which makes it prone to damage from frosts and cold wind that blows from Velebit mountain.

Cilj rada je bio utvrditi pogodnost dviju sorata jabuka ('Cripps Pink' i 'Idared') i komercijalnih sojeva kvasca Saccharomyces bayanus (Lalvin EC1118, Fermol Blanc) na osnovni kemijski sastav te senzorna svojstva jabučnog vina. Plodovi su ubrani u optimalnom roku za čuvanje, podvrgnuti tjedan dana dospijevanju na 20 °C, usitnjeni u mlinu za voće i isprešani u vodenoj preši uz pritisak 3 bara. Prilikom usitnjavanja dodan je pektolitički enzim i 20 g/hl sredstva za sulfitiranje (Aromax). Mošt je stacionarno taložen preko noći na temperaturi od 10 °C, pretočen i inokuliran kvascem. Fermentacija je provedena na 15 °C. Po završetku alkoholne fermentacije u vinima je provedena osnovna kemijska analiza te su organoleptički ocijenjena. Sorta je imala značajan utjecaj na udio alkohola ('Cripp's Pink': 7, 9 % vol. ; 'Idared': 6, 5 % vol.), ukupnog ekstrakta ('Cripps Pink': 27, 0 g/L. ; 'Idared': 19, 8 g/L.) i pepela ('Cripps Pink': 2, 74 g/L ; 'Idared': 1, 96 g/L). Razlike u sadržaju pojedinačnih organskih kiselina i pH bile su minimalne. Kinetika fermentacije te razgradnja šećera kod korištenih sojeva kvasaca bila je vrlo ujednačena. U senzornim svojstvima dobivenih vina izdvojila se sorta 'Idared' te 'Fermol Blanc' komercijalni soj kvasca.

The aim of this work is to present mycorrhiza in fruit growing and its effect on the growth and yield of fruit trees based on previously published studies. Mycorrhiza is symbiosis of higher plant roots and fungi. There are three types of mycorrhiza: endomycorrhiza, ectomycorrhiza and endoectomycorrhiza. This symbiotic association brings many benefits to plants, such as resistance to abiotic and biotic stresses(drought, salinity, toxic elements, the lack of lightand nutrients, high temperature, pathogens)and increase of growth and yield. Mycorrhization of fruit trees irrigated with saline water significantly reduces harmful effect of salt on plant growth and development, but it also increases productivity. Mycorrhiza helps the uptake of plant nutrients. It allows better growth, development and yield when the fruit trees have suffered thermal stress caused by high temperatures, but at temperatures below the biological minimum its beneficial effect is reduced. It was noted that mycorrhiza significantly increases the rate of fruit photosynthetic activity and thus directly affects the growth and yield. Mycorrhiza can significantly reduce the harmful effects of heavy metals. It is effective against pathogens and can be used instead of pesticides. In some cases, the yield increase can be as high as 50%.

Ova je brošura nastala kao rezultat rada na VIP projektu „Jabučna vina kao čimbenik konkurentnosti proizvodnje jabuka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“ kojeg je financiralo Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. U njoj su sažete najvažnije znanstvene i stručne informacije iz svjetske znanstvene literature i vlastiti rezultati istraživanja provedenih za potrebe ovoga projekta.

Opisana su tla pogodna za uzgoj pasje ruže te načini njezina razmnožavanja.

The quality of the nine local apple cultivars ('Bijeli fler', ' Carević', 'Čelenka', 'Crvena jesenska rebrača', 'Paradija', 'Paulaner weinapfel', 'Perovnjača', 'Winter Banana' and 'Zuccalmaggio') was studied. Cultivars 'Bijeli fler', ‘Crvena jesenska rebrača’ ‘Paulaner weinapfel’ and ‘Winter banana’ had significantly highest fruit mass, and 'Carević', 'Čelenka', 'Paradija' and 'Zuccalmaggio' the lowest. Cultivar 'Bijeli fler' had significantly the highest fruit height and cultivar 'Čelenka' the smallest. Cultivar 'Perovnjača' had significantly the widest fruits, a cultivar 'Zuccalmaggio' the narrowest. Cultivar 'Paradija' had significantly the highest fruit shape index and cultivar ''Perovnjača' the smallest. Among red-colored cultivars, cultivars 'Carević' and 'Crvena jesenska rebrača' had significantly higher L and a - values, while cultivar 'Čelenka' had significantly higher Chroma and Hue angle. Hue angle in this cultivar was 72 % higher than in cultivar 'Crvena jesenska rebrača' and 51 % higher than in cultivar 'Carević', showing nice and intensive red coloration of this cultivar. Among yellow-colored cultivars, cultivar 'Winter Banana' had significantly the highest L – value. There were no significant difference in a- value among cultivars 'Bel Fleur', 'Paradija', and 'Zuccalmagio' which had the highest values. Cultivar 'Paulaner Weinapfel' had the highest b- value, and there were no significant differences among cultivars in Hue angle. The highest firmness had cultivar 'Zuccalmaggio' and 'Paulaner Weinapfel' the smallest. Cultivars ' Crvena jesenska rebrača ', had significantly highest SSC and cultivar Perovnjača the smallest. Cultivar 'Perovnjača' had significantly highest TA, and there was significant difference compared cultivar 'Čelenka'. Cultivars 'Crvena jesenska rebrača', 'Paradija', 'Winter Banana', 'Paulaner Weinapfel' and 'Zuccalmagio' had significantly lowest TA and there was no statistical difference among these cultivars. Cultivar 'Crvena jesenska rebrača' had significantly highest SSC : TA ratio, and cultivar 'Perovnjača' the lowest. The main disadvantage of these cultivars was small fruit size. Before reintroduction of these cultivars into production, it is necessary to evaluate improving their fruit size by pruning, fertilizing and thinning.

