Search

Bibliografija Medicine, glasila Hrvatskoga liječničkog zbora, Podružnica Rijeka, tiskana je prigodom obilježavanja 40. obljetnice izlaženja časopisa, s ciljem prikaza opsežnog znanstveno-publicističkog rada objavljenog u protekla četiri desetljeća. Bibliografija obuhva}a 40 godišta (od 1964. do 2004. godine), a koncipirana je u tri dijela: Prvi dio obuhvaća popis radova kronološkim redom, slijedom izlaženja časopisa te njegovih suplemenata. U bibliografiji su obra|eni svi originalni članci, a zbog opsežnosti izostavljeni su samo kratki sažeci radova te obavijesti o seminarima, kongresima, prikazi knjiga i slični kraći tekstovi. Drugi dio obuhvaća autorsko kazalo. Autori su popisani abecednim redom, a njihovi radovi kronološkim slijedom. Brojevi u autorskom kazalu označavaju redni broj bibliografske jedinice, a deblje otisnuti brojevi znače da je navedena osoba prvi autor rada. Treći dio obuhvaća predmetno kazalo. Predmetno kazalo izra|eno je po tezaurusu MESH-a (Medical Subject Headings), klasifikacijskom sustavu Index Medicusa, koji se rabi za klasifikaciju građe iz područja medicine. Svaki je članak indeksiran s najmanje dvije do tri ključne riječi da korisnik lakše nađe temu koja je predmet njegova znanstvenog interesa. Ključnim riječima su dodane brojke koje označavaju redni broj članka na koji se odnose. Svaka bibliografska jedinica ovako je obrađena: 1. Longhino, A.: Divertikli jednjaka – prikaz vlastitog načina zatvaranja zida jednjaka nakon divertikulektomije. 1 : 4-15, (1), 1964. (21 referenca). Summary: Esophageal diverticulum – a new method of the esophageal wall closure after diverticulectomy. 1. je redni broj članka, Longhino je autorovo prezime, A. inicijal imena, 1 je godište Medicine, 4-15 brojevi početne i završne stranice rada, (1) je broj časopisa u godištu, 1964. je godina tiskanja a broj referenci odnosi se na radove koje je autor citirao. Summary je kratki sažetak na engleskom jeziku. Pojedini radovi imaju sažetke i na njemačkom i talijanskom jeziku. Treba istaknuti da je bibliografija zamišljena kao povijesni pregled četrdesetogodišnjeg rada mnogobrojnih zdravstvenih djelatnika, suradnika »Medicine« ali i kao svojevrsni vodič potreban za što bolje informiranje o pojedinim granama struke te kao poticaj za daljnji razvoj znanstvene spoznaje.

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović.

