Search

Cilj rada je analizirati prostorni razvoj vikendaštva u Koprivničko-križevačkoj županiji, kao reprezentativnom prostoru istraživanja navedenoga fenomena u ruralnim područjima Hrvatske. Identificirana su vodeća vikendaška područja u Koprivničko-križevačkoj županiji, utvrđena je razvojna dinamika i prostorni razmještaj vikendaštva od 1971. do 2011. godine te stupanj preobrazbe stambenoga fonda u jedinicama lokalne samouprave, kao i naseljima u Županiji. Kao reprezentativan prostor za istraživanje prostornih utjecaja vikendaštva na lokalnoj razini izabrana je Šoderica, tipično vikendaško naselje smješteno uz umjetno jezero u dravskome poloju. Utvrđene su karakteristike razvoja vikendaštva na lokalnoj razini, kao i struktura vlasnika stanova za odmor i rekreaciju s obzirom na mjesto stalnog prebivališta te struktura i prostorni razmještaj stanova za odmor i rekreaciju s obzirom na njihovu površinu. Kao vodeća vikendaška područja u Županiji prepoznata su vikendaška naselja Šoderica i Čingi-Lingi na umjetnim jezerima u dravskome poloju, sjeverni obronci Bilogore i južni obronci Kalnika te pojedina naselja u ruralnoj rekreacijskoj okolici Koprivnice u blizini »podravske magistrale« (državna cesta broj 2). Dobiveni rezultati prilog su boljem poznavanju prostornog razvoja vikendaštva ne samo u ruralnom prostoru Koprivničko-križevačke županije, već i u ruralnim područjima kontinentalnog dijela Hrvatske, te mogu poslužiti kao polazište u kvalitetnijem prostornom planiranju ruralnih vikendaških područja u Hrvatskoj., The goal of this paper is to analyze spatial development of second home phenomenon in the Koprivnica-Križevci County, as a representative case study of the above mentioned phenomenon in Croatian rural areas. Leading second home areas in the County have been identified, as well as developmental dynamics and spatial distribution of second home phenomenon from 1971 to 2011 and the level of transformation of the housing fund in towns/municipalities and settlements in the County. Šoderica, typical second home resort located at the artificial lake in the Drava river floodplain, was chosen as a representative case study for the analysis of spatial impacts of the second home phenomenon at the local level. Characteristics of second home development at the local level have been determined, as well as the structure of second home owners regarding their permanent residence and the structure and spatial distribution of second homes regarding its floor area. Second home resorts Šoderica and Čingi-Lingi on artificial lakes in the Drava river floodplain, northern slopes of the Bilogora hills and southern slopes of the Kalnik hills, as well as certain settlements in rural recreational countryside of Koprivnica, particularly near »the Podravina Highway« (state road number 2) were recognized as the leading second home areas in the County. The obtained results contribute to better understanding of the second home phenomenon spatial development, not only in rural areas of the Koprivnica-Križevci County, but also in the rural areas of continental part of Croatia, and can serve as a starting point for more adequate spatial planning of rural second home areas in Croatia.

Cilj rada je analizirati prostorni razvoj vikendaštva u Koprivničko-križevačkoj županiji, kao reprezentativnom prostoru istraživanja navedenoga fenomena u ruralnim područjima Hrvatske. Identificirana su vodeća vikendaška područja u Koprivničko-križevačkoj županiji, utvrđena je razvojna dinamika i prostorni razmještaj vikendaštva od 1971. do 2011. godine te stupanj preobrazbe stambenoga fonda u jedinicama lokalne samouprave, kao i naseljima u Županiji. Kao reprezentativan prostor za istraživanje prostornih utjecaja vikendaštva na lokalnoj razini izabrana je Šoderica, tipično vikendaško naselje smješteno uz umjetno jezero u dravskome poloju. Utvrđene su karakteristike razvoja vikendaštva na lokalnoj razini, kao i struktura vlasnika stanova za odmor i rekreaciju s obzirom na mjesto stalnog prebivališta te struktura i prostorni razmještaj stanova za odmor i rekreaciju s obzirom na njihovu površinu. Kao vodeća vikendaška područja u Županiji prepoznata su vikendaška naselja Šoderica i Čingi-Lingi na umjetnim jezerima u dravskome poloju, sjeverni obronci Bilogore i južni obronci Kalnika te pojedina naselja u ruralnoj rekreacijskoj okolici Koprivnice u blizini „podravske magistrale“ (državna cesta broj 2). Dobiveni rezultati prilog su boljem poznavanju prostornog razvoja vikendaštva ne samo u ruralnom prostoru Koprivničko-križevačke županije, već i u ruralnim područjima kontinentalnog dijela Hrvatske, te mogu poslužiti kao polazište u kvalitetnijem prostornom planiranju ruralnih vikendaških područja u Hrvatskoj.

