Search

Rad analizira prelijevanja volatilnosti cijena između tržišta dobara i financijskih tržišta u svrhu istraživanja međusobne povezanosti i integracije tržišta te njihovog potencijala pri diverzifikaciji rizika portfelja. U radu su analizirane cijene zlata i srebra, cijene nafte te devizni tečajevi eura i britanske funte te je korištena Diebold-Yilmaz metodologija indeksa prelijevanja za visokofrekventne tjedne podatke od 1988. do 2020. godine. Utvrđeno je kako su ukupna prelijevanja među dobrima i deviznim tečajevima 25.7% te se indeks prelijevanja volatilnosti tijekom analiziranog perioda kreće većinom između 25% i 50% s ekstremima tijekom globalne financijske krize i za vrijeme pandemije COVIDa- 19. To ukazuje na snažnu integraciju tržišta dobara i financijskih tržišta, pogotovo u kriznim razdobljima. Također, rezultati rada sugeriraju da su kretanja cijene srebra pod najmanjim utjecajem prelijevanja s ostalih tržišta te stoga srebro može poslužiti pri diverzifikaciji rizika. Doprinos rada postojećoj literaturi je sljedeći: Prvo, analizom transmisijskih procesa pokazana su značajna prelijevanja volatilnosti između tržišta roba i deviznih tečajeva, što ukazuje na postojanje integracije između različitih tržišta. Također, analizira se dugi vremenski period te dinamička analiza pokazuje pojačana prelijevanja volatilnosti u periodima globalnih kriza. Drugo, rezultati analize mogu pomoći profesionalnim prognostičarima pri prognoziranju te financijskim analitičarima za pružanje sveobuhvatne investicijske analize. Menadžeri i investitori tako mogu dizajnirati optimalne instrumente zaštite od neželjenih kretanja na financijskim tržištima i tržištima dobara. Investitori imaju koristi od diverzifikacije portfelja, a informacijski sadržaj dobiven analizom prelijevanja volatilnosti može se koristiti za procjenu potencijalnih determinanti budućih povrata prilagođenih riziku, što bi im pomoglo u donošenju odluka o ulaganju.

This paper analyzes fiscal policy sustainability and cyclicality in Croatia. The main novelty of the paper is that our fiscal response function allows for asymmetric behavior over the business cycle. We allow fiscal policy sustainability and cyclicality to differ across the expansionary and recessionary regimes. The overall results suggest that fiscal policy in Croatia is both sustainable and countercyclical. We find evidence of asymmetric behavior of fiscal policy cyclicality. In the expansionary regime, fiscal policy is countercyclical, while in the recessionary regime, it varies between procyclical and acyclical. On the other hand, we find only limited evidence of asymmetric behavior of public debt sustainability. During good times, Croatian policymakers try to keep fiscal policy both sustainable and countercyclical, which is required fiscal policy behavior. In recessionary times, the characteristics of fiscal policy are not so clear, but tend to be procyclical or acyclical.&nbsp

U radu se analiziraju različiti pristupi mjerenju ekonomske razvijenosti na regionalnoj razini. Zbog višedimenzionalnosti ekonomskog razvoja, najčešće se pribjegava konstruiranju različitih indeksa regionalnog ekonomskog razvoja. U radu su prikazani najvažniji zaključci iz literature i prakse vezano uz indikatore regionalne razvijenosti. Obrađuje se proces konstrukcije kompozitnih indikatora regionalnog razvoja kao i skupine pokazatelja koje se koriste za konstruiranje takvih indikatora. Nadalje, navode se različiti praktični primjeri izrade i korištenja kompozitnih indikatora regionalnog razvoja. Rad sažima mogućnosti unapređenja hrvatskog indeksa regionalne razvijenosti. Pojedinačni indikatori regionalnog razvoja najčešće se grupiraju u skupine koje zajednički opisuju važne dimenzije ekonomskog razvoja. Zbog toga se hrvatski indeks razvijenosti može podijeliti u osam skupina. Indikatori koji su prisutni u postojećem indeksu regionalne razvijenosti su: (1) ekonomski pokazatelji, (2) pokazatelji tržišta rada, (3) demografski pokazatelji te (4) pokazatelji kvalitete ljudskog kapitala. Na temelju pregleda svjetskih praksi formiran je prijedlog novih indikatora kojima je cilj nadopuniti sliku regionalne razvijenosti: (1) pokazatelji održivosti (2) pokazatelji dohodovne nejednakosti (3) specifični pokazatelji hrvatskog regionalnog razvoja te (4) pokazatelji očuvanja okoliša. Specifični pokazatelji hrvatskog regionalnog razvoja uzimaju u obzir pokazatelje koji su karakteristični za hrvatsko gospodarstvo, prije svega turizam i cijene nekretnina.