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović. Sakrij dio sažetka

Ova znanstvena monografija je rezultat dugogodišnjega bavljenja područjem funkcijskih crijevnih poremećaja, primarno sindromom iritabilnoga crijeva. U monografiji su objedinjene spoznaje proizašle iz proučavanja svjetske literature i one proizašle iz rezultata istraživanja provedenih u okviru projekata koje su financijski podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (znanstvenoistraživački projekt Psihosomatski aspekti kroničnih funkcionalnih i upalnih bolesti crijeva), Sveučilište u Rijeci (znanstvenoistraživački projekti Biopsihosocijalni aspekti funkcionalnih crijevnih poremećaja i Kognitivnoafektivne i ponašajne odrednice sindroma iritabilnoga crijeva) i Japansko društvo za promociju znanosti (kolaborativni projekt sa Sveučilištem u Nagoyi iz Japana Računalna psihosomatska medicina temeljena na prediktivnom kodiranju: temeljno istraživanje sindroma iritabilnoga crijeva). Riječ je o interdisciplinarnim istraživanjima koja su uključila znanstvenike – psihologe i liječnike – djelatnike odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta Nagoya iz Japana, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Zavoda za gastroenterologiju Klinike za internu medicinu Kliničkoga bolničkog centra Rijeka, Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb i Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju s Referentnim centrom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za funkcijske poremećaje gastrointestinalnog sustava bolnice Sveti Duh u Zagrebu. Monografija se sastoji od tri dijela: Prvi, najopsežniji dio, pruža uvid u biopsihosocijalni pristup funkcijskim poremećajima probavnoga sustava, među kojima središnje mjesto zauzima sindrom iritabilnoga crijeva (SIC), čiji je razvoj i tijek određen odnosom između velikoga broja bioloških i psihosocijalnih čimbenika. Poznato je da genetički i okolinski čimbenici (npr. sklonost bolestima, rana životna iskustva, učenje, sociokulturna sredina) mogu utjecati na psihosocijalno i fiziološko funkcioniranje osobe te na razvoj SIC-a putem recipročnih odnosa unutar osi mozak – crijeva. U ovome su dijelu opisani postupci dijagnosticiranja SIC-a, epidemiološka i klinička slika toga poremećaja te dominantni pristupi njegovu liječenju. Detaljno su opisane ključne komponente biopsihosocijalnoga modela SIC-a: genetički i okolinski čimbenici, osnove fiziologije crijeva i cijeli spektar psihosocijalnih čimbenika –crte ličnosti oboljelih osoba i odgovor na stres, spoznajni i afektivni procesi povezani sa SIC-om te ponašanje osoba sa SIC-om – uključenih u specifičan kognitivno-bihevioralni model SIC--a. Pruženo je moguće objašnjenje začaranoga kruga održavanja simptoma SIC-a i čimbenika koji u njemu sudjeluju te je raspravljeno o zdravstvenim ishodima povezanima s percepcijom bolesti i kvalitetom života. Drugi dio uključuje novu teorijsku perspektivu koja omogućuje opis funkcijske recipročne interakcije između ključnih čimbenika unutar biopsihosocijalnoga pristupa SIC-u, temeljenu na modelu prediktivnoga kodiranja interocepcije, dominantnome modelu unutar područja suvremene neuroznanosti. Ta perspektiva pruža širok uvid u mehanizme odnosa između mozga i tijela, kao i razumijevanje mentalnih i tjelesnih bolesti koje nastaju kad se taj odnos poremeti. Pomoću simulacije, korištenjem računalnoga modela, uspoređuju se karakteristike interocepcije i regulacije crijevne funkcije kod zdravih osoba i osoba sa SIC-om. Konačno, treći dio obuhvaća primijenjene teme poput odnosa između liječnika i bolesnika, psiholoških i psihoterapijskih pristupa liječenju SIC-a te grupa za podršku i samopomoć oboljelima od SIC-a, kao i prijedlog smjernica za dijagnostiku i liječenje toga složenoga crijevnog poremećaja. Ističući važnost preuzimanja perspektive oboljele osobe, monografiju zaključujemo osobnom pričom jedne pacijentice naslovljenom Moj suživot sa sindromom iritabilnoga crijeva.Područje funkcijskih gastrointestinalnih poremećaja izuzetno je opsežno, a namjena monografije nije bila obraditi sve moguće teme, već na što pristupačniji način prikazati one koje su nam se činile ključnima za razumijevanje sindroma iritabilnoga crijeva, najčešćega i najsloženijega funkcijskoga crijevnog poremećaja.

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović.

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić.

Predavanje Koštano-tkivna banka, namijenjeno je studentima 5. godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i Poslijediplomskog specijalističkog studija Ortopedija i traumatologija. Nadamo se, da će biti od koristi i svima drugima zainteresiranima za ovu problematiku, posebice onima koji se u svom svakodnevnom radu susreću sa bilo kojim vidom djelatnosti koštano-tkivne banke (med.sestre i tehničari, instrumentari, laboratorijski tehničari, administrativno osoblje). Smatramo da je upoznavanje u nastavnom programu s ovom materijom, naročito korisno, jer se u kliničkoj praksi kirurgije koštano-zglobnog sustava, iskazuje sve veća potreba za nadoknadom koštanih defekata i rekonstrukcijskim zahvatima na zglobovima. Bitnu zadaću u tome ima primjena koštano-tkivnih presadaka. Važno je da studenti preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, steknu potrebne informacije, koji su mogući izvori koštano-zglobnih presadaka. Polaznici poslijediplomskog specijalističkog studija Ortopedije i traumatologije tijekom predavanja bit će upoznati sa dosadašnjim načinom rada koštano-tkivne banke i osvrtom na buduće smjernice u skladu novih direktiva Europske unije (European Union –EU). Za pohranjivanje i čuvanje koštanih presadaka najčešće se služimo metodom smrzavanja presadaka po standardima European Association of Tissue Banks (EATB) te European Association of Musculo Skeletal Transplantation (EAMST). Na Klinici za ortopediju Lovran koristila se navedena metoda u sklopu osiguranja kvalitete i sigurnosti koštanih presadaka. Predavanje ove tematike, osim olakšane dostupnosti iznesenog gradiva, može pridonijeti i u promoviranju donorstva i eksplantacijske medicine.

