Search

Obična bukva (Fagus sylvatica L) je najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Zbog svojih fizioloških i ekoloških karakteristika (vrsta sjene, sposobnost rasta na širokom rasponu različitih tala, topografskih pozicija i klimatskih uvjeta) obična bukva u Hrvatskoj tvori različite sastojine, od čistih do mješovitih zajedno s različitim vrstama drveća i različitih strukturnih karakteristika. Svojstvo bukve da pridolazi u širokom opsegu različitih ekološko- gospodarskih uvjeta, te da tvori sastojine različitih strukturnih karakteristika, uzrokuje sve veća odstupanja vrijednosti elemenata strukture gospodarskih sastojina od vrijednosti tih elemenata u prirasno prihodnim tablicama, kako za bukvu, tako i za ostale vrste koje s njom pridolaze. Na temelju toga, nameće se potreba istraživanja strukture bukovih sastojina i primjenjivosti prirasno prihodnih tablica istraživanih vrsta na lokalnoj razini. Cilj ovoga rada predstavlja istraživanje osnovnih strukturnih elemenata gospodarenih bukovih sastojina i usporedba istih s tabličnim vrijednostima postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Terenska izmjera provedena je na 449 kružnih ploha smještenih u 18 odabranih odsjeka u IV i V dobnom razredu na području gospodarke jedinice Đurđevačka Bilogora. Intenzitet uzorkovanja bio je 5 % ukupne površine odabranih odsjeka. Rezultati istraživanja prema očekivanjima pokazuju odstupanja od tabličnih vrijednosti postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Kao takvi ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za ‘lokalnim pristupom’ u gospodarenju bukovim sastojinama, a u svrhu poboljšanja rasporeda dobne strukture, kvalitete proizvodnje i potrajnosti prihoda, kako na lokalnoj, tako na globalnoj razini, uzimajući u obzir namjenu, način i oblik gospodarenja bukovim sastojinama.

Obična bukva (Fagus sylvatica L) je najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Zbog svojih fizioloških i ekoloških karakteristika (vrsta sjene, sposobnost rasta na širokom rasponu različitih tala, topografskih pozicija i klimatskih uvjeta) obična bukva u Hrvatskoj tvori različite sastojine, od čistih do mješovitih zajedno s različitim vrstama drveća i različitih strukturnih karakteristika. Svojstvo bukve da pridolazi u širokom opsegu različitih ekološko-gospodarskih uvjeta, te da tvori sastojine različitih strukturnih karakteristika, uzrokuje sve veća odstupanja vrijednosti elemenata strukture gospodarskih sastojina od vrijednosti tih elemenata u prirasno prihodnim tablicama kako za bukvu tako i za ostale vrste koje s njom pridolaze. Na temelju toga nameće se potreba istraživanja strukture bukovih sastojina i primjenjivosti prirasno prihodnih tablica istraživanih vrsta na lokalnoj razini. Cilj ovoga rada predstavlja istraživanje osnovnih strukturnih elemenata gospodarenih bukovih sastojina i usporedba istih sa tabelarnim vrijednostima postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Terenska izmjera je provedena na 449 kružnih ploha smještenih u 18 odabranih odsjeka u IV i V dobnom razredu na području gospodarke jedinice Đurđevačka Bilogora. Intenzitet uzorkovanja bio je 5% ukupne površine odabranih odsjeka. Rezultati istraživanja prema očekivanjima pokazuju odstupanja od tabelarnih vrijednosti postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Kao takvi ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za 'lokalnim pristupom' u gospodarenju bukovim sastojinama, a u svrhu poboljšanja rasporeda dobne strukture, kvalitete proizvodnje i potrajnosti prihoda kako na lokalnoj tako na globalnoj razini uzimajući u obzir namjenu, način i oblik gospodarenja bukovim sastojinama.