Olive oil phenolic compounds, particularly tyrosol (Tyr), hydroxytyrosol (HO-Tyr), oleuropein (Ole), although being minor components, are of great importance, taking into account a broad spectra of their biomedicinal activity antimicrobial, antioxidant and anti-inflammatory features. We determined Tyr, HO-Tyr, Ole in extra virgin olive oils (EVOO) obtained from three native Croatian olive cultivar, Bjelica, Buža and Črnica.The study comprises the comparision of the Croatian olive oil phenolic compound content with content in literature, in olive oils from Italy, Spain, Turkey, Greece and Tunisia. The oil was obtained using a small extracting system. The phenolic compounds extraction and HPLC analysis were performed applying in essence the procedure of Montedoro et al.. The content of Tyr, HO-Tyr and Ole was reported here as mean value from all analyzed samples, and also the highest value in the individual sample. In the course of this preliminary study, we found that Croatian EVOOs from three investigated cultivar are particularly rich in Tyr, in comparison with EVOOs from other countries, Italy, Spain, Greece, Turkey and Tunisia. Among the Croatian cultivar, the olive oil from cultivar Bjelica is most abundant with Tyr, with mean value 35.3 mg/kg, and the highest value 140 mg/kg. According to the literature data, the Tyr content in the EVOO is always below 65 mg/kg. The olive oil from cultivar Bjelica is also the richest in HO-Tyr, with mean value 5.24 mg/kg, and the highest value 14.8 mg/kg. The olive oil from cultivar Buža is the richest in Ole, with the highest value of 21.0 mg/kg. The content of HO-Tyr and oleuropein determined in Croatian EVOOs are generally similar or even smaller in comparison with the literature data. This result could be promising for the use pharmaceutical quality olive oil, especially rich in Tyr, taking into regard the well known importance of this natural phenolic compound.

U radu su opisana svojstva i ljekovitost divlje ruže.

The effect of pollenizer ('Gala', 'Idared' and 'Jerseymac') on fruit set of cvs. 'Elstar', 'Julyred' and 'Golden Delicious clone B was studied. In cv. 'Elstar' highest fruit set was obtained after pollination with cv. 'Gala' (48.93%), and lowest after pollination with cv. 'Idared' (29.86 %). The lowest fruit set in cv. 'Julyred' was obtained after pollination with cv. 'Gala' (10.43 %), and higher after pollination with cvs. 'Idared' and 'Jerseymac'. There was no significant difference between these two pollenizers. The lowest fruit set of cv. 'Golden Delicious Clone B' was obtained after pollination with cv. 'Jerseymac' (8.87 %) and highest with cv. 'Gala' (15.28 %). Cv. 'Elstar' had highest fruit set (30 to 49 %) depending on pollenizer, and cv. 'Golden Delicious clone B' the lowest (9-15 %). The differences in fruit set can be attributed to differences in pollen germination among pollenizers, as well as overlapping in S - alleles.

Priručnik obrađuje sve važne aspekte biologije i uzgoja divljih ruža, od botaničke pripadnosti, opisa gospodarski važnih vrsta, mogućnosti uporabe i uzgoja koji je obrađen kroz opis važnosti kulture i stanja proizvodnje u svijetu, ekološke uvjete za uzgoj, karakteristike rasta i razvoja, razmnožavanje, sorte, sustav uzgoja i gustoću sklopa, održavanje tla, gnojidbu, zaštitu od bolesti i štetnika, dinamiku rodnosti i vijek eksploatacije nasada, kakvoću ploda i berbu. Knjiga sadrži i recepte za spravljanje različitih pripravaka od divlje ruže.

U članku je opisana berba i kakvoća ploda pasje ruže.

U radu je opisan uzgoj i rezidba pasje ruže.

Croatia is abundant with diversity of local olives varieties [Olea europea L.]. Among them, 'Oblica' is the most widespread variety in production. Except 'Oblica', two other local varieties, 'Krvavica' and 'Šljivarica' are produced for 150 years, according to the age of some trees. These varieties were under threat of extinction ten years ago. During the recent years, the interest for olive growing and production of varietal extra virgin olive oil from the variety 'Krvavica' have been increasing. Extra virgin olive oil of 'Krvavica' is the product which can be developed into the brand according to which the region of Skradin may be recognized. Many gold medals won in the international and national olive oil exhibitions support this. Due to high interest for intensive growing, there is increasing need for revitalization of the variety 'Krvavica', and the existence for reliable characterisation of variety on the phenotypic and molecular level. The goal of this research is to determine phenotypic and genetic profile of 'Krvavica' and 'Šljivarica' by means of morphological and SSR markers. Different trees of 'Krvavica', 'Šljivarica', and 'Oblica' from Skradin and Dubrovnik were were analysed in order to determine their genetic profile. Morphological data according to UPOV list of descriptors were collected for determination of phenotypic profile. Morphological and molecular similarity of the trees and influence of individual traits for their distinguishing were analysed by analysis of variance, principal component analysis (PCA) and UPGMA. The variety of the trees was verified using molecular analysis on 11 SSR loci for olive. The trees of 'Krvavica' from Skradin have unique genetic profile in comparison to those originated from Dubrovnik. There was higher genetic similarity between 'Oblica' and 'Šljivarica' in comparison to 'Krvavica'. The phenotypic and genetic profile of 'Krvavica', 'Šljivarica' and 'Oblica' from Skradin was created according to the research.

Na području skradinskog zaleđa postoji duga tradicija maslinarstva i proizvodnje iznimno kvalitetnog maslinovog ulja. Zbog utjecaja mediteranske klime to se područje smatra krajnjim područjem uzgoja maslina. Na tom području, na dubokim tlima zastupljene su tri sorte maslina: “Krvavica”, “Oblica” i “Šljivarica”. Od ekonomskog značaja su sorte “Krvavica” i “Oblica”. Ulje proizvedeno od sorte “Krvavica” je proizvod visokog gospodarskog potencijala po kojem skradinska regija može biti prepoznatljiva. Porastom zanimanja struke za intenzivan uzgoj sorte “Krvavica”, javlja se i potreba za njenim pouzdanim opisom i identifkacijom na fenotipskoj i molekularnoj razini. Cilj rada je dati osnovni opis sorata maslina skradinskog zaleđa primjenom morfoloških i molekularnih markera, utvrditi morfološka svojstva na osnovu kojih je najlakše razlikovati sorte i primijeniti molekularne markere s ciljem potvrde sortne pripadnosti stabala maslina. Od morfoloških svojstava proučavana su svojstva rodnih izbojaka, listova, cvatova, cvjetova, plodova i koštica. U svrhu utvrđivanja sličnosti sorata, te utjecaju pojedinog svojstva na njihovo razlikovanje izvedene su PCA i UPGMA analize. Svojstva na osnovu kojih je moguće razlikovati sorte su svojstva koštice i listova. Provjera sortne pripadnosti stabala provedena je molekularnom analizom sa devet SSR lokusa. Za razliku od morfoloških svojstava od kojih su neki grupirali stabla prema lokaciji, SSR markeri su grupirali stabla na temelju sortne pripadnosti.