Odrastanje je vrlo zahtjevan i osjetljiv proces za svu djecu, ali najviše za djecu koja odrastaju bez odgovarajuće roditeljske skrbi, odnosno djecu koja nemaju roditelje, koju su roditelji napustili ili im je oduzeto roditeljsko pravo. Život u alternativnoj skrbi pun je neizvjesnosti, a djeca u skrb nerijetko već ulaze sa stresom zbog izdvajanja iz obitelji i traumatskih iskustava iz prošlosti, zbog čega mogu patiti od akutnih i kroničnih fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja. Predstavljaju, stoga, rizičnu skupinu za niz razvojnih problema, problema mentalnog zdravlja i problema u ponašanju, koji im smanjuju šanse za uspjeh tijekom obrazovanja, ali i u životu općenito. Američka pedijatrijska akademija potvrđuje da djeca i mladi koji odrastaju u skrbi imaju veću prevalenciju fizičkih, razvojnih i ponašajnih zdravstvenih problema nego bilo koja druga skupina djece, a to je razlog zbog kojeg im se trebaju pružiti dodatne zdravstvene i socijalne usluge. Osim što sam smještaj u instituciji može biti izvor sekundarne traumatizacije djeteta, kada mladi napokon iziđu iz skrbi i započnu sa samostalnim životima suočavaju se s čitavim nizom problema na koje nisu bili adekvatno pripremljeni i zbog kojih izjavljuju da im nedostaje podrška odraslih. Djeca s problemima u ponašanju koja su smještena u domovima za odgoj i odgojnim domovima nerijetko su djeca s traumatskim iskustvima koja trebaju kvalitetan resocijalizacijski tretman, no često im nedostaje motivacija i nerijetko bježe iz ustanova skrbi, izlažući se novim rizicima za zdravlje. Upravo zbog priznavanja negativnih aspekata institucijske skrbi u Hrvatskoj je na snazi deinstitucionalizacija s ciljem preveniranja smještaja djece u institucije i premještaja djece iz institucija u izvaninstitucijske oblike skrbi. Riječ je, međutim, o vrlo složenom procesu reformi koji se može kvalitetno ostvariti jedino ako svi dionici u njemu surađuju uz istovremeno uvažavanje „glasa“ djece u skrbi. Neosporno je da postoji potreba djece s problemima u ponašanju za pravodobnim stručnim tretmanom, koji se osim zdravstvenih, socijalnih ustanova i ustanova resocijalizacijskog tretmana očekuje i unutar odgojno-obrazovnog sustava. Čini se da u mnogim odgojno-obrazovnim ustanovama (pa i u društvu u cjelini) još nije dostignuta razina spremnosti i socijalne volje koja bi pokrenula proces promjena usmjerenih na ostvarenje toga cilja. Zbog različitih razloga, pa tako i onih koje se smije pripisati i nepovoljno promjenjivim socijalnim i ekonomskim uvjetima, povećava se broj djece koja manifestiraju probleme u ponašanju ili druge oblike teškoća socijalne integracije. Odgojno-obrazovne ustanove djeci rizičnih ponašanja, kao i djeci s problemima u ponašanju, iz objektivnih i subjektivnih razloga nerijetko su i jedina prilika stručnog pristupa i omogućavanja napretka te promjena u viđenju svoje budućnosti. Na značaj odgojno-obrazovnih ustanova i kvalitete stručne pomoći koju potencijalno djeca s problemima u ponašanju mogu i trebaju dobiti, između ostalog i u školi, ukazuju i aktualna nastojanja o deinstitucionalizaciji tretmana djece s problemima u ponašanju. Zbog ignoriranja ili neprimjerene pomoći i zaštite u obitelji mnogi problemi u djece i mladih u školi ili široj okolini mogu izazvati različite oblike rizičnih i asocijalnih ponašanja, što je u suprotnosti s humanim ciljevima zaštite djece. Sa stajališta razvojnih teorija djeca i mladi posebno su podložni odgojnim utjecajima roditelja, vršnjaka, prijatelja, medija