Obična bukva (Fagus sylvatica L) je najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Zbog svojih jizioloških i ekoloških karakteristika (vrsta sjene, sposobnost rasta na širokom rasponu različitih tala, topografskih pozicija i klimatskih uvjeta) obična bukva u Hrvatskoj tvori različite sastojine, od čistih do mješovitih zajedno s različitim vrstama drveća i različitih strukturnih karakteristika. Svojstvo bukve da pridolazi u širokom opsegu različitih ekološko-gospodarskih uvjeta, te da tvori sastojine različitih strukturnih karakteristika, uzrokuje sve veća odstupanja vrijednosti elemenata strukture gospodarskih sastojina od vrijednosti tih elemenata u prirasno prihodnim tablicama, kako za bukvu, tako i za ostale vrste koje s njom pridolaze. Na temelju toga, nameće se potreba istraživanja strukture bukovih sastojina i primjenjivosti prirasno prihodnih tablica istraživanih vrsta na lokalnoj razini. Cilj ovoga rada predstavlja istraživanje osnovnih strukturnih elemenata gospodarenih bukovih sastojina i usporedba istih s tabličnim vrijednostima postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Terenska izmjera provedena je na 449 kružnih plaha smještenih u 18 odabranih odsjeka u IV. i V. dobnom razredu na području gospodarke jedinice Đurđevačka Bilogora. Intenzitet uzorkovanja bio je 5 % ukupne površine odabranih odsjeka. Rezultati istraživanja prema očekivanjima pokazuju odstupanja od tabličnih vrijednosti postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Kao takvi ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za 'lokalnim pristupom' u gospodarenju bukovim sastojinama, a u svrhu poboljšanja rasporeda dobne strukture, kvalitete proizvodnje i potrajnosti prihoda, kako na lokalnoj, tako na globalnoj razini, uzimajući u obzir namjenu, način i oblik gospodarenja bukovim sastojinama.

Common beech (Fagus sylvatica L.) is the most widely distributed tree species in Croatia. Because of its physiological and ecological characteristics (high shade tolerance, the ability to grow in a broad range of soil types, topographic positions, and climate conditions) common beech in Croatia forms different stands, ranging from pure to mixed stands with different tree species and with different structural characteristics. Beech characteristically occurs in a wide range of different ecological and management conditions and forms stands of diverse structural characteristics. There is increasing deviation of structural element values in managed stands in comparison with the values of identical structural elements that are tabulated in yield tables. Therefore, we need to investigate the structure of beech stands and the applicability of yield tables at the local level for both the common beech and for other species that form beech stands. The aim of this work is to investigate the basic structural elements of managed beech stands and compare them to tabulated valu es in growth-yield tables. Field measurements were conducted in 449 circular plots located in 18 compartments in age class IV and V in the management unit of Đurđevačka Bilogora. Sampling intensity amounted to 5 % of the total area of the selected compartments. As expected, the results in this research show deviations in comparison to the valu es tabulated in yield tables. The results indicate the complexity of the problems occurring in the management with beech stands. In order to improve age structure distribution, product quality and sustainability of revenue on both the local and globallevel, it is necessary to adopt the approach at the local level, bearing in mind the purpose, method and management type of beech stands.