Buža je lokalni naziv za veći broj morfološki različitih fenotipova masline (Olea europaea L.)u Istri. Taj se naziv najčešće susreće na području južne Istre (današnje općina Bale i Vodnjan), a nešto manje i na području sjeverne Istre (Bujština). Istraživanjima su obuhvaćena četiri fenotipa (Buža vodnjanska ženska, Buža vodnjanska muška, Buža puntoža, Buža minuda)s područja općine Bale. Komparativno istraživanje morfoloških svojstava koštica, plodova i lišća, utvrdilo je značajne razlike među svim istraživanim fenotipovima. Buža vodnjanska ženska ima najveći plod, a najsitniji Buža minuda ("Buža sitnog ploda"). Buža puntoža ("Buža s pupčićem") ima najvišu vrijednost omjera između dužine i širine ploda. Buža vodnjanska muška ima najnižu vrijednost omjera dužine i širine koštice.

Provedeno je istraživanje na sortama ; Regina, Karina, Octavia, Lapins i Sweetheart, uzgajanih u kontinentalnom dijelu Hrvatske, na lokalitetu pokušališta Jazbina u Zagrebu. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti razlike među istraživanim sortama po kemijskom sastavu. Analizirana je kakvoća plodova preko parametara: suha tvar, ukupna kiselost, topljiva suha tvar, pH vrijednost i vitamin C. Dobiveni rezultati pokazali su da postoje signifikantne razlike među istraživanim sortama. Sota Karina imala je najmanju količinu suhe tvari (15, 41 %), topljive suhe tvari (14, 83 °Brixa) i ukupnu kiselost (0, 46 %), dok je najveću količinu suhe tvari (19, 41 %) i topljive suhe tvari (18, 50 °Brixa) imala sorta Lapins. Sorta Lapins imala je i najveću pH vrijednost (3, 95) kao i najveći udio C vitamina (23, 66 mg 100g–1 svježe mase). Najmanju količinu vitamina C (9, 66 mg 100g–1 svježe mase) imala je sorta Sweetheart.

During the harvest season of two consecutive years, the total phenols, flavonoids, anthocyanins and antioxidant capacity of five strawberry cultivar (‘Arosa’, ‘Elsanta’, ‘Marmolada’, ‘Miss’ and ‘Raurica’), grown in the continental part of the Republic of Croatia, were examined. Each year, fruit was harvested three times, at the beginning, at the midpoint and at the end of the harvesting season. Results showed that in both years, differences in the phenolic compound content depended on cultivar and harvest time. In both years, fruit of cultivar ‘Arosa’ had the highest total phenol content. Over three consecutive harvest times, the quantity of phenolics did not show any regularity, but most of the cultivars at early harvest time had the highest amounts. Most of the cultivars had the lowest quantity of total anthocyanins at the third harvest time.

The aim of this research was to determinate the influence of harvest time and storage duration on several chemical and physical quality parameters of ‘ Cripps Pink’ apple cultivar. Fruits were harvested 199 (1Ht), 207 (2Ht) and 214 (3Ht) days after full bloom, and analyzed after 0 (1St), 14 (2Sd) and 30 (3Sd) weeks of storage in a controlled atmosphere (2°C, 95% relative air moisture, 2% CO2 and 1% O2). Fruit firmness, content of starch, total soluble solids, dry matter, as well as C vitamin and total acids content were decreased after 14 weeks of storage in each harvest time. The same results were obtained after 30 weeks of storage, except that pH was increased. Total phenols content and non- flavonoid phenolic fraction decreased during storage, unlike fruit colour which did not markedly increased or decreased during storage in every harvest time. Results shown influence of harvest time on storage life and quality of apple fruit, which resulted in progressive content decreasing of some compounds in apple fruit.

Buža je vodeća autohtona sorta masline južne Istre posebno na lokacijama blizu mjesta Vodnjan i Bale gdje je najviše proširena. U njezinoj populaciji maslinari razlikuju više fenotipova i svi nose njezino ime. Za istraživanje morfometrijskih osobina ploda, koštice i lista odabrana su četiri fenotipa: Buža Vodnjanska ženska, Buža Vodnjanska muška, Buža sitnog ploda (minuda) i Buža s pupčićem (Puntoža). Rezultati istraživanja potvrđuju njihovu marfološku različitost. Najkrupniji plod ima Buža Vodnjanska ženska, (LSD 0, 05). Najsitniji plod i košticu ima Buža sitnog ploda. Buža s pupčićem ima najvišu vrijednost odnosa između dužine i širine ploda i najnižu vrijednost između dužine i širine lista. Najmanji omjer između dužine i širine koštice kao i najuži list ima Buža Vodnjanska muška. Fenotip Buža Vodnjanska ženska je imala 10% više funkcionalno muških cvijetova o odnosu na Bužu s pupčićem.