i drugih socijalnih sredina, pa tako i brojnim oblicima moguće manipulacije i «odvođenja» u neki «novi» i često imaginarni «progresivni» svijet. Etiologija problema koje djeca i mladi manifestiraju upućuje na potrebu primarne prevencije, kao i poduzimanja ranih intervencija, koje bi osigurale uredan razvoj djece. Kvalitetna suradnja i međusobno razumijevanje roditelja, nastavnika, odgajatelja i stručno-razvojne službe doma u kojem mlada osoba ostvaruje svoj institucijski resocijalizacijski tretman bitni su za postizanje zadovoljavajućeg resocijalizacijskog napretka i funkcionalno aktivne uključenosti u svakodnevni život. Upravo iz navedenih razloga u povodu Međunarodnog dana djeteta pod pokroviteljstvom Ureda pravobraniteljice za djecu RH 20. studenoga 2015. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Zaštita prava na zdravlje djece i mladih u alternativnoj skrbi“. Organizatori skupa bile su dvije katedre Medicinskog fakulteta u Rijeci (Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini i Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju), Katedra za javno zdravstvo Fakulteta zdravstvenih studija, Studentski zbor Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Udruga „Igra“ za pružanje rehabilitacijsko edukacijske i psiho-socijalno-pedagoške pomoći djeci u skrbi. U nastojanjima da u postavljenim ciljevima i interdisciplinarnoj suradnji i pomoći djeci i mladima uspijemo u razvijanju primarno prevencijskih aktivnosti pridružio nam se i Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, Katedra za obiteljsku pedagogiju. Cilj skupa bio je okupiti na jednom mjestu znanstvenike i stručnjake različitih disciplina koji se bave zaštitom djece u skrbi ili s njima neposredno rade kako bi razmijenili znanja i iskustva te razvili smjernice za poboljšanje stanja prava na zdravlje najugroženije skupine djece. Skup je održan u sklopu Aktualnog trenutka hrvatskog zdravstva VI uz financijsku potporu Zaklade Sveučilišta u Rijeci. Na skupu je sudjelovalo više od stotinjak znanstvenika i stručnjaka iz cijele Hrvatske (nastavnici i stručnjaci koji rade u školama, predstavnici socijalne skrbi, zdravstveni djelatnici, nevladine organizacije, studenti pomažućih profesija). Posebna vrijednost skupa bila je inkluzija mladih koji su odrastali u skrbi u javni diskurs kroz izlaganja, ali i volontersku svesrdnu podršku i pomoć, koju su pružili prilikom organizacije i realizacije skupa. Budući da je interes sudionika bio velik, odlučili smo objaviti ovaj Zbornik koji objedinjuje šest radova izloženih na skupu1. Tako u Zborniku možete pročitati radove o tome kako protječe proces deinstitucionalizacije u Hrvatskoj i kakav je trend smještavanja djece u alternativnu skrb s obzirom na njihova sociodemografska obilježja, postojanje psihičkih smetnji, teškoće u razvoju, probleme u ponašanju te ostvarene uvjete za posvojenje na strani djeteta. Na temelju kvalitativnih istraživanja moći ćete se upoznati s teškoćama izlaska iz alternativne skrbi s kojima se susreću studenti koji su odrastali u alternativnoj skrbi, ali i s preporukama odgajatelja, udomitelja i stručnjaka iz centara za socijalnu skrb za unapređenje alternativne skrbi. Zbornik donosi i istraživanje učestalosti bjegova te obilježja i razloge bjegova mladih iz odgojnih ustanova u RH, radno- -pravne i socijalno-pravne aspekte profesionalizacije udomiteljstva u hrvatskom i usporednom pravu te primjer dobre prakse nevladinih organizacija u radu s djecom koja odrastaju u alternativnoj skrbi.