Rad se u osnovi bavi medijskom slikom Šoderice u 1980-im godinama, ali objašnjava i okolnosti razvoja tog kupališnog izletišta krajem 1970-ih i početkom 1990-ih godina. Jezero udaljeno samo 15-ak kilometara od Koprivnice trebalo je, naime, prema zamislima općinskih vlasti prerasti u jedan od važnijih kontinentalnih turističko-rekreacijskih centara, koji bi sezonu proširio na veći dio godine. Iako je dosta investirano u ugostiteljske objekte i sportske sadržaje, kao i uređenje plaža, planovi su se pokazali nerealnima. Jezero nikad nije dobilo prave hotelske kapacitete, a nije uspjelo riješiti niti većinu infrastrukturnih problema, od pitke vode i kanalizacije pa do čišćenja plaža i efikasne zaštite od komaraca. U razdoblju od desetak godina promijenile su se i četiri organizacije i tvrtke koje su se bavile gospodarenjem Šodericom: Turistički biro, Grozd, SIZ fizičke kulture i Turističko društvo Koprivnica. Već je i to dovoljno govorilo o tome da nije bilo moguće pronaći model dugoročnog i stabilnog financiranja toga popularnog izletišta, u koje je u vrućim ljetnim vikendima dolazilo i do 20-ak tisuća kupača. Lokalni tjednik Glas Podravine redovno je pratio sve što se događa na toj »podravskoj rivijeri«, afirmirajući sve akcije koje su inicirane za povećanje turističkog prometa, ali nije propuštao upozoriti na ozbiljne propuste u realizaciji tih ideja., The paper is essentially concerned with the media presentation of Lake Šoderica in the 1980s, but also explains the circumstances and development of the bathing resort in the late 1970s and early 1990s. The lake, only 15 kilometers from Koprivnica should, according to the ideas of the local municipal authorities, become one of the most important continental tourism-oriented recreational centers, with tourism season lasting most of the year. Although much was invested in restaurants and sports facilities, as well as the development of beaches, however, these plans have proved to be unrealistic. The lake never got the proper accommodation capacity, failed to solve most of infrastructure problems, i.e. drinking water, sewerage and sanitation, cleaning of beaches and effective protection from mosquitoes. In the period of ten years, four different organizations and companies tried their hand in the management of Lake Šoderica: Tourist Offices, private entrepreneurship Grozd, a SIZ-local authority in charge of recreation, Tourism Board Koprivnica. This list sufficiently speaks for itself that no sustainable, long-term model of financing was reachable, even for a popular resort with up to 20 thousand visitors in hot, summer weekends. The local weekly Glas Podraivine regularly monitored everything that happens on this »Podravina Riviera«, affirming all the actions that have been initiated to increase tourist traffic, but did not fail to draw attention to serious shortcomings in the implementation of those ideas.

Rad se u osnovi bavi medijskom slikom Šoderice u 1980-im godinama, ali objašnjava i okolnosti razvoja tog kupališnog izletišta krajem 1970-ih i početkom 1990-ih godina. Jezero udaljeno samo 15-ak kilometara od Koprivnice trebalo je, naime, prema zamislima općinskih vlasti prerasti u jedan od važnijih kontinentalnih turističko-rekreacijskih centara, koji bi sezonu proširio na veći dio godine. Iako je dosta investirano u ugostiteljske objekte i sportske sadržaje, kao i uređenje plaža, planovi su se pokazali nerealnima. Jezero nikad nije dobilo prave hotelske kapacitete, a nije uspjelo riješiti niti većinu infrastrukturnih problema, od pitke vode i kanalizacije pa do čišćenja plaža i efikasne zaštite od komaraca. U razdoblju od desetak godina promijenile su se i četiri organizacije i tvrtke koje su se bavile gospodarenjem Šodericom: Turistički biro, Grozd, SIZ fizičke kulture i Turističko društvo Koprivnica. Već je i to dovoljno govorilo o tome da nije bilo moguće pronaći model dugoročnog i stabilnog financiranja toga popularnog izletišta, u koje je u vrućim ljetnim vikendima dolazilo i do 20-ak tisuća kupača. Lokalni tjednik Glas Podravine redovno je pratio sve što se događa na toj »podravskoj rivijeri«, afirmirajući sve akcije koje su inicirane za povećanje turističkog prometa, ali nije propuštao upozoriti na ozbiljne propuste u realizaciji tih ideja.