The effect of four combined pruning treatments on yield, fruit weight (season 2003 and 2004), soluble solids content (SSC), total acid (TA), SSC/TA ratio and mineral content of ‘ Elstar’ apples after storage for 16 weeks in air (season 2004) were studied. These treatments include canopy pruning with root pruning and trunk girdling, canopy pruning with root pruning, canopy pruning with trunk girdling, and solely canopy pruning. Root and canopy pruning with or without trunk girdling resulted in higher yield but did not affect fruit weight. Treatments with root pruning caused the lowest biennial bearing. Fruits of the trees, which were treated only with canopy pruning, had the highest N content. Fruits of the canopy and root pruned trees, with or without trunk girdling, had lower contents of the fruit P. Fruits of the trees, which were treated with canopy pruning and trunk girdling, had the highest total Ca content. Fruit water soluble manganese (WS Mg) was significantly different among treatments. Zn content was lower in trunk girdled and root pruned trees. Higher manganese contents had fruits of the trunk girdled trees. Fruits of the trees, which were treated only with canopy pruning, had significantly the highest Cu contents. Results show that root pruning combined with canopy pruning is effective method for reducing biennial bearing in ‘ Elstar’ apple. Besides application in conventional fruit production, it is also applicable for organically produced fruits since it does not include use of growth regulators, or any other chemical compounds. Root pruning combined with canopy pruning can significantly increase tree productivity. Besides, this combined pruning treatment can stabilize yield without a negative effect on fruit quality. This practice can be safely recommended without a risk of negative effect on fruit quality.

Zadnjih nekoliko godina se u Hrvatskoj pridaje sve veća pažnja kvaliteti maslinovog ulja koja osim o načinu prerade ovisi o karakteristikama sorte i o agroekološkim uvjetima uzgojnog područja. Maslinovo ulje je proizvod po kojem neka regija može biti prepoznatljiva, jer samo u toj regiji daje izuzetno visoku kvalitetu i karakter proizvoda koji proizlazi iz agroekoloških i tradicijskih uvjeta specifičnih određenoj regiji. Ulje proizvedeno od lokalne sorte masline „ Krvavice“ se može uvrstiti u grupu autohtonih proizvoda visokog gospodarskog potencijala čiju proizvodnju treba favorizirati i po kojem skradinska regija može biti prepoznatljiva. Pretpostavlja se da je sorta ''Krvavica'' sinonim sorti ''Murgulji'' koja se u malom udjelu uzgaja na dubrovačkom podruţju. Nije poznato koji je centar širenja ''Krvavice'', ali postoje pretpostavke da se sorta proširila iz skradinskog područja u dubrovačko. Cilj projekta je utvrditi genetski identitet masline ''Krvavica'' primjenom morfoloških i molekularnih markera u usporedbi sa referentnim sortama i sortama za koje se pretpostavlja da su sinonimi. Statističkom analizom morfoloških i molekularnih podataka utvrđeno je da sorta masline Krvavica iz skradinskog područja nije istovjetna sorti „ Murgulji“ .

Istraživanje je provedeno na plodovima sortama trešanja kontinentalnog područja Regina, Karina, Octavia i Sweetheart. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti fizikalne parametre plodova (masa, duljina, širina i debljina, duljina peteljke, sferičnost, geometrijski prosječni promjer (D), površina, volumen i gustoća plodova) navedenih sorata trešanja. Dobiveni rezultati pokazali su signifikantne razlike u parametrima: masa plodova, dužina peteljke i gustoća plodova. Ostali istraživani parametri imali su vrlo slične vrijednosti. Istraživani sortiment dao je zadovoljavajuće rezultate obzirom na dosadašnja istraživanja.

Istraţivanje je provedeno na četiri sorte rajčice (Mondial, Belle, Fado i Rally) uzgajane na dva različita uzgojna supstrata (kamena vuna i tlo) i ubrane u tri različita roka. Dobiveni rezultati pokazali su da gotovo sve sorte rajčice koje su uzgajane na tlu imale su u prvom i drugom roku berbe značajno veće udjele β -karotena koji su iznosili od 1, 270 do 1, 687 mg/100g od onih uzgajanih na kamenoj vuni koji su iznosili od 0, 384 do 0, 827 mg/100g ; iznimka je sorta Rally koja u drugom roku berbe ima podjednaki udio β -karotena i na kamenoj vuni i na tlu koji iznosi 0, 827 odnosno 0, 728 mg/100g.

The aim of this research was to determine differences in chemical composition and antioxidants capacity of fresh plum fruits from three different cultivars: ‘Top’, ‘Elena’ and ‘Bistrica’. In the harvested fruit following parameters were determined: dry matter, total acids (TA), total soluble solids (TSS), pH, vitamin C, total phenols, non-flavonoids and antioxidant capacity. There was significant difference between selected cultivars in chemical composition. ‘Bistrica’ showed higher values of dry matter, TSS, vitamin C and pH, while ‘Top’ had higher total acids value and lowest TSS, dry matter, vitamin C and pH. The amounts of total phenolics and non-flavonoids were analyzed using Folin-Ciocalteu colorimetric method. Total phenolics content varied from 157.70 mg in ‘Elena’ to 344.10 mg in ‘Bistrica’, expressed as gallic acid equivalents (GAE), on fresh weight basis. ‘Top’ contains the highest amounts of non-flavonoids among cultivars studied. Therefore, ‘Bistrica’ and ‘Top’ shows the highest antioxidant capacity, as well. There were significant differences between total phenolics and non-flavonoids content between ‘Elena’ and other two cultivars, while antioxidant capacity shoved no significant difference. Total antioxidant capacity of selected fruits were analysed using 2, 2-diphenil-1-picrylhydrazyl radical method (DPPH) and expressed as mmol Trolox equivalent antioxidant capacity. Obtained values ranged from 3.10 mmol/kg in ‘Elena’ to 3.17 mmol/kg in ‘Top’ and ‘Bistrica’.

