Search

Istraživanja su provedena tijekom 2012. i 2013. godine na dva tipa tla: humoglej i močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo. Korišten hibrid u sjetvi bila je Colonia KWS (KWS). U pokusu je korišten mikrobiološki pripravak Mikro – Vital koji u svom sastavu sadrži bakterijske vrste Azotobacter vinelandii, Azospirillum lipoferum, A. brasilense, Bacillus megaterium, B. subtilis, B. cirkulans, B. polymiksa i Pseudomonas fluorescens. Dvofaktorijalni pokus postavljen je po randomiziranom blok rasporedu u 4 ponavljanja i 6 varijanti: A1 – kontrola ; A2 – primjena mikrobiološkog pripravka Mikro – Vital (1 l ha-1) ; B1 – gnojidba dušikom na osnovi analiza tla ; B2 – reducirana gnojidba dušikom za 20% ; B3 – reducirana gnojidba dušikom za 40%. Najbolji rezultati dobiveni su uz primjenu mikrobiološkog pripravka Mikro – Vital, dok je gnojidba dušikom ovisila o kemijskim svojstvima tla, kao i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije.// Investigations were carried out in 2012 and 2013 on two soil types Humogley and Swampy gleys partially hydroameliorated soil. Hybrid Colonia KWS (KWS) was used in sowing .In experiment we used microbial preparation Mikro – Vital which in its composition contains Azotobacter vinelandii, Azospirillum lipoferum, A. brasilense, Bacillus megaterium, B. subtilis, B. cirkulans, B. polymyxa and P. fluorescens. The experiment was set up in completely randomized block design, with 6 different variants and 4 repetitions: A1 – control ; A2 – application of microbiological preparation Mikro – Vital (1 lha-1) ; B1 – mineral nitrogen fertilization on the basis of analysis of the soil ; B2 – reduced nitrogen mineral fertilization by 20% ; B3 – reduced nitrogen mineral fertilization by 40%. The best results were obtained with the application of microbiological preparation Mikro - Vital, while nitrogen fertilization depended on the chemical properties of soil and weather conditions during the growing season.

Dvogodišnji pokusi provedeni su na dva tipa tla (humoglej, eutrično smeđe tlo) tijekom 2012. i 2013. godine. Istraživan je utjecaj simbiotskih, asocijativnih i slobodnih nitrofiksirajućih bakterija na prinos i kvalitetu zrna soje sorte Ika. Pokus je postavljen po randomiziranom blok rasporedu u 4 ponavljanja i 6 varijanti (A1 – kontrola ; A2 – sjeme tretirano bakterijom B. japonicum ; A3 – sjeme tretirano bakterijama B. japonicum, A. brasilense i A. chroococcum ; B1 – mineralna gnojidba dušikom na osnovi analiza tla: B2 – reducirana mineralna gnojidba za 30% ; B3 – reducirana mineralna gnojidba za 60%). Najbolji rezultati na humogleju ostvareni su varijantom A3B3, a na eutričnom smeđem tlu varijantom A3B2.// The two-year experiments were conducted on two types of soil (humogley, eutric brown soil) during the 2012th and 2013th year. The effects of symbiotic, associative and free nitro-fixing bacteria on yield and quality of soybean cultivar Ika were investigated. The experiment was set up by randomized block design in 4 repetitions and 6 different variants, as follows: A1 - control ; A2 - seed treated with the bacteria B. japonicum ; A3 - seed treated with bacteria B. japonicum, A. brasilense and A. chroococcum ; B1 - mineral nitrogen fertilization on the basis of soil analysis ; B2 - mineral fertilization reduced by 30% ; B3 - mineral fertilization reduced by 60%. The best results were achieved on the humogley variant A3B3, and the eutric brown soil variant A3B2.