Autor u radu na temelju literature, novina i sjećanja prvih Bjelovarčana na Šoderici, koji su tamo počeli graditi svoje vikendice, donosi podatke o počecima turizma na jezeru Šoderice krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća. Rad pokazuje da su upravo Bjelovarčani, kojima je jezero Šoderica bilo dovoljno daleko da na njemu provedu vikend, ali opet nedovoljno blizu za duži boravak na njemu, inicirali i proveli prvu gradnju vikendica na Šoderici, te time potakli turistički zamah ovoga mjesta., Based on the literature, newspapers and the memories of Bjelovar vacationers who first had built their weekend cottages on the lake, the author sheds light on the early tourism of Lake Šoderica in late 1950s and early 1960s. The paper shows that it was the Bjelovar people (enough distance from their home town to enjoy getaway weekends on the lake, yet not close enough to spend longer time here) who had initiated the building of the first weekend cottages on Lake Šoderica, thus stimulating the tourism momentum of this place.

Postojanje atraktivne prirodne vrijednosti pogodne za rekreacijsko korištenje te relativno mala udaljenost od većih urbanih naselja, glavne su predispozicije ruralnih područja s potencijalom rekreacijskog vrednovanja. Kao studija slučaja takvog prostora odabrana je Šoderica, jezersko rekreacijsko odredište u okolici Koprivnice, pri čemu su izdvojeni sljedeći ciljevi rada: proučavanje povijesnog razvoja rekreacije, određivanje elemenata atrakcijske osnove, analiza socio-demografske strukture posjetitelja, njihovih motiva dolazaka te aktivnosti kojima se bave, analiza prostorno-vremenskih obilježja rekreacijskih kretanja posjetitelja, analiza stavova posjetitelja o zadovoljstvu rekreacijskom atrakcijskom osnovom i ponudom, potencijalu te učincima rekreacije, utvrđivanje stvarnih učinaka rekreacije te predlaganje smjernica budućeg razvoja Šoderice kao rekreacijskog područja. Rezultati istraživanja prikazani u ovom radu omogućuju bolje razumijevanje rekreacijskih aktivnosti te interakcije između zahtjeva posjetitelja i jezerskog sustava. The existence of attractive natural values suitable for recreational use and the relatively small distance from larger urban areas are the main determinants of rural areas with potential of recreational evaluation. Šoderica, lakeside recreational destination in the vicinity of Koprivnica, has been selected as a case study of this research, with following objectives: study of historical development of recreation, determination of attraction base elements, analysis of socio-demographic structure of visitors, their motives and activities engaged, analysis of space-time features of recreational mobility, analysis of visitors' attitudes regarding recreational attraction base and offer, potential and impacts of recreation, defining actual impacts of recreation and suggesting guidelines for the future development of Šoderica as recreational area. The results of this research enable better understanding of the recreational activities and the interaction between visitors' demands and the lacustrine system.