This paper separates macroeconomic shocks into external and domestic aggregate demand and supply shocks in European Union's post-transition countries. Small open economies are typically very responsive to external shocks. The standard decomposition into aggregate demand and supply shocks covers up important information on the sources of business cycle fluctuations. Using a Bayesian SVAR model with combined sign and block exogeneity restrictions, we separately estimate external and domestic aggregate supply and demand shocks for GDP growth and inflation. We find that domestic shocks were a dominant source of fluctuations during the transition period in Croatia from 1992 to 2000. However, external shocks increased their importance with the trade and financial sector liberalization after 2000, becoming the dominant source of fluctuations with the Global financial crisis in 2008. In the short run, fluctuations are best explained by domestic shocks in 9 out of 11 analyzed countries, especially domestic supply shocks. However, in the medium run, fluctuations are dominantly explained by external aggregate demand shocks in 8 out of 11 countries. We argue that common sources of fluctuations in the medium run are beneficial for common monetary policy in the Eurozone.

This paper develops and tests new (alternative) models for assessing the development of subnational government units in Croatia. The aim is to assess the possibilities for improving the existing official model for calculating the development index of subnational units. Given its high policy impact, especially in terms of central-level support for the local development projects, there is a strong policy interest for continuous monitoring and evaluation of model’s validity. In essence, the paper considers different variants of the existing model, since all tested variants retain some of its key elements. In particular, all variants still use the balanced z- score method to calculate standardized values. Also, each development indicator included has equal weight in the final assessment of development. However, we alter the choice of development indicators and consider some other aspects of the calculation and categorization of units by development groups. Testing of new variants was performed in two steps: in the first step, we examine the suitability of new potential indicators, and in the second step, we test different models by retaining some existing and adding new indicators. A total of seven new model variants were developed, which differ from each other based on the indicators included. To this end, the scenario analysis was performed to assess the effectiveness of various models in identifying less developed local government units. Despite our efforts to identify new indicators that would be more effective in categorizing local and regional government units based on their level of development, we recommend retaining the existing set of indicators. However, the Government might consider excluding the own-source revenue per capita as an indicator for calculating the development index because the indicator of fiscal capacity is already used for redistributive purposes within the fiscal equalization policy.

U radu se analizira usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica Europske monetarne unije u sklopu teorije optimalnog valutnog područja. Drugi cilj rada je ispitati primjenjivost monetarnog pravila za monetarnu politiku europodručja. Kada je usklađenost poslovnih ciklusa visoka, tada je veća vjerojatnost da su zemlje članice izložene sličnim šokovima te djelovanje zajedničke monetarne politike u tom slučaju ne stvara dodatne troškove. U suprotnome, niska usklađenost poslovnih ciklusa sugerira postojanje asimetričnih šokova koji zahtijevaju različite odgovore ekonomske politike, što stvara troškove. Analizom je utvrđen rast usklađenosti kod svih zemalja tijekom financijske i korona krize. Od 2007. godine naovamo kod većine zemalja je prisutna jaka povezanost s cikličkim kretanjem Euro zone, osim tijekom razdoblja dužničke krize. Dužnička kriza je ujedno i najveći dosadašnji izazov europodručja, jer su pojedine periferne zemlje ostale bez mogućnosti dodatne stabilizacije gospodarstva zajedničkom monetarnom politikom. Ipak, eurozona čini optimalno valutno područje te su koristi koje proizlaze iz članstva u uniji veće od troškova. Vezano uz drugi cilj rada, rezultati pokazuju da se politika Europske središnje banke može opisati monetarnim pravilom s uključenim pomakom kamatne stope. S druge strane, model originalnog Taylorovog pravila nije prikladan za prikaz određivanja kamatne stope u Euro zoni.

