Search

Knjiga predstavlja zbornik radova studentsko-nastavničke konferencije organizirane pri Pravnom fakultetu u Rijeci povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, 9. prosinca 2022. godine. Zbornik obuhvaća radove iz različitih pravnih disciplina kojima se raspravlja interakciju ljudskih prava i slojevitog pojma identiteta. U tom je smislu posebno zastupljeno javno pravo, ali i pravna povijest te jednim dijelom izvanpravne discipline.

Duboka ukorijenjenost i štetnost rodnih stereotipa gradualno sve više ulazi u fokus znanstvenih istraživanja, a od donošenja Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije kao Istanbulska konvencija) vidljiva je tendencija porasta posvećenosti i Vijeća Europe navedenoj temi. Posljedično će se u radu uvodno definirati pojam stereotipa i specifičnosti u svezi s rodnim stereotipima, a potom prikazati zakonodavne i sve brojnije policy aktivnosti Vijeća Europe u svezi suzbijanja seksizma i rodnih stereotipa. Potrebno je naglasiti kako Vijeće Europe opetovano upozorava kako rodni stereotipi onemogućuju odnosno otežavaju ženama pristup pravosuđu (access to justice). Nastavno će se u radu analizirati razvoj jurisprudencije Europskog suda za ljudska prava u kontekstu učestalih rodnih stereotipa. Naime, još od znamenitih presuda Konstantin Markin protiv Rusije te Carvalho Pinto de Sousa Morais protiv Portugala ESLJP eksplicitno identificira te ukazuje na štetnost ukorijenjenih rodnih stereotipa, a koji su bili 'okidač' za diskriminatorno postupanje nacionalnih vlasti prema podnositeljima zahtjeva u konkretnim predmetima. Ipak, vidljiva je nevoljkost ESLJP-a da uoči i dekonstruira itekako prisutne i problematične rodne stereotipe u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja, a što će se u radu prikazati kroz analizu predmeta koji se bave seksualnim nasiljem. Izložena hipoteza o zasad još uvijek nekonzistentnom 'anti-stereotipnom' pristupu Europskog suda za ljudska prava zasebno će se provjeriti na primjeru predmeta protiv Republike Hrvatske.

Knjiga „Proces protiv Dilette [Motovun, 1271.] U prožimanju rimskog, kanonskog, običajnog i mletačkog prava“ autorice izv. prof. dr. sc. Dunje Milotić i izv. prof. dr. sc. Ivana Milotića iznimno je vrijedno znanstveno djelo objavljeno u svibnju 2022. u izdanju Državnog arhiva u Pazinu. Uz predgovor i riječ autora, knjiga sadrži petnaest poglavlja te završava popisom literature i kazalom korištenih pojmova. Istražujući autentičnost srednjovjekovne bilježničke isprave koja sadržajno predstavlja priznanje žene za počinjenje kaznenog djela čarobnjaštva, autori su uspješno obradili čitav niz povezanih instituta rimskog-kanonskog, običajnog i mletačkog prava. Provedenim arheološkim istraživanjem su ujedno na mikropovijesnoj razini rekonstruirali okolnosti slučaja ugledne Mlečanke Dilette koja se u Motovunu 1271. samoprokazala kao čarobnica. Prikazana monografija neprijeporno predstavlja vrijedan doprinos bibliografiji povijesti kaznenog materijalnog i kaznenog procesnog prava, kao i pravne povijesti žena na istočnojadranskom, hrvatskom i širem europskom okruženju.