Planska i sustavna izgradnja Šoderice kao turističkog mjesta započela je 1956. godine osnivanjem Odbora za izgradnju Šoderice. Kako je uređenjem Šoderice broj kupača rastao pokazala se vrlo brzo potreba za izgradnjom objekata na Šoderici. Prvotno su objekte gradila razna poduzeća i organizacije, te nekoliko privatnih osoba. Budući da je bilo sve više zainteresiranih privatnih osoba za izgradnju vikend objekata na Šoderici ukazala se potreba već 1967. godine za izradom Generalnog urbanističkog plana turističko-rekreacionog kompleksa Šoderica koji je bio završen i prihvaćen 1970. godine, nakon čega je započeo prvi veliki val izgradnje Šoderice. Drugi veći val izgradnje započeo je poslije 1982. godine kada je izvršeno podruštvljavanje zemljišta, a Šoderica se proširila na tri katastarske općine. Godine 1992. odlučeno je da de donese novi Plana prostornog uređenja Turističkorekreacijskog centra »Šoderica«. O Šoderici kao turističkom mjestu vodilo se puno brige, donesene su odredbe o logorovanjima, čistoći, gospodarenju, otvaranju lokala i popratnih sadržaja, tako da je Šoderica zapravo vrlo brzo postala prava turistička destinacija za stanovnike Koprivnice i okolice, ali i turista iz Bjelovara, Križevaca, pa i Zagreba., The planned and systematic construction of the lake Šoderica as a tourist resort started in 1956 with the establishment of the Committee for the construction of Šoderica. Since the number of bathers grew with the arrangements on Šoderica, soon the need arose to build facilities there. At first the buildings were built by various companies and organizations and several private individuals. As there were more and more interested private persons who wanted to build weekend houses on Šoderica, already in 1967 it became necessary to draft the General Urban Plan of the tourist-recreational complex Šoderica. The plan was completed and approved in 1970 and after that the first big wave of construction in Šoderica started. Another major wave of construction began after 1982, when the land was proclaimed to be a public property and Šoderica expanded into three cadastral districts. In 1992 it was decided that a new Spatial plan of the tourist recreational center Šoderica should be adopted. A lot of care was taken for Šoderica as a tourist complex, many provisions were adopted on camping, cleanliness, management, opening shops and other facilities, so that Šoderica very quickly became a real tourist destination for residents of Koprivnica and the surrounding areas, but also for tourists from Bjelovar, Križevci and even Zagreb.

IZ RADA: "Prve vikendice "Bjelovaraca" su nikle uz sjevernu obalu Šoderice 1961. godine, a koju su sagradile bjelovarske obitelji Malek, Suhanek, Vrhovnik i Ivezić. Već slijedeće godine pokraj ovih postojećih grade obitelji Hrubi i Pavljak rade dvojni objekt. Iste 1962. godine niknula su i prva sindikalna odmarališta bjelovarskih poduzeća „Struja“, „Elektra“, „Prosvjeta“ i „Granap“ te dvojne vikendice obitelji Durbek i Halauš. To su većinom bila odmarališta manjeg formata. Tada Šoderica već poprima značajke turističko- rekreativnog kompleksa. Uskoro zatim njima se pridružuje i tadašnja „bjelovarska elita“ poput obitelji političkih rukovodioca Cvjetičanin i Galjer, te poznati bjelovarski liječnici i profesori, dr. Končar, dr. Berghoffer, prof. Vusić, prof Opitz, prof Gregorić, a među njima i neki poznati bjelovarski rukometaši koji su upoznali Šodericu iz svojih treninga na njoj. Tako je nastalo prvo jezgro turističkih vikendica na Šoderici.

Bogati sedimenti šljunka i pijeska u nizini Drave, pa tako i u Podravini oko Šoderice, nastali su fluvijalnom erozijom na prijelazu iz pleistocena u holocen. Ponegdje su naslage debele i više od 200 metara, a dubina slojeva zavisi i o recentnim tektonskim gibanjima. Geomorfološki se krajolik područja Šoderice stalno oblikuje tijekom holocena, a pogotovo meandriranjem Drave. U članku je još prikazana procjena zaliha šljunka i pijeska, zatim temeljito povijesno-ekološki pregled eksploatacije šljunka i pijeska od 1868. do danas, te ekološke prilike i turistička valorizacija jezera Šoderica., Rich sediments of sand and gravel in the valley of Drava River, including Podravina region nearby Lake Šoderica, were accumulated by fluvial erosion in the late Pleistocene and early Holocene. In some places, these deposits are over 200 meters thick, and the depth of layers depends on the recent tectonic movements. Geomorphologic landscape of the area of Lake Šoderica had been forming during the Holocene, especially by meandering of Drava river. The paper provides an assessment of sand and gravel deposits, a thorough historical-ecological review of gravel/sand exploitation in the period from 1868 to the present day, as well as well as the environmental opportunities and tourism valorization of Lake Šoderica.