The quality of strawberry fruits (cv. ‘ ‘ Clery’ ’ and cv. ‘ ‘ Asia’ ’ ) was studied and compared under the conditions of two different growing systems (under a high plastic tunnel and in the open field). Several chemical parameters were determined in the harvested fruits: dry matter, soluble solids, total acidity, ratio between sugars and acids, vitamin C, total phenols, non-flavonoid phenolic compounds, total anthocyanins, reducing sugars, sucrose, colour of fruits, and HPLC analysis of flavonols, flavanols, and phenolic acids content. The fruits of cultivar ‘ ‘ Clery’ ’ had more antioxidant compounds than the fruits of cultivar ‘ ‘ Asia’ ’ when grown in the open field. The fruits of both cultivars grown under a tunnel generally had good properties ; however, the total phenol content and the non-flavonoid fraction were somewhat lower. Among the phenolic compounds, (ţ)-catehin, (7)-epicatehin, ellagic, p- coumaric acid, quercetin, and kaempferol were identified and quantified using HPLC equipped with Photo Diode Array detection. The highest content of phenolic compounds was found in cv. ‘ ‘ Clery’ ’ from the open field production. Analysis of antioxidant compounds has not shown statistically significant differences as a result of growing system or grown cultivar. Samples of strawberries grown under a high plastic tunnel, regardless of examined cultivar, had better basic chemical parameters. The mash colour also depends on cultivar and growing system.

Istraživan je učinak različitih varijanti rezidbe jabuke sorte 'Elstar' na prirod, masu plodova (sezone 2003 i 2004), topljivu suhu tvar (SSC), količinu ukupnih kiselina (TA), SSC/TA i mineralni sastav plodova nakon 16 tjedana čuvanja u NA (sezona 2004). U istraživanju su bili zastupljena 4 tretmana: A – rezidba korijena i krošnje te prstenovanje debla, B – rezidba korijena i krošnje, C- rezidba krošnje i prstenovanje debla i D – rezidba krošnje. Rezidba korijena sa i bez prstenovanja debla je dala veći prirod, a nije bilo utjecaja na masu ploda. Količina ukupnih kiselina u plodovima jabuka bila je signifikantno veća u tretmanu C u odnosu na ostale tretmane, dok se tretmani B i D međusobno nisu značajno razlikovali. Količina topljive suhe tvari bila je značajno veća u tretmanima A i B u odnosu na tretmane C i D. Količina N u plodu bila je najveća u tretmanu D, a najmanja u tretmanu A. Tretmani A i B su uzrokovali signifikantno manju količinu fosfora u plodu od tretmana C i D. Koncentracija kalija nije signifikantno različita ovisno o tretmanima rezidbe. Tretman C polučio je najveće količine kalcija. Količina ukupnog i vodotopivog kalcija kod tretmana D bila je najniža. Koncentracija ukupnog Mg bila je značajno manja primjenom tretmana A, B i C, dok je najveća u D. Najveća količina vodotopivog magnezija je izmjerena kod tretmana C, a najmanja kod tretmana D. Količina željeza bila je signifikantno manja kod tretmana D. Koncentracija Zn bila je značajno različita kod tretmana D i B u odnosu na tretmane A i C. Tretmani A, B i D uzrokovali su značajno nižu koncentraciju Mn u odnosu na tretman C. Količina Cu bila je najveća kod tretmana D. Vegetativni rast se smanjio kod tretmana koji su obuhvaćali rezidbu korijena (A i B), te se značajno povećao prirod po stablu, a da time nije došlo do narušavanja kakvoće i negativnih promjena mineralnog sastava plodova što ukazuje na isplativost primjene te tehnologije u proizvodnji jabuka.

Na području Republike Hrvatske rod Prunus zastupljen je s 21 vrstom. Među njima ističe se trnina (Prunus spinosa L.) - česta vrsta svjetlih listopadnih šuma, krčevina, šumskih rubova i živica. Nije izbirljiva s obzirom na tlo, pa uspjeva na svim tipovima tla od vrlo alkalnih do slabo kiselih. Rasprostranjena je u svim geografsko-klimatskim područjima Hrvatske. Trnina je većinom poznata po svojim plodovima, jestivim u prerađenom stanju. Osim toga, od trnine se mogu iskorištavati cvjetovi, lišće i kora koji imaju određena ljekovita svojstava, a nalaze primjenu i u kozmetici. Trnina je zanimljiva i s aspekta očuvanja biološke raznolikosti jer sama ili s drugim biljnim vrstama tvori gustiše koji su idealni za gniježđenje ptica. Domaćin je nekim vrstama kukaca. Medonosna je vrsta, te u vrijeme cvatnje osigurava dobru pčelinu pašu. Međuvrsnim križanjima s nekim drugim vrstama roda Prunus, trnina ima veliki potencijal u oplemenjivačkim programima kojima je cilj poboljšanje i stvaranje novih podloga, ali i sorata. Slijedom navedenog, postoji potreba za inventarizaciju domaćih populacija trnine i procjenivanje njihovih pomoloških svojstava i genetske varijabilnosti.

Zbog svog izuzetnog zemljopisnog položaja i dobrih klimatskih prilika Republika Hrvatska je bogata različitim biljnim vrstama. U tom šarenilu biljnih vrsta postoji velik broj samoniklih voćnih vrsta, koje su posebne zbog izuzetne kakvoće svojih plodova. Nasuprot samoniklim, postoje i kultivirane voćne vrste. Stoga je cilj ovog istraživanja bio usporediti kvalitetu plodova samoniklih i kultiviranih voćnih vrsta roda Rubus. Dobiveni rezultati ukazuju da je kod samoniklih voćnih vrsta količina antioksidacijskih spojeva veća u odnosu na kultivirane vrste. Provedena istraživanja ukazuju na vrlo veliki potencijal samoniklih voćnih vrsta u budućim istraživanjima nutritivnih karakteristika, te sve veću potrebu njihovog uvođenja u prehranu.

The flora in the Republic of Croatia is rich in with plant species due to its climate conditions and geographical location. Edible fruit species containing a great amount of various vitamins, antioxidants and minerals are of a significant importance in creating biodiversity of species. Escpecially important are representatives of wild edible berries. In order to preserve the biodiversity it is necessary to protect the interesting plant material (in situ) and to generate a collection (ex situ) – gene bank to be used in breeding programmes. The adaptability to edaphic and climatic conditions is an advantage of this material in breeding programme. Researches were carried out in July and September 2007 in the area of Nature Park Medvednica, with an aim to determine the presence of Rubus sp, their determination and their disposition in the Nature Park Medvednica. This research has determined seven types of Rubus sp. and their location in Nature Park Medvednica is presented on corresponding map. The species Rubus discolor L. was found the most prevalent. For this reason the chemical and pomological analysis of Rubus discolor fruits were carried out. Chemical analysis included measurment of total soluble solid (TSS) and total acidity (TA). Monitoring of pomological traits in this experiment covered fruit weight, height and width, and number of druplets.

