Search

U svrhu utvrđivanja potrošačkih navika u pogledu kozjeg mlijeka i proizvoda od kozjeg mlijeka provedeno je online anketno ispitivanje 353 ispitanika. Gotovo polovica (47, 9%) ispitanika ne konzumira kozje mlijeko, 30, 8% ispitanika ne konzumira kozji sir, dok ih čak 60, 9% ne konzumira ostale mliječne proizvode. Pritom žene rjeđe konzumiraju mlijeko, kozji sir i druge kozje proizvode od muškaraca. Potrošači najčešće kupuju kozje proizvode u supermarketima, kao i izravno na gospodarstvima koja se bave uzgojem koza, dok je način nabave kozjeg sira pod značajnim utjecajem mjesta odrastanja. Najčešći razlog nekonzumacije kozjeg mlijeka, sira i mliječnih proizvoda su miris, okus i aroma tih proizvoda (39%), dok 37% ispitanika nije imalo prilike konzumirati kozje proizvode.

Svijet je danas suočen s prevelikim količinama otpada od hrane, pri čemu najveće količine otpada od hrane proizlaze iz kućanstava i iz ugostiteljstva. Dijeljenje hrane pridonosi smanjenju otpada od hrane, ali i pomaže potrebitima. U svijetu su sve popularnije mobilne aplikacije za dijeljenje hrane. Cilj ovog istraživanja je utvrditi upoznatost generacije Y i generacije Z s dijeljenjem hrane, njihove sklonosti prema dijeljenju hrane te upoznatost s mobilnim aplikacijama za dijeljenje hrane. Mladi nisu dovoljno upoznati niti s konceptima dijeljenje hrane niti s mobilnim aplikacijama za dijeljenje hrane. Stoga je važno educirati potrošače i podizati njihovu svijest kako o štetnosti od odbačene hrane tako i o mogućnostima dijeljenja hrane., The world today is faced with excessive amounts of food waste, with largest amounts of food waste coming from households and food services. Food sharing helps reduce food waste, while helping those in need. Mobile food sharing applications are becoming increasingly popular around the world. The aim of this research is to find out how familiar generations Y and Z are with food sharing, how willing they are to share food, and how familiar they are with mobile foods sharing apps. The results of the research show that young people are neither familiar enough with food sharing concepts, nor with mobile food sharing applications. Therefore, it is important to educate consumers and raise their awareness of both harmfulness of wasted food, and possibilities of food sharing.

Izvorne hrvatske pasmine koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza i istarska koza) čine gotovo polovinu ukupne evidentirane populacije koza u Hrvatskoj. Međutim, uzgoj hrvatskih izvornih pasmina koza najčešće je obilježen izrazitom ekstenzivnošću te vrlo niskom dohodovnošću i učinkovitošću proizvodnje. Možebitnu dodatnu prihodovnu mogućnost uzgajivačima izvornih pasmina koza omogućava ponuda njihovih proizvoda kroz agroturizam. Stoga je cilj rada bio utvrditi informiranost potrošača i njihove spoznaje o izvornim pasminama koza te utvrditi percepciju o potencijalu izvornih pasmina koza i/ili njihovih proizvoda u sklopu agroturističke ponude. Online anketno ispitivanje provedeno je na uzorku 353 ispitanika. Rezultati istraživanja ukazuju na dobre mogućnosti uzgoja izvornih hrvatskih pasmina koza za potrebe agroturizma. Više od 90 % ispitanih smatra da bi izvorne pasmine koza i njihovi proizvodi upotpunili i obogatili agroturističku ponudu, a nešto više od polovice ispitanih smatra da bi uzgoj izvornih hrvatskih pasmina koza za potrebe agroturizma pridonio ostanku mladih ljudi na selu i revitalizaciji ruralnih prostora. Više od dvije trećine ispitanih bi češće posjećivao neki agroturizam na kojemu se uzgajaju izvorne pasmine koza i/ili u ponudi ima njihove proizvode. Gotovo polovica ispitanika smatra da su proizvodi izvornih pasmina koza kvalitetniji od proizvoda ostalih pasmina, dok otprilike trećina ispitanih smatra da bi proizvodi izvornih pasmina trebali biti cjenovno skuplji nego proizvodi ostalih pasmina koza.