Šećerna repa je izrazito zahtjevna industrijska kultura. Zahtjeva duboka tla dobrih pedo – fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških osobina, kao i pravilnu agrotehniku. Međutim, ako su i zadovoljeni svi uvjeti redovito svake godine, zavisno od klimatskih prilika, dolazi u manjem ili većem intenzitetu do razvoja bolesti lista ili truleži korijena šećerne repe. Patogena gljiva CersosporabeticolaSacc. najopasnija je bolest lista, dok je gljiva Rhizoctonia solani najopasniji uzročnik truleži korijena šećerne repe. Ova gljiva osim što dovodi do propadanja klijanacauzrokuje i bolest zadebljalog korijena tijekom vegetacije te truljenje repe tijekom njenog skladištenja. Istraživanja vezana za trulež korijena šećerne repe uzrokovanog patogenom gljivom Rhizoctonia solanisu provedenana dva tipa tla: eutrično smeđe tlo i humoglej, tijekom 2013. i 2014. godine po shemi potpuno randomiziranogbloknog rasporeda u 4 ponavljanja i 12 različitih varijanti koje su uključivale 2 tolerantna (Santino, oplemenjivačka kuća Strube ; Jadranka, oplemenjivačka kuća KWS) i 2 osjetljivahibrida(Fred, oplemenjivačka kuća Strube ; Terranova, oplemenjivačka kuća KWS), te 3 različite varijante primjene mikrobioloških preparata. Uz kontrolu, tlo je predsjetveno tretirano mikrobiološkim pripravcima EM Aktiv i Mikro - Vital, koji sadržebenefitne bakterije koje pokazuju izrazito antagonističko djelovanje prema patogenoj gljivi R. solani. Tijekom vegetacije praćena je pojava simptoma uzrokovana infekcijom R. solani. U fazi 2 – 4 prava lista određen je postotak inficiranih i propalih biljaka uslijed napada ovog patogena. Nakon vađenja repe, određen je prinos korijena (t/ha), sadržaj šećera (%) i prinos čistog šećera (t/ha). Dobiveni rezultati obrađeni su multifaktorijalnom analizom varijance u programu Statistica 7.

Agricultural production on acid soils is representing a major problem. For this reason, we set up a field experiment on two soil types (Pseudogley, Luvisol). Liming by carbocalk was conducted on the basis of soil analysis with an application of animal manure at the same time, or after 7, 14 or 28 days. All variants of liming with the application of animal manure gave better results compared to the control. The best results of all investigated parameters (total number of bacteria, fungi, actinomycetes, A. chroococcum, cellulolytic microorganisms, pH, phosphorus, potassium) were obtained in the variant by application of carbocalk and animal manure at the same time.

U proizvodnji šećerne repe, ovisno o klimatskim uvjetima, stupnju zaraženosti tla patogenima i agrotehnici, javlja se problem truleži korijena šećerne repe. Uzročnici su brojni, a štete koje nanose su vrlo velike. Od patogena, uzročnika truleži korijena šećerne repe, najviše štete nanosi gljiva Rhizoctonia solani.Osim klimatskih uvjeta koji pridonose razvoju ovog tipa truleži korijena, bitno je istaknuti da je značajan faktor i narušena agrotehnika – nepravilna obrada tla koja za rezultat ima narušavanje strukture tla i povećanje njegove kiselosti. Uzimajući u obzir pedološke, kemijske i mikrobiološke osobine tla, pokus je postavljen na dva tipa tla: eutrično smeđe tlo i humoglej. U periodu od 2010. do 2012. godine na oba lokaliteta utvrđeno je prisustvo patogene gljive R. solani. koje su uključivale 2 tolerantna (Santino, oplemenjivačka kuća Strube ; Jadranka, oplemenjivačka kuća) i 2 osjetljivahibrida(Fred, oplemenjivačka kuća Strube ; Terranova, oplemenjivačka kuća KWS ) na ovu patogenu gljivu, te 3 različite varijante primjene mikrobioloških preparata. Uz kontrolu, tlo je predsjetveno tretirano mikrobiološkim preparatom EM Aktiv, koji sadržibenefitne bakterije koje pokazuju izrazito antagonističko djelovanje prema patogenoj gljivi R. solani. Tijekom vegetacije praćena je pojava simptoma uzrokovana infekcijom R. solani. U fazi 2 – 4 prava lista određen je postotak inficiranih i propalih biljaka uslijed napada ovog patogena. Nakon vađenja repe, određen je prinos korijena (t/ha), sadržaj šećera (%) i prinos čistog šećera (t/ha). Dobiveni rezultati obrađeni su multifaktorijalnom analizom varijance u programu Statistica 7.

Zaraza HPV-om je jedna od najčešćih spolno prenosivih bolesti. Dugotrajna zaraza pojedinim genotipovima ovog virusa neophodan je čimbenik u razvoju karcinoma vrata maternice, ali to ne znači da će sve žene zaražene HPV tipovima visokog rizika razviti karcinom vrata maternice. Stoga je cilj rada pokazati vezu između značajki ispitivane populacije (pozitivan/negativan na HR-HPV, dob, bračni status, broj spolnih partnera u godini, kontracepcije i vrsta kontracepcije, radni odnos, mjesečna primanja, ostale bolesti neovisne o zarazi HR-HPV-om i svakodnevna uporaba lijekova (terapija)) i genitalne infekcije visoko-rizičnim HPV-om kod žena u Osječko-baranjskoj županiji. Zaraza je najmanje zastupljena u starijim dobnim skupinama, najviše je zastupljena u mladih žena, najčešći razlozi su nedovoljno znanje i iskustvo, ne prepoznavanje rizika u rizičnom ponašanju te parcijalna zaštita kondomom.