Hrvatska se zahvaljujući svojem zemljopisnim položajem i očuvanosti prirodnih staništa odlikuje velikom bioraznolikošću samoniklog jagodastog voća. Terenskim istraživanjem i proučavanjem dostupne literature determiniran je veliki broj vrsta unutar rodova Rubus (33), Ribes (9), Fragaria (6), Vaccinium (4) i Sambucus (3). Lokalno stanovništvo tradicionalno sakuplja plodove nekih vrsta iz ovih rodova od zbog svojih izuzetnih nutritivnih i organoleptičkih svojstava. Plodovi se koriste u svježem stanju, ali se mogu preraditi u sokove, džemove, likere ili sušiti za pripravu čajeva i dr. Osim plodova koriste se i drugi dijelovi ovih biljaka, pogotovo u narodnoj medicini. Oplemenjivanjem bilja stvorene su brojne sorte koje se nalaze u komercijalnoj proizvodnji, a izvorište imaju u samoniklim srodnicima. Utvrdili smo da su populacije samoniklog jagodastog voća u Republici Hrvatskoj jedinstvene, te se prilično razlikuju od sorata kultiviranih voćnih vrsta. Do sada nije bilo oplemenjivačkog rada na jagodastom voću kod nas, tako da se u uzgoju nalaze isključivo introducirane sorte. Istovremeno samonikle vrste imaju veliki potencijal u poboljšanju postojećih ili stvaranju vlastitih sorata. Uslijed dugotrajnog djelovanja prirodne selekcije samonikle jagodaste voćne vrste prilagodile su se ekološkim uvjetima staništa i razvile mehanizme otpornosti na biotske i abiotske činitelje. Temeljem svega navedenog može se zaključiti da postoje velike mogućnosti iskorištenja bioraznolikosti samoniklog jagodastog voća u oplemenjivačkom radu.

Thanks to its geographical position and preservation of natural habitats, Croatia distinguishes itself from many other small countries by great biodiversity of wild growing fruit species. After study of existing literature data and terrain exploration, a large number of species are found in following genus: Rosa (37 taxa), Rubus (33 taxa), Prunus (21 taxa), Sorbus (13 taxa), Crataegus (10 taxa), Ribes (9 taxa), Fragaria (6 taxa), Malus (5 taxa), Cornus (4 taxa), Pyrus (4 taxa), Vaccinium (4 taxa), Corylus (3 taxa), Sambucus (3 taxa), Juglans (2 taxa) and Castanea (1 taxa). Owing to long-lasting process of natural selection, wild fruit species have adapted to ecological conditions of habitats and developed natural resistance mechanisms to biotic and abiotic environmental factors. It has been assumed that populations of wild fruit species in Croatia are unique, and that nutritional value of theirs fruits are exceptionally better in comparison to commercially grown fruit varieties. Fruits of free growing wild fruit species are gathered from the nature by local inhabitants, weekenders and excursionists. There are also a great number of examples when wild growing fruit species are utilise as rootstock in production of cultivated woody fruit species. The main research purpose in framework of project “ Biodiversity of wild growing fruits populations in Croatia” is to establish a representations of individual wild fruit species from genus Rubus, Vaccinium, Fragaria and Prunus over the Croatian territory, and, based on knowledge of their characteristics, to estimate potential and theirs utilisation in the future.

Wild growing fruits traditionally make a certain part of population diet in the Republic of Croatia. These fruits were found to be a rich source of bioactive compounds with considerable dieto-therapeutic impact on human health. During the winter wild fruits is used as processing (dried or preserved with sugar). Otherwise those used to be eaten fresh during ripening. The most important species of wild growing fruits suitable for utilization belong to several genera: Rubus, Prunus, Fragaria, Castanea, Vaccinium, Sambucus, Rosa and others. Almost all species of mentioned genera are potentially interesting for use in breeding programs with the goal of improvement of nutritious and sensory properties (aroma and flavour) of fruits varieties – their cultivated relatives. This research includes survey of the most important wild growing fruit species in Croatia. Also, chemical parameters (dry matter, vitamin C, anthocyanins, and phenolic compounds content), of fruits quality are presented. It was found out that wild growing fruits have a considerable higher content of the measured chemical parameters by comparison with related, but cultivated fruit species. All of these facts indicate that wild growing fruit species, used in diet since ancient times, will have greater significance in a future scientific research.

One part of southeastern Europe is known by the historic and geographic name the Balkan. This region covers area of 550, 000 km&sup2 ; and an approximate population of 55 million people. Balkan region include Bulgaria, FYR Macedonia, Albania, Bosnia and Herzegovina, Greece, Montenegro, as well as parts of Turkey, Serbia, Croatia and Slovenia Three different climates exist in this region, Mediterranean near sea, Continental on the north and Mountain in area over 800 meters above sea level. In the nature on the Balkan are many different wild berry fruit species from the genus Fragaria, Rubus, Vaccinium, Ribes etc. This indicates that in Balkan region are favorable ecological conditions for growth of many different berry fruits. More intensive production of strawberries, raspberries and other berry fruits occur not earlier than in second half of 20th century. In the beginning, technologies were imported from the western countries, and varieties from other parts of Europe or world were used. Plant breeding work and development of modern, intensive fruit production systems began to develop at the end of the 20th century and the beginning of the 21sh century. Today, strawberries are grown mainly in open field on raised beds mulched with black plastic mulch. Irrigation systems have been introduced in the recent past. Buildings of greenhouses for strawberry production have started near larger cities. Raspberries and blackberries are grown with wooden stake and upper stake and support wires and adjustable training wires. Small amount of production areas are irrigated and greenhouses are not used now. Intensive production of black and red currant, blueberries, cranberries and other berry fruits appeared just in last decade but also on relatively small production areas. The most important are raspberries and blackberries with more than 20000 ha and average yield about 6 t/ha. Leader in production is Serbia with near 13000 ha of raspberries, mainly for export of frozen fruits. Strawberries are growing on more than 10000 ha, however average yield is relatively small – on average of less than 10 t/ha. Nowadays, predominantly low cost production systems of berry fruits are used. It is still planted a large number of plantations without irrigation. Production in plastic greenhouses is still negligible because of relatively high prices for Balkan circumstances. The main amount of berry fruits is intended to be use for processing. Based on all this information we can conclude that is great potential for improving existing condition in berry fruit production on Balkan. Also is possible to introduce the newest achievement in new plantations establishing.