Cilj ove disertacije bio je provesti prostornu analizu varijabilnosti elemenata strukture državnih i privatnih šuma, te dobiti podlogu za planiranje budućih radova u gospodarenju tim sastojinama, kao i naznačiti mogućnost praktične primjene GIS-a. Istraživanjem je obuhvaćeno područje u Upravi šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Ivanec u Varaždinskoj županiji gdje su rasprostranjene i državne i privatne šume. Rezultate istraživanja provedenog u ovoj disertaciji možemo promatrati kroz dva aspekta, i to kao utvrđivanje prostorne varijabilnosti elemenata strukture državnih i privatnih šuma pomoću GIS-a i usporedbu i odabir najprihvatljivijeg (odgovarajućeg stanišnim uvjetima i cilju gospodarenja) prostornog i strukturnog „ modela“ za državne i privatne šume istraživanog područja. Na temelju provedenog istraživanja i dobivenih rezultata mogu se izvesti slijedeći zaključci: • Uporabom GIS-a dat je novi pristup proučavanju i rješavanju zadataka prilikom uređivanja i gospodarenja bilo državnim, bilo privatnim šumama. • Pomoću GIS-a utvrđena je prostorna varijabilnost elemenata strukture i uspostavljena jedinstvena baza podataka za državne i privatne šume, na temelju koje se vidi postojeće stanje na terenu. Uspostavom GIS-a iz prethodnih izmjera možemo vidjeti što se događalo s tim sastojinama u prošlosti (privatne prema državnim), odnosno predvidjeti smjernice za budućnost. • Na osnovi dobivenih rezultata vidljivo je da su pojedini „ modeli“ karakteristični samo za državne, a pojedini samo za privatne šume. • Prostorni i strukturni „ model“ državnih šuma istraživanog područja je klaster 3. Čine ga prirodne sastojine bukve, koje ima na cijelom istraživanom području, a i broj ploha je najveći (168). Pošto se većina tih ploha nalazi u državnim šumama, kojima se gospodari prema šumskogospodarskim planovima, može se za sastojine koje čine „ model“ 3 reći da su dobre debljinske, dobne i visinske strukture, te zadovoljavajućeg broja stabala, omjera smjese i dr. • Prostorni i strukturni „ model“ privatnih šuma istraživanog područja je klaster 13, jer plohe (sastojine) koje ga karakteriziraju sastoje se u većem dijelu od medunca, te dolaze samo u privatnim šuma istraživanog područja i to na lokalitetu Ravna gora. Sastojine privatnih šuma, koje nisu obuhvaćene „ modelom“ 13 nalaze se manjim dijelom u kvalitetnim „ modelima“ državnih šuma ili tvore „ modele“ privatnih šuma slabije kvalitete, a čine ih manje komercijalne vrste drveća, loše dobne, debljinske, visinske strukture.... • S obzirom na elemente strukture privatnih šuma, teško je postići jedan zajednički prostorni i strukturni „ model“ za privatne šume, no iz rezultata istraživanja kao idealan (jedinstveni) „ model“ za državne i privatne šume cijelog istraživanog područja može se izdvojiti onaj vezan za autohtone vrste drveća, karakteriziran elementima sastojinske strukture iz klastera 3 ili 5. • Dobivenim rezultatima ukazano je na stanje i probleme u gospodarenju privatnim šumama, utvrđene su prostorne varijabilnosti elemenata strukture, te je pomoću GIS-a prikazana primjena u uređivanju šuma i mogućnost gospodarenja na razini plohe (sastojine).

The paper describes the array of applications of a geographical information system (GIS) in forest ecosystem management and their role in rationalising field work, cutting costs and planning future activities more successfully. Research was carried out in lowland forests of pedunculate oak (Quercus robur L.) in the north of Croatia. A global position system (GPS) was used to establish a systematic sample of a 100 x 100 m square network in compartments and subcompartments in the field. The centres of the squares were simultaneously the centres of the plots (circles) where measurements were made. A total of 1, 025 plots were established and 37, 619 trees were measured in the study area. Data were statistically processed with cluster analysis, whose results were used for GIS modelling. Research results showed that GIS can support management planning over smaller areas (1 ha) and determine operations (silvicultural treatments, replanting, felling and others) in each plot separately. Furthermore, dealing with problems using a GIS technology releases forestry experts from routine jobs (manual mapping, constructing new layers from the existing ones and similar) and leaves them with more time for decision making in spatial management and planning.