Cilj ovog rada je istražiti mogućnosti turističkog razvoja Šoderice te preduvjete i osnove koje treba stvoriti s ciljem da Šoderica postane moderna i atraktivna turistička destinacija. Ovaj rad se temelji na povijesti turističkog razvoja Šoderice, analizi postojeće turističke resursne osnove i analizi trendova u okruženju uključujući promjene navika, potreba i zahtjeva kao i karakteristika modernog turiste. Autor analizira i uspoređuje sa Šodericom slične turističke destinacije, a koje su ujedno i primjeri najbolje prakse. Analiza snaga i slabosti, prilika i prijetnji daje realnu podlogu za definiranje strategije razvoja. Turistička perspektiva se promatra i procjenjuje temeljem sadašnjeg stanja turističke infrastrukture i ukupne turističke resursne osnove na Šoderici, karakteristikama kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, turističkim trendovima u Hrvatskoj i svijetu kao i objektivnim mogućnostima za razvoj. Bit je dobivanje podloge za jasnu i određenu strategiju razvoja jezera Šoderice koja će dati i njegovu realnu turističku perspektivu., The aim of this paper is to explore the possibilities of Lake Šoderica tourism development, its prerequisites and the foundations needed for Šoderica to become a modern and attractive tourist destination. The paper is based on the history of Šoderica tourism development, analysis of the existing tourist resources and analysis of trends in the environment, including changes in habits, needs, requirements and characteristics of a modern tourist. The author analyzes and compares Šoderica with similar tourist destinations, which happen to be the examples of best practices. The analysis of strengths and weaknesses, opportunities and threats, provides a realistic basis for defining a development strategy. Tourist perspective is observed and evaluated based on the current state of tourism infrastructure and the overall tourist resources on Šoderica, the characteristics of continental tourism in Croatia, tourism trends at home and abroad as well as the objective possibilities for development. It is the basis for obtaining a clear and specific strategy for the development of Lake Šoderica that will give its real tourism perspective.

Šoderica je umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva. Šoderica je stoga bila građevno rudarsko poduzeće, ali je njena eksploatacija ovisila o intenzitetu građevinarstva, a koja je počela u vrijeme kada je plemićka obitelj Inkey bila u vlasništvu tog područja. Pogon vađenja šljunka razvili su ponajviše Židovi iz Bjelovara, Koprivnice i Drnja. Oni su uočili i mogućnost turističkog iskorištavanja jezera, koje se vađenjem šljunka i pijeska neprestano povećavalo, kao kupališta za imućne građane Koprivnice koji su na taj način izbjegli kupanje u opasnim vodama brze Drave. Radom bagera od 1912. Šoderica je postala najljepše kupalište tog dijela Hrvatske. U razdoblju od 1935., kada je i počeo izvoz šljunka u Hitlerov Treći Reich koji je trebao mnogo pijeska i šljunka za gradnju svojih cesta, do 1941. Šoderica bila glavno kupalište za Koprivničane, Bjelovarčane i Križevčane. Za rata kupanje u Šoderici se prekida. Nastavlja se poslije Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja postaje mjesto masovnog turizma, a uvećana eksploatacija mijenja karakter jezera pa Šoderica više nije mjesto apsolutnog odmora i dodira s iskonskom prirodnom ljepotom. Moja privatna sjećanja na Šodericu od 1938. do 1941. i ponovno 1948. do 1952. upotpunjena su postojećom literaturom o Šoderici., Šoderica is an artificial lake created by exploitation of sand and gravel for civil engineering and construction purposes. Šoderica was building a mining company, but its exploitation depended on the intensity of construction. The exploitation had begun during the times of an aristocratic family of Inkey, the owners of the lands there; however, mainly Jews from Bjelovar, Koprivnica and the Drnje developed the operation of gravel extraction. They realized the lake potentials for tourism, as a safe swimming and bathing location for wealthy citizens of Koprivnica, thus avoiding the swimming in dangerous and treacherous waters of Drava river. In 1912, the gravel excavator modeled Lake Šoderica into one of the most attractive bathing and swimming spots of this part of Croatia. Around 1935 Hitler’s Third Reich first started purchasing tons of gravel and sand from Šoderica for building of their roads, a more extensive exploitation continued until 1941, with Šoderica as a main bathing area for the people of Koprivnica, Bjelovar and Križevci, when it came to a halt. It continued after the Second World War, this time with resort cottages around the lake, a weekend getaway resort and a place of mass tourism. Further increased gravel excavation helped even more in changing the character of the lake. Šoderica is no longer a place of absolute rest and contact with pristine natural beauty. My vision of Lake Šoderica and my own memories have merged with the existing literature for the periods 1938 to 1941, and again 1948 to 1952.