Nakon što je krajem siječnja 2021. iniciran društveni pokret #nisamtražila u Sarajevu i Beogradu, hrvatska je javnost posredstvom medija saznala da na nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu postoje prijave bivših ili sadašnjih studentica zbog spolnog uznemiravanja, pitanje adresiranja seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije u visokom obrazovanju nametnulo se kao aktualno i nužno. Dio nastavnica i nastavnika Pravnog fakulteta odlučilo je djelovati u smjeru preveniranja pojavnosti seksualnog uznemiravanja u akademskom okružju i potaknuo izradu pravilnika koji sankcionira nepoželjna ponašanja. U svome izlaganju predstavit ćemo rezultat tih napora - Pravilnik Pravnog fakulteta o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije, izazove pojmovnog određenja ponašanja koja Pravilnik sankcionira, njime predviđene mjere edukacije i informiranja kao alat u borbi protiv seksualnog uznemiravanja u akademskom okruženju te postupak za zaštitu studentica i studenata prema Pravilniku.

The dominant form of gender-based violence is sexual violence against women. This violation of basic human rights has a significant impact on its victims. Women's rights campaigns and social media campaigns that followed them had extremely important role raising public awareness on sexual violence issue. Their engagement forced governments to take this problem seriously which resulted in toughened penalties for sexual violence. Rarely is sexual violence against women regulated as a distinguished or independent topic at the international (UN) and/or regional level. Rather, it is considered within a VAW term. Although different international instruments regulating sexual violence against women have been created further regulation was needed at relevant regional levels. The comprehensive Istanbul Convention was adopted in 2011 which in its 81 articles provides the current legal path for a more efficient prevention of gender- based violence. Relevant provisions in the Istanbul Convention as well as other international and regional standards, are often cited by the ECtHR in its rich case-law. This paper reviews D.J. v. Croatia and A. and B. versus Croatia cases which were brought before the ECtHR. Finally, this paper discusses balancing the confrontational right and victims´ rights in criminal proceedings.

This thesis explores an emerging issue of gender stereotyping in cases of sexual violence, with the emphasis on rape. One of the main aims of this research is to analyze to which extent the harmful gender-based stereotypes are still present when it comes to cases of sexual violence and what are the most effective ways of combating them. Topic is important since gender-based myths and stereotypes hinder women’s access to justice and in long term contribute to their re-victimization, especially in cases that are so delicate as rape. Research focuses on the practice and jurisprudence of the regional human rights bodies (namely, the European Court of Human Rights, the Inter-American Court of Human Rights and the Inter-American Commission on Human Rights) in addressing and combating harmful gender-based stereotypes. The aim of this comparative analysis is to answer which regional actor went the furthest in addressing and contesting gender-based stereotypes in general, particularly those that are prevalent in rape cases. Also, establishing their ‘best practices’ is important because such practice can be useful to states which are not successful in fulfilling their international and regional obligations in this specific field. My personal contribution to this topic comprises of detailed and critical assessment of the de iure and de facto situation regarding sexual violence in Croatia. If analysis shows that there are some deficiencies in domestic (Croatian) legislation and/or institutional practice, then those international standards and developments can be used as useful guidance in order to eliminate them.

This contribution analyses how the Inter-American Commission on Human Rights and the Inter-American Court approach the issue of intersectionality in their decisions which deal with gender-based violence, particularly in femicide and rape cases.

This paper is dealing with the concept of Heimatrecht in Croatia and Slavonia during the turbulent period from 1868 until 1918. The main aim of the paper is to explain this specific concept and its importance for Croatian public law (in the matter of public administration) and in long term even for Croatian Constitutional history

Cilj je ovoga rada ukazati na specifičnosti vezane uz institut braka u Srednjoj Aziji. Pojedinačnom analizom Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana uočeni su ključni problemi prisutni u svakodnevici žena koji grubo krše odredbe članka 16. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Detaljnije smo analizirale problem raširenosti poliginije, dječjih, prisilnih i srodničkih brakova te obiteljskog nasilja kao i reakciju Vlada na te problematične prakse. Ovim smo radom nastojale dotaknuti osjetljivo pitanje kako uskladiti ustaljene svjetske standarde i preuzete međunarodne obveze u domeni obiteljskog i bračnog života žena s često oprečnim tradicionalnim društvenim shvaćanjem navedene problematike