Novi koronavirus koji se pojavio u Kini krajem 2019. godine brzo se širi ostatkom svijeta. Osim posljedica za ljudsko zdravlje, virus u kombinaciji s epidemiološkim mjerama nanosi značajnu štetu gospodarstvu, započevši takozvanu koronakrizu. Cilj ovoga rada je pružiti pravovremene smjernice o utjecaju koronakrize na hrvatsko gospodarstvo. Analizira se utjecaj koronakrize na tekuće pokazatelje tržišta rada te se provodi usporedba s iskustvima iz ranijih hrvatskih recesija 1998. – 1999. te 2009. – 2014. Nadalje, simuliraju se efekti inozemnog i domaćeg šoka na dodanu vrijednost sektora prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Hrvatskoj. Cilj je utvrditi koji su sektori najviše izloženi šokovima u kratkom i srednjem roku. U radu se također analizira kako sektori međusobno djeluju jedan na drugi te postoje li međusobna prelijevanja. Na temelju prelijevanja utvrđuju se sektori neto prijenosnici odnosno neto primatelji šokova. Rezultati pokazuju da je rast nezaposlenosti na samome početku koronakrize brži nego u prethodne dvije recesije, ali se ubrzo stabilizirao. Također, utvrđeno je da su brojni sektori izrazito osjetljivi na inozemni šok, dok je osjetljivost na domaće šokove nešto slabije izražena. U kratkom roku su najviše izloženi sektor trgovine i usluga, a u srednjem roku se pridružuju građevinarstvo i prerađivačka industrija. Sektori neto prijenosnici šokova su prije svega trgovina i usluge, zatim financije i osiguranje te na kraju poslovanje nekretninama, a prelijevanje šokova je snažnije u recesiji.

This paper analyzes business cycle spillovers and synchronization in the old member states of the European Union. Business cycle spillovers and synchronization are important for the European Union and especially for the Eurozone to avoid asymmetric shocks and problems to the common monetary policy. Using Diebold-Yilmaz spillover index methodology over the sample from 1975 to 2018, we show that business cycle spillovers increased sharply during the period from 2009 to 2015 that coincides with the Great Recession and the sovereign debt crisis in the Eurozone. There is no single country that transmits the majority of shocks, but instead, most of the countries have a nontrivial share in shock transmission. Nevertheless, Italy, France, UK, Belgium, Sweden, Luxembourg, and the Netherlands are the biggest net transmitters of shocks. Our results indicate that business cycle spillovers between the old EU member states are complex. Each member state is typically exposed to business cycle shocks of more than a few other member states. Business cycle spillovers are also related to the level of business cycle synchronization. First, we observe that positive spillovers are related to negative output gaps, e.g., they are high during recessions and low during periods of economic growth. Second, spillover shocks are typically symmetric and affect almost all analyzed countries in the same way. Spillovers are found to be positively correlated with business cycle synchronization, especially after the Great Recession and the sovereign debt crisis in the Eurozone. That finding is important for monetary policy in the Eurozone because synchronized shocks and business cycles make the conduct of monetary policy easier. The main conclusion is that the old member states of the EU are highly integrated and exposed to business cycle shocks from other EU members.

We use an innovative methodological approach to investigate the impact of financial globalization (the dilemma hypothesis), the accumulation of international reserves (the quadrilemma hypothesis) and foreign currency exposure (the original sin hypothesis) on the Mundell-Fleming trilemma. We use a dynamic panel threshold model with four regimes to investigate competing hypotheses within a single methodological framework. The results imply that there are significant differences between fixed and flexible exchange rate regimes at high levels of financial openness, and that countries are biased towards fixed exchange rates at high levels of foreign currency exposure. These empirical findings imply that the global financial cycle might be the result of a deliberate choice of exchange rate regime and not the result of the irrelevance of the exchange rate regime in financially globalized countries.