Istraživan je utjecaj načina čuvanja (na temperaturi +1 oC i na +3 oC), vremena čuvanja (nakon 4 i 8 tjedana) te predtretmana (HWD 48, HWD 52 i kontrole) na pojavu ozljeda od niskih temperatura, gubitak plodova na težini, kvalitetu plodova, koncentraciju proteina te aktivnost gvajakol peroksidaze u kori plodova mandarine unshiu sorte Owari. Nakon 4 tjedna čuvanja nisu se pojavile ozljede od niskih temperatura, a nakon 8 tjedana ozljede su se pojavile kod predtretmana HWD 52 kod obje temperature čuvanja. Predtretman nije značajnije utjecao na količinu topljive suhe tvari (TST) u soku i sočnost, dok je količina ukupnih kiselina (UK) u soku bila značajno viša kod kontrole o odnosu na toplinske predtretmane. Kontrola je imala značajno manju koncentraciju proteina u kori, dok je aktivnost peroksidaze u kori plodova bila značajno najveća kod HWD 52, nešto niža kod HWD 48, a signifikantno najniža kod kontrole. Nakon čuvanja na temperaturi od +1 oC izmjeren je znatno manji udio TST i UK u soku, te sočnost i udio proteina u kori, a signifikantno je veći omjer TST/UK u soku kao i aktivnost peroksidaza u kori. TST i UK u soku nisu se značajno razlikovale nakon 4 i 8 tjedana čuvanja. Veća sočnost i omjer TST/UK u soku je bio nakon 4 tjedna čuvanja. Dok je udio proteina bio značajno veći nakon 4 tjedna čuvanja, aktivnost gvajakol preoksidaze pokazao je suprotan terend. Ovi rezultati upićuju na to da su plodovi koji prethodno nisu bili tretirani (kontrola) zadržali prihvatljivu kakvoću nakon 4 tjedna čuvanja na temperaturi +3 oC iako su značajno izgubili na težini ; plodovi čuvani na temperaturi +1 oC imali su manji gubitak težine ali također i manju kakvoću.

Jabučni ocat je prehrambeni proizvod vrlo velike nutritivne i dijetetske vrijednosti. Najbolja sirovina za njegovu proizvodnju je zdrav i sočan plod sorata jabuke sa većim sadržajem šećera. Proizvodnja jabučnog octa sve je češća na poljoprivrednim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj. U posljednje vrijeme proizvodnja jabuka se povećava, a time i ukupna količina prerađevina. Cilj ovog istraživanja je određivanje kakvoće prirodnog octa od jabuka sorti Idared, Gloster, Golden Delicious i Jonagold. Istraživanja su provedena u razdoblju od veljače do rujna 2005. godine. Tijekom istraživanja praćena je octena fermentacija jabučnih vina uz određivanje ukupne kiselosti i vrijednosti pH. U octu s većim udjelom sorata Golden Delicious, Gloster i Jonagold utvrđene su veće količine octene kiseline. Sorta Idared pogodna je za proizvdnju octa samo uz dodatak ostalih sorata, jer sama ne postiže trgovačku jačinu octa.

Autohtone i samonikle svojte roda Rubus proširene su po cijelom svijetu, a najviše u Europi i Sjevernoj Americi. Rod Rubus zastupljen je u svijetu s više od 200 svojti, a u Europi se spominje 75 svojti. Približno pola svojti prisutnih u Europi zabilježeno je u različitim regijama Republike Hrvatske. Prema dosadašnjim podacima u Hrvatskoj unutar roda Rubus navode se 33 svojte. Mnoge svojte roda Rubus su tetraploidi, a poznati su diploidi, triploidi, pentaploidi i heksaploidi, što utječe na taksonomsku i florističku raznolikost ovog roda. Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada dobiven je velik broj novih, gospodarskih vrijednih sorti kupina i malina. Rod Rubus u svijetu je uveden u proizvodnju prije 150 godina, a kod nas prije 40– tak godina. Na području Hrvatske u komercijalnoj proizvodnji i na okućnicama uzgajaju se maline (Rubus idaeus L.), kupine (Rubus spp.) i križanci između različitih malina i kupina za koje postoje vrlo povoljni ekološki uvjeti za proširenje uzgoja. Zbog izuzetne dijetoterapeutske vrijednosti, a naročito zbog sadržaja antioksidativnih tvari koje štite stanicu od nepoželjnog djelovanja slobodnih radikala, raste potražnja za plodovima koji se konzumiraju u svježem ili prerađenom stanju. Cilj je ovog rada prikazati rasprostranjenost predstavnika samoniklih svojti roda Rubus na području različitih regija Hrvatske, te ukazati na njihove potencijale.

Provedeno je istraživanje oborinama uzrokovanog pucanja plodova trešnje (Prunus avium L.) na lokaciji Jazbina, na području grada Zagreba u 2006 godini. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj sorte i podloge na ovo fiziološko oštećenje plodova. Dobiveni rezultati pokazali su da se sorte trešanja međusobno značajno razlikuju u pucanju plodova, a sorte ranijeg dozrijevanja pokazale znatno veću osjetljivost od onih kasnijih. Sorta Techlovan pokazala je opravdano najveću, a sorte Sam, Kordia, Karina, Oktavia, Hedelfingen i Regina opravdano najmanju osjetljivost na pucanje plodova. Isto tako, promatran je i utjecaj različitih podloga na pucanje plodova sorte Lapins, a dobiveni su rezultati pokazali da podloge imaju značajan utjecaj na pucanje plodova trešanja. Sorta Lapins pokazala je najveću osjetljivost na pucanje plodova na podlozi Pi-Ku 4.20, a najmanju na podlozi F 12/1.