Izvorne hrvatske pasmine koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza i istarska koza) čine gotovo polovinu ukupne evidentirane populacije koza u Hrvatskoj. Međutim, uzgoj hrvatskih izvornih pasmina koza najčešće je obilježen izrazitom ekstenzivnošću te vrlo niskom dohodovnošću i učinkovitošću proizvodnje. Možebitnu dodatnu prihodovnu mogućnost uzgajivačima izvornih pasmina koza omogućava ponuda njihovih proizvoda kroz agroturizam. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi informiranost potrošača i njihove spoznaje o izvornim pasminama koza te utvrditi percepciju o potencijalu izvornih pasmina koza i/ili njihovih proizvoda u sklopu agroturističke ponude. U svrhu istraživanja stavova potrošača provedeno je on-line anketno ispitivanje u kojem je ukupno sudjelovalo 353 punoljetnih ispitanika različitih spolnih i dobnih skupina, stupnja obrazovanja te mjesta stanovanja. Iz prikupljenih odgovora ispitanika razvidne su dobre mogućnosti uzgoja izvornih hrvatskih pasmina koza za potrebe agroturizma. Više od 90% ispitanih smatra da bi izvorne pasmine koza i njihovi proizvodi upotpunili i obogatili agroturističku ponudu, a 51,3% ispitanih smatra da bi uzgoj izvornih hrvatskih pasmina koza za potrebe agroturizma pridonio ostanku mladih ljudi na selu i revitalizaciji ruralnih prostora. Više od dvije trećine ispitanih (67,4%) bi češće posjećivala neki agroturizam na kojemu se uzgajaju izvorne pasmine koza i/ili u ponudi ima njihove proizvode. Znatan dio ispitanih (43%) smatra da su proizvodi izvornih pasmina koza kvalitetniji od proizvoda ostalih pasmina, dok otprilike trećina ispitanih smatra da bi proizvodi izvornih pasmina trebali biti cjenovno skuplji nego proizvodi ostalih pasmina koza. Indigenous Croatian goat breeds (Croatian spotted goat, Croatian white goat and Istrian goat) make up almost half of the total registered population of goats in Croatia. However, breeding of indigenous Croatian goat breeds is most often characterized by extreme extensiveness and very low profitability and production efficiency. Possible additional income opportunity for breeders of indigenous goat breeds is to offer their products through agritourism. Therefore, the aim of this study was to determine consumer awareness and their knowledge about indigenous goat breeds as well as how consumers see potential of indigenous goat breeds and/or their products as part of agritourism offer. Consumer attitudes survey was conducted by an online survey where a total of 353 adult respondents of different gender and age groups, level of education and place of residence have participated. The collected answers of the respondents show good possibilities for breeding of indigenous Croatian goat breeds for the purposes of agritourism. More than 90% of respondents believe that indigenous Croatian goat breeds and theit products would complement and enrich the agritourism offer, while 51.3% of respondents believe that the breeding of indigenous Croatian goat breeds for agritourism would contribute to the stay of young people in the countryside and revitalization of rural areas. More than two thirds of the respondents (67.4%) would more often visit an agritourism where the goats of indigenous breeds are bred and/or their products are offered. A significant part of the respondents (43%) believe that the products of the indigenous goat breeds are of better quality than the products of other breeds, while approximately one third of the respondents think that the products of the indigenous breeds should be more expensive than the products of other goat breeds.

Plućna arterijska hipertenzija je progresivna bolest pluća s vrlo velikom smrtnošću koja je posljedica zatajenja srca. Budući da se javlja rijetko u populaciji, spada u skupinu rijetkih bolesti (orphan diseases). Zahvaljujući napretku u razumijevanju patobiologije u podlozi ove bolesti razvijeni su brojni lijekovi koji djeluju na jedan od tri ključna signalna puta u glatkim mišićnim stanicama krvnih žila pluća – prostaciklinski, endotelinski i put dušik oksida. Tako su glavne skupine lijekova koji se koriste u terapiji antagonisti endotelinskih receptora, inhibitori fosfodiesteraze 5, stimulator topljive gvanilat ciklaze, sintetski analozi prostaciklina i neprostaciklinski agonisti IP receptora. Svi ovi lijekovi smanjuju endotelnu disfunkciju i dovode do vazodilatacije, ali pritom slabo djeluju na vaskularno remodeliranje. Zbog toga su prvenstveno simptomatska terapija koja blago usporava napredovanje bolesti, što je poticaj daljnim istraživanjima novih terapijskih opcija kako bi usporili ili zaustavili progresiju bolesti djelujući na više patofizioloških putova te u konačnici omogućili oboljelima učinkovitiju i sigurniju terapiju te veću kvalitetu života. Pulmonary arterial hypertension is a progressive lung disease with very high mortality resulting from heart failure. It is a very serious disease that occurs rarely in the population and therefore belongs to the group of orphan diseases. Thanks to the progression in understanding the patobiology underlying this disease many new drugs have been developed. Existing approved drugs act on the major signal pathways in smooth muscle cells. Main groups of drugs used in the therapy of pulmonary arterial hypertension are endothelin receptors antagonists, phosphodiesterase 5 inhibitors, stimulators of soluble guanylate cyclase, synthetic analogs of prostacyclin and agonists of IP receptors. All of these drugs reduce endothelial dysfunction and lead to vasodilation, but have little effect on stopping vascular remodeling. Because drugs which have been approved do not cure the disease but only reduce the symptoms further researches continue in order to find new therapeutic options.

S obzirom da je glavni proizvod koza uzgajanih u Europi mlijeko te da su sve današnje važnije mliječne pasmine koza nastale u Europi odakle su se, manje ili više, raširile po cijelom svijetu, cilj predloženog rada je prikazati stanje i trendove u proizvodnji kozjeg mlijeka u Europskoj Uniji. Ujedno će biti opisane najvažnije mliječne pasmine koza te postojeći sustavi proizvodnje kozjeg mlijeka u Europskoj Uniji. Koze pripadaju među najstarije pripitomljene životinje koje čovjeku služe za dobivanje visokovrijednih proizvoda. U većini europskih zemalja kozarstvo je sporedna grana stočarstva. To su inteligentne, živahne i vrlo prilagodljive životinje. Najviše se primjenjuje intenzivni tip uzgoja koji se temelji na visokoproizvodnim pasminama kao što su sanska, alpska i togenburška koza. Vodeće države u uzgoju koza u Europskoj Uniji su Grčka i Španjolska koje zajedno uzgajaju gotovo 55% ukupne populacije koza u EU. Europska Unija zauzima 12, 2% ukupne svjetske proizvodnje kozjeg mlijeka. Vodeća država EU u proizvodnji kozjeg mlijeka je Francuska, slijede je Grčka i Španjolska koje zajedno proizvedu 77% ukupne godišnje proizvodnje kozjeg mlijeka u EU.