Medicina u 19. stoljeće ulazi s bogatom baštinom iz prethodnoga stoljeća. U 18. stoljeću došlo se do mnogih medicinskih otkrića, počelo se rješavati javnozdravstvene probleme, stvaraju se znanstvena i stručna djela, ali i popularna literatura s brojnim javnozdravstvenim temama namijenjenima neukom puku. Tijekom 19. stoljeća medicina se koristi svim rezultatima napretka tehnike i prirodnih znanosti i na nju se izravno nastavlja medicina 20. stoljeća. Brojne pretpostavke i teorijska razmatranja liječnika iz 19. stoljeća potvrdila su se u 20. stoljeću, kada se došlo i do mnogih novih otkrića, koja se dotad nisu ni naslućivala.

UVODNA NAPOMENA Hranjiva vrijednost, senzorska svojstva, trajnost, autentičnost i sigurnost glavna su obilježja hrane na koja su usmjereni zahtjevi potrošača. U kontekstu potrebe za preventivnim osiguranjem kvalitete i sigurnosti, pojmom hrana obuhvaćeni su ne samo gotovi proizvodi nego i sirovine, poluproizvodi, voda i ostale tvari koje ljudi konzumiraju. Budući da je ovo široko područje uređeno brojnim normama te međunarodnim i nacionalnim propisima, u osposobljavanju studenata za sudjelovanje u procesima upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane nametnula se potreba za objedinjavanjem i sustavnim prikazivanjem ovih zahtjeva. S tim ciljem, u ovom je udžbeniku objašnjeno i primjerima potkrijepljeno značenje pojmova hrana, nova hrana, hranjiva vrijednost, prehrambene i zdravstvene tvrdnje, senzorska svojstva, trajnost, patvorenje i autentičnost hrane. Predstavljene su fizičko-kemijske metode određivanja bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vode i aktiviteta vode u hrani te je obrazložena primjena informacija koje proizlaze iz tih podataka. Razmotrene su specifičnosti senzorskih analiza te objašnjeni principi i izdvojeni primjeri testova za provjeru senzorskih svojstava hrane. Kao uvod u upravljanje sigurnošću hrane, raščlanjeni su različiti izvori opasnosti te ilustrirani odabranim primjerima. Sustavno su prikazani uobičajeni zahtjevi i preporuke u okviru dobre proizvodne i dobre higijenske prakse u lancu proizvodnje, čuvanja, distribucije i pripreme hrane. Također su objašnjeni pojedini koraci i načela zakonski propisanog alata (HACCP) te nekih od dobrovoljnih sustava za upravljanje sigurnošću hrane. Kao uvod u postupke konzerviranja hrane, objašnjeni su različiti uzroci kvarenja hrane te načela zaštite hrane od kvarenja mikroorganizmima. Osim klasičnih postupaka konzerviranja, obrađeni su i ionizirajuće zračenje te primjena visokih hidrostatskih tlakova kao predstavnici novijih, netermičkih postupaka inaktiviranja mikroorganizama u hrani. Djelo je namijenjeno studentima preddiplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva za kolegij "Uvod u prehrambene tehnologije" te u potpunosti pokriva sadržaj i prati slijed metodskih jedinica ovog kolegija. Također može biti korisno i studentima drugih srodnih studija na hrvatskim sveučilištima, stručnjacima koji se bave hranom i prehranom, kao i potrošačima zainteresiranim za kvalitetu i sigurnost hrane. Pri tome treba imati na umu da se mjerila kvalitete i sigurnosti, kao i zahtjevi potrošača, s vremenom mijenjaju pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja te novih tehnoloških mogućnosti u području prehrane i proizvodnje hrane. Kao autorica, zahvaljujem onima koji su pomogli da tekst bude što razumljiviji, točniji i korisniji čitateljima, a to su u prvom redu recenzentice izv. prof. dr. sc. Greta Krešić (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci) i prof. dr. sc. Vesna Lelas (Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu). Također zahvaljujem mr. Saši Šušniću, dipl. sanit. ing., na izuzetno korisnim sugestijama u poglavlju 5. Sigurnost hrane, izv. prof. dr. sc. Branki Blagović na pomoći u nomenklaturi spojeva i enzima te prof. dr. sc. Jagodi Ravlić Gulan na podršci u postupku odobravanja ovog udžbenika.