Maslina je jedna od onih biljaka o čijoj kultivaciji postoje arheološki dokazi i zapisi sa samih početaka civilizacije na području Bliskog istoka i Mediterana. Razlog tome je sktomnost ove biljke, koja može uspijevati i na škrtim tlima u uvjetima suše, a od nje se mogu koristiti lisna masa, drvo, plodovi i ulje dobiveno iz njih. U današnje vrijeme popularnost maslinovog ulja je veća nego ikada prije, što se može zahvaliti suvremenim spoznajama o njegovoj prehrambenoj vrijednosti i pozitivnom učinku na ljudsko zdravlje. Danas je uzgoj masline većinom komercijaliziran, pa se provode brojna istraživanja u cilju dobivanja što većih prinosa, ali i što kvalitetnijih i prepoznatljivijih proizvoda. U ovom istraživanju proučavao se utjecaj sorte i proizvodnog područja (klimatskih prilika) na udio ukupnih fenolnih tvari u uljima tri sorte masline (Istarska Bjelica, Buža i Leccino). U odnosu na druge dvije sorte ulja dobivena od plodova Bjelice općenito imaju veći udio fenolnih tvari. Osim toga, u sušnoj godini ulja svih sorti imala su nekoliko puta veće udjele fenolnih tvari nego u kišnoj godini.

Prirodna vegetacija na području Hrvatske teži svom prirodnom klimaksu, a to je primarni ekološki sustav - šuma. Upravo šuma sa šumskim rubom obiluje velikim brojem vrsta samoniklog voća koje predstavlja izuzetno vrijedno bogatstvo. Najzastupljenije svojte u Hrvatskoj pripadaju rodovima Rubus (33 svojte), Prunus (21 svojta), Sorbus (13 svojti), Crataegus (10 svojti), Fragaria (6 svojti), Malus (5 svojti), Pyrus i Vaccinium (4 svojte). Pretpostavlja se da su populacije samoniklog voća u Hrvatskoj jedinstvene, te da je nutritivna kakvoća plodova pojedinih voćnih vrsta natprosječna u odnosu na komercijalno uzgajane sorte. Oplemenjivanjem bilja stvorene su brojne sorte koje se nalaze u komercijalnoj proizvodnji, a izvorište imaju u samoniklim srodnicima. Hortikulturna proizvodnja traži nova rješenja kako u poboljšanju postojeće proizvodnje voća, tako i u oblikovanju okoline u kojoj živimo. Stoga je potrebno obavljati detaljna istraživanja s ciljem inventarizacije genetskih izvora postojećeg samoniklog voća i sačuvati zanimljive jedinke u bankama gena.

Provedeno je istraživanje oborinama uzrokovanog pucanja plodova trešnje (Prunus avium L.) na lokaciji Jazbina, na području grada Zagreba u 2006 godini. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj sorate i podloge na ovo fiziološko oštećenje plodova. Dobiveni rezultati pokazali su da se sorte trešanja međusobno značajno razlikuju u raspucavanju plodova, a sorte ranijeg dozrijevanja pokazale znatno veću osjetljivost od onih kasnijih. Sorta Techlovan pokazala je opravdano najveću, a sorte Sam, Kordia, Karina, Oktavia, Hedelfingen i Regina opravdano najmanju osjetljivost na raspucavanje plodova. Isto tako, promatran je i utjecaj različitih podloga na raspucavanje plodova sorte Lapins, a dobiveni su rezultati pokazali da podloge imaju značajan utjecaj na raspucavanje plodova trešanja. Sorta Lapins pokazala je najveću osjetljivost na raspucavanje plodova na podlozi Pi-Ku 4.20, a najmanju na podlozi F 12/1.

Istraživan je utjecaj toplinskih tretmana (četkanje 20 s u vrućoj vodi na 60 °C s dodatkom 300 ppm DPA(HWB 60° C 20''+ DPA) ili bez njega (HWB 60 °C 20''), potapanjem u toplu vodu na 48 °C tri i šest minuta (HWD 48 °C 3' i HWD 48 °C 6'), tretman toplim zrakom na 38° C u trajanju tri dana (HAT 38 °C 3d)) i tretman difenil aminom (DPA) u koncentraciji 3000 ppm u vremenu 30 s) na pojavu scalda jabuke sorte Granny Smith nakon tri mjeseca čuvanja u hladnjači s normalnom atmosferom (NA). Koncentracija alfa farnezena nakon čuvanja je bila najmanja u plodovima iz tretmana HWD 48 °C 6' i značajno se razlikovala od one u plodovima iz tretmana HAT 38 °C 3d. Koncentracija konjugiranog trienola CT259 nakon čuvanja je bila najmanja u plodovima iz tretmana DPA i značajno se razlikovala od one u plodovima iz tretmana HAT 38°C 3d, HWD 48 °C 3' i HWD 48 °C 6' koji su imali najveću koncentraciju. Nije bilo statistički značajne razlike u koncentraciji konjugiranog trienola CT269. Koncentracija konjugiranog trienola CT281 je bila manja u plodovima iz tretmana DPA u odnosu na kontrolu, HWB 60 °C 20'', HWD 48 °C 3' i HWD 48 °C 6'. Plodovi iz tretmana DPA i HWB 60° C 20''+ DPA nisu imali simptome površinskog scalda, a u tretmanima HWB 60 °C 20'' i HWD 48 °C 6' bilo je svega 5 % oštećenih plodova. Između navedenih tretmana nije bilo statističke razlike. Nije bilo statistički značajnih razlika u kvaliteti plodova između tretmana. Rezultati pokazuju da toplinski tretmani mogu uspješno zamijeniti tretman plodova s DPA kod kraćeg čuvanja u NA.