U radu se prikazuje i analizira zakonodavni okvir uređenja prostitucije na hrvatsko- slavonskom području u razdoblju važenja Kaznenog zakona o zločinima, prijestupima i prekršajima iz 1852. Obilježje promatranog razdoblja je reglementaristički stav zakonodavca prema prostituciji koja se tolerirala kao „nužno zlo“, koje je moralo biti pod strogim nadzorom kako bi se suzbila potencijalna društvena šteta. Mjesnom redarstvu pripadao je nadzor i odlučivanje o tome hoće li prostituciju proganjati ili će ju u pojedinim slučajevima tolerirati. S tom svrhom redarstvo je izdavalo posebne propise kojih su se prostitutke morale pridržavati, vodilo je o njima evidenciju i držalo ih je pod nadzorom znajući za njihov „bludni obrt“ te ih je podvrgavalo redovitim liječničkim pregledima. Zbog složenosti prostitucije kao društvene pojave i zbog njezinih brojnih implikacija, osim kaznenopravnim normama, na nju se nastojalo reagirati redarstvenim i zdravstvenim propisima.

Cilj ovoga rada autorice Darije Željko nazvanog „Problem prostitucije i njezina zakonska regulacija u europskom okruženju do prve polovine 20. stoljeća“ jest prikazati povijesnopravni položaj prostitutki u proučavanom razdoblju, i to prvenstveno analiziranjem odredbi tada važećih zakona i mjerodavnih pravilnika koji su regulirali njihovu specifičnu djelatnost. Autorica je nastojala u radu prikazati na koje sve načine pravni sustav regulira prostituciju (sustavi reglementacije, abolicije i prohibicije prostitucije), pri čemu se usredotočila na komparativni prikaz razvoja prostitucije u državama europskog okruženja. Uz sažetiji prikaz regulacije prostitucije u srednjovjekovnom periodu, autorica je svoj naglasak stavila na novovjekovno razdoblje, i to na različite kaznene, zdravstvene i redarstvene propise koji su važni za regulaciju prostitucije u analiziranom razdoblju. Autorica je uočila i ukazala na niz pravnih, zdravstvenih i socijalnih problema koji se vežu uz prostituciju.

Cilj ovog rada je prikazati kako je tekla reforma upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na novi sustav upravnog sudovanja koji je uveden Zakonom o upravnim sporovima iz 2012. U tom nastojanju autorice su uvodno prikazale povijesnopravnu genezu upravnog sudovanja, budući da na hrvatskim područjima postoji snažna i duga tradicija sudske kontrole pojedinačnih akata uprave još od 1875. Također, u radu je detaljnije prikazan razvoj upravnog sudovanja u samostalnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj te posebno reforma upravnog spora iz 2012., koja je poštujući pretpristupne zahtjeve Europske Unije približila hrvatsko upravno sudovanje dominantnim europskim trendovima. Uvažavajući konstruktivne kritike upravnopravnih stručnjaka i konvencijske zahtjeve, kvalitetna reforma upravnog sudovanja dovodi do do konstantnog unaprijeđenja kvalitete upravnog sudovanja u cijelosti, a time posljedično i do veće pravne sigurnosti građana te stabilnijeg pravnog okruženja u Republici Hrvatskoj. Zaključno autorice smatraju kako će do određenih i potrebnih izmjena regulacije upravnog sudovanja dolaziti i ubuduće, ovisno o okolnostima koje će se slijedom vremena pojavljivati te izazovima koje će biti stavljene pred regulaciju sustava upravnog sudovanja u cijelosti.

The main aim of this student paper is to explain how the position of women changed in Croatian society in a turbulent period from the revolutionary year of 1848 until 1945, mostly due to specific changes in Croatian legal framework that were connected with improving political and social circumstances in Croatia and neighbouring countries.