We propose new unit root tests using stationary instrumental vari- ables in the framework of the Dickey-Fuller (DF) regression. The most noteworthy feature of the suggested tests is that they are free of nuisance parameters. Under the null hypothesis, the proposed test statistic con- verges to the standard normal distribution regardless of various types of linear deterministic trends or structural breaks in the time series.

U radu se istražuje važnost šokova ponude i potražnje u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja Europske unije, te postojanje nominalnih i realnih rigidnosti. Te se pojave promatraju u okviru dvije sukobljene teorije poslovnih ciklusa: teorije realnog poslovnog ciklusa (RBC) i nove keynezijanske teorije (NK). Te dvije teorije poslovnih ciklusa znatno su zastupljene u literaturi, premda imaju različite pretpostavke, različite mehanizme djelovanja te gotovo dijametralno suprotne zaključke i preporuke za ekonomsku politiku. RBC teorija pretpostavlja da su glavni uzrok poslovnih ciklusa promjene u tehnologiji. Prema RBC teoriji ekonomija uvijek djeluje na svojoj optimalnoj razini bez ikakvih rigidnosti, pa je zbog toga uloga ekonomske politike vrlo ograničena. Drugim riječima, ako je stanje u gospodarstvu na optimumu, tada je ekonomska politika uvelike suvišna. S druge strane, nova keynezijanska teorija uzroke poslovnih ciklusa vidi u šokovima potražnje i brojnim rigidnostima koje onemogućavaju da se ekonomija približi svome optimumu. Zbog toga je presudna uloga ekonomske politike, jer se pravilnom kombinacijom mjera gospodarstvo može približiti optimumu. U radu je pokazano kako su šokovi potražnje dominantni u objašnjavanju poslovnih ciklusa gotovo svih posttranzicijskih zemalja te kako postoje indicije nominalnih i realnih rigidnosti. Nominalne rigidnosti se tumače kao ljepljive/ trome cijene, dok se realne rigidnosti tumače kao slab utjecaj BDP - a na inflaciju. Dobiveni rezultati su u snažnom kontrastu sa zaključcima teorije realnog poslovnog ciklusa (engl. Real Business Cycle – RBC), dok su neki od zaključaka u skladu s novom kejnezijanskom teorijom.

Potencijalni ulazak Hrvatske u eurozonu mogao bi imati visoke ili niske troškove, ovisno o tome jesu li poslovni ciklusi u Hrvatskoj usklađeni s onima u eurozoni. U radu se analiziraju hrvatski poslovni ciklusi s tri aspekta. Prvo, uspoređuju se rezultati različitih metoda filtriranja BDP-a kako bi se izdvojila trend i ciklička komponenta za analizu poslovnih ciklusa. Uz standardni Hodrick i Prescott (1997.) filter koristi se i recentni Hamiltonov (2017.) filter te se uspoređuju njihova svojstva. Hamiltonov (2017.) filter pokazuje mnogo bolja svojstva pri izračunu cikličke komponente u stvarnom vremenu. U radu se analizira i asimetričnost hrvatskog poslovnog ciklusa pretpostavljajući da su recesije kratke i duboke, dok su ekspanzije dugotrajne i plitke. Drugo, analiziraju se varijable koje vode i zaostaju u odnosu na BDP. Vodeće varijable imaju važnu ulogu u prognoziranju BDP-a, a u radu se poseban naglasak stavlja na inozemne varijable jer je Hrvatska iznimno osjetljiva na inozemne šokove. BDP Europske unije, eurozone, Italije i Slovenije vodeće su varijable u odnosu na hrvatski BDP. Također, izdane građevinske dozvole i dolasci stranih turista vode u odnosu na BDP. Treće, u radu se analizira usklađenost poslovnih ciklusa u Europskoj uniji s aspekta BDP-a i nezaposlenosti. Razdoblje od 2001. do 2005. godine karakterizira niska usklađenost poslovnih ciklusa u EU, dok su od 2006. do 2010. poslovni ciklusi izrazito usklađeni. S početkom dužničke krize 2011. razina usklađenosti se smanjuje te počinje jačati tek od 2015. godine. Hrvatski poslovni ciklusi usklađeni su sa zemljama EU-a od 2004. i ta je veza prilično stabilna.