Cilj ovog magistarskog rada je bio ispitivanje mogućnosti primjene GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima (broj stabala-N, temeljnica-G, srednje plošno stablo - ds, starost, % učešće vrsta), odnosno da se pronađu i testiraju načini i tehnike prikupljanja, uređivanja i rukovanja podacima, te da se na taj način skrati terenski rad, poboljša preciznost i točnost mjerenja, šire informacije i popularizira GIS, pobuđuje razmišljanje i razvoj ideja, kako znanstvenih tako i praktičnih rješenja u uređivanju šuma. Terenski rad je obavljen u jednodobnim hrastovim sastojinama gospodarske jedinice ˝Repaš-Gabajeva Greda˝ (odjeli 26 – 46) u šumariji Repaš, Uprava šuma Podružnica Koprivnica. U odjelima, odnosno odsjecima uspostavljena je mreža 100 x 100 m, čija središta predstavljaju središta ploha (krugova), na kojima je mjeren prsni promjer stabla. Ukupno je na istraživanom području postavljeno 1025 krugova i izmjeren prsni promjer na 37619 stabala. Nakon terenske izmjere snimljeni podaci unešeni su u bazu podataka formiranu tako da se mogu koristiti za obradu varijabli uz primjenu softwara Microsoft Windows EXCEL i Statistica 6.0.U statističkoj obradi podataka korištena je klasterska analiza, čiji rezultati su baza za GIS modeliranje s ciljem izlučivanja sastojina. Za izradu grafičkog dijela GIS modela digitalizirane su postojeće karte: - topografska karta ( 1:5000), - katastarski planovi (1:2880 i 1:2000), - gospodarska karta (1:10000). Mogućnost primjene GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima ukazala je na primjenu GIS-a i statistike za potrebe planiranja u šumarstvu. Istraživanjima u jednodobnim hrastovim sastojinama gospodarske jedinice ˝Repaš-Gabajeva Greda˝ (odjeli 26 – 46) u šumariji Repaš, Uprava šuma Podružnica Koprivnica ustanovilo se da: · Geografski informacijski sustav je pogodan za objedinjavanje podataka iz različitih izvora, s time da ti svi podaci moraju biti georeferencirani kako bi se jednoznačno mogli preklapati. · Ovakav način GIS modeliranja pogodan je pogotovo za nizinske šume, gdje imamo pravilne prostorne gospodarske podjele na odjele i odsjeke. · Podaci dobiveni statističkom analizom mogu se također prostorno prikazivati i primjenjivati prilikom izlučenja sastojina, vodeći pri tom računa o propisima gospodarenja šumama. · Sve varijable uzete u statističku analizu nemaju jednaku težinu na izdvajanje ploha u klastere. · Uvrštavanjem novih varijabli (h, D, id… .) u analizu možemo povećati mogućnost planiranja. · Sistematski postavljeni uzorak (mreža točaka) uz pomoć GPS-a na terenu, izvrsna je baza podataka za GIS modeliranje prilikom izlučivanja sastojina. · Uz pomoć GPS-a lako se može, kad je potrebno, odrediti položaj bilo koje plohe. · Ovim načinom uz pomoć GIS-a možemo planirati gospodarenje na manjim površinama (1 ha), odnosno mogu se odrediti pojedini zahvati (doznaka, sječa, popunjavanje i dr.) na svakoj plohi. · Izvršenje potrebnih zahvata (šumsko-uzgojni radovi, sječe i sl.), propisanih u Osnovi gospodarenja po odsjecima, te korištenjem podataka dobivenih primjenom GIS-a i izmjere za svaku plohu, u odsjeku je jednostavno i brzo. · Na temelju tako dobivenih podataka mogu se planirati zahvati u budućnosti vezani za gospodarenje šumama, a isto tako se podaci mogu i nadopunjavati. · Prilikom primjene GIS modeliranja treba voditi računa o biološkim procesima koji se događaju između dva gospodarska polurazdoblja (sušenje sastojina, sječe i sl.) · Za primjenu GIS modeliranja potrebno je poznavati biološke značajke i razvojne faze vrsta drveća na istraživanom području (prijelaz vrste u nadstojnu ili podstojnu etažu, potiskivanje druge vrste, i sl.) · Unutar uspostavljenog GIS-modela možemo vrlo jednostavno uklapati nove slojeve izrađene na temelju statističkih analiza ili izmjere na terenu i preklapati pojedine tematske slojeve, te na taj način modeliranjem dobiti novi sloj. · Na temelju dobivenih rezultata i postavljenog zadatka problemu izlučenja sastojina primjenom GIS-a i izmjere, treba ozbiljno pristupiti, jer ćemo olakšati i racionalizirati posao. Uvjereni smo da će i rezultati daljnjih istraživanja potvrditi ove rezultate i odrediti još neke nove ciljeve. · Uspostavom GIS-a oslobođa se šumarski stručnjak rutinskih poslova, te mu se ostavlja više vremena za druge poslove. · Ovakav primjer GIS modeliranja može se koristiti u svim budućim istraživanjima.