Obrađena su tri nova nalaza brončanodobnog oružja iz Podravine: lovorolisno koplje i nož s trakastom ručkom i prstenastim zaključkom iz Šoderice, te fragmentirani bodež iz Torčeca. Koplje i bodež dobro se uklapaju u tipove starije kulture polja sa žarama sjeverozapadne Hrvatske. Bojni nož je datiran pomoću novijih dendrodatuma za analogne tipove noževa u srednjoj Europi.

Šoderica, jezersko rekreacijsko odredište u okolici Koprivnice, te struktura, obilježja i stavovi njezinih posjetitelja, glavni su predmet istraživanja ovog rada. S ciljem davanja doprinosa što kvalitetnijem usmjeravanju budućeg razvoja Šoderice, provedeno je istraživanje kako bi se utvrdila socio-demografska struktura posjetitelja Šoderice, njihovi motivi dolaska te vrste aktivnosti kojima se bave, prostorno-vremenska obilježja njihovih rekreacijskih kretanja, kao i stavovi posjetitelja o rekreacijskoj atrakcijskoj osnovi i ponudi Šoderice, njezinoj rekreacijskoj funkciji te potencijalu. Istraživanje je provedeno metodom neposrednog anketiranja na prigodnom uzorku od 100 ispitanika kojim su obuhvaćene osobe koje nemaju prijavljeno stalno mjesto prebivališta na Šoderici. Većinu ispitanika čini stanovništvo zrele dobi, srednje stručne spreme, iz gradskih naselja kao mjesta prebivališta. Ispitanici najčešće posjećuju Šodericu nekoliko puta godišnje ili često tijekom ljetnih mjeseci, podjednako radnim danom i vikendom, a najčešće se na njoj zadržavaju nekoliko sati ili cijeli dan. Kupanje i odmor su glavni motivi dolaska, a aktivnosti sportsko-rekreacijskog karaktera glavne aktivnosti kojima se bave. Ispitanici su najzadovoljniji prirodnim ambijentom u cjelini, kao i njegovim sastavnicama, dok su izrazili nezadovoljstvo ugostiteljskom te sportsko-rekreacijskom ponudom Šoderice. Najvećom prednošću Šoderice smatraju pogodnosti jezerske vode. Najveći nedostatak Šoderice ispitanici vide u komunalnoj neuređenosti, odnosno zapuštenosti prostora tijekom duljeg razdoblja. Šoderica ima velik potencijal, a njezin budući razvoj mora se temeljiti na multidisciplinarnom upravljačkom pristupu koji će integrirati sve važne aspekte i funkcije rekreacijske djelatnosti, koristeći pritom prednosti Šoderice te ublažujući njezine nedostatke., Šoderica, lakeside recreational destination in the vicinity of Koprivnica, and structure, characteristics and attitudes of its visitors, are the main subject of this research. With the purpose of contributing to a better guidance for future development of Šoderica, a field study was conducted to determine the socio-demographic structure of visitors, their motives and activities engaged, space-time features of their recreational mobility and their attitudes regarding recreational attraction base and offer, as well as the recreational potential of Šoderica. The survey has been conducted by the method of convenience sampling and altogether 100 visitors have been surveyed, which included those who are not permanent residents of Šoderica. Most respondents are part of adult population, have secondary education and urban settlement is place of their permanent residence. Respondents usually visit Šoderica several times a year or often during the summer months, both on weekdays and weekends, and most often spend a few hours or all day on Šoderica. Swimming and relaxation are the main motives of arrival, while sports and recreational activities are the main activities engaged. Respondents were most satisfied with the natural environment as a whole, as well as its components, but expressed dissatisfaction with the hospitality facilities and sports and recreational facilities. The main advantage of Šoderica are benefits of the lake. The biggest disadvantage is neglect of space for a prolonged period. Šoderica has great potential, and its future development must be based on a multidisciplinary management approach which will integrate all the important aspects and features of recreational activities, using the advantages and redeeming its disadvantages.