The goal of this paper is to determine if the euro area (EUA) accession and membership had a significant impact on the unemployment rates of the EUA countries. The hypothesis of the paper is that there is unemployment hysteresis and EUA accession thus contributed to the economic integration and convergence of the unemployment rates in the EUA. The paper employs LM and RALS-LM unit root tests with two breaks to analyze the persistence, test the stochastic convergence and locate structural break(s) in the seasonally adjusted quarterly unemployment rates, covering the period from 1995q1 to 2016q2. The most interesting results are that: (i) there are EUA-related down breaks in unemployment rates with hysteresis, (ii) EUA- related breaks are followed by the periods of convergence to the EUA11 average, (iii) crisis- related breaks are followed by the periods of divergence and (iv) the EUA membership is not a sufficient condition for stochastic convergence.

The paper compares theoretical impulse response functions from a DSGE model for a small open economy with an empirical VAR model estimated for the Croatian economy. The theoretical model fits the data well as long as monetary policy is modelled as a fixed exchange rate regime. The paper considers only a foreign output gap shock. A positive foreign shock increases domestic GDP and prices and decreases terms of trade, which is in compliance with theoretical assumptions. Interest rates behave differently than suggested by the estimated DSGE model, which could be explained with an unconventional interest rate transmission channel in Croatia.

During the Great Recession of 2007-2009 uncertainty in the United States reached historically high levels. This paper analyzes the effectiveness of fiscal policy under different uncertainty regimes in the U.S. High uncertainty is known to make economic agents postpone their decisions on consumption and investment (real-options channel), making economic policy less effective. We use several uncertainty measures in a threshold vector autoregressive model (TVAR) to endogenously estimate different uncertainty regimes. Then we analyze the effectiveness of different fiscal policy shocks in each uncertainty regime. We measure uncertainty using S&P 100 volatility index (VXO) and Baa corporate bond yield relative to yield on 10- year treasury constant maturity (Baa10ym). Our benchmark model consists of aggregate government spending, taxes, uncertainty, and GDP. In addition to the benchmark model, we estimate three extensions. First, we differentiate between government consumption, investment, and defense expenditures. Second, we check the robustness using two different measures of uncertainty – VXO and Baa10ym. Third, we compute impulse responses of GDP aggregates: consumption and investment. Nonlinear impulse response functions differentiate between positive and negative fiscal shocks, as well as between small and big fiscal shocks. Confidence intervals are obtained by bootstrapping in order to determine the statistical significance of impulse responses. This paper has five important findings. (1) We find that fiscal policy shocks have a much larger effect on the economy during periods of high uncertainty. (2) We also find that during periods of average or low uncertainty government spending shocks tend to crowd out private sector investment spending, but during periods of high uncertainty, after a one-year delay, government spending shocks “crowd-in” private sector investment expenditures. (3) We find large shocks typically do not have the same dollar for dollar effect on GDP as small shocks. That is, 2SD shocks tend to have only a 33-50% larger effect than 1SD shocks. (4) We find that expansionary tax shocks are not as powerful as contractionary tax shocks. And finally and perhaps most importantly (5) we find that government investment spending shocks are far more potent that government consumption and government defense spending shocks. This last result suggests that infrastructure investment expenditures are a much better way to stimulate the economy than other types of government spending.

In this paper we use an innovative methodological approach to investigate how the classic Mundell- Flemming trilemma monetary policy mix is affected by global financial integration ("dilemma" hypothesis), accumulation of international reserves ("quadrilemma" hypothesis) and foreign exchange rate exposure of developing, emerging and transition countries. In order to compare competing policy mix hypotheses within the single methodological framework we use two threshold variables simultaneously in a dynamic panel threshold model. Thresholds values are endogenously estimated using a grid search. Exchange rate stability index is used as a primary threshold variable and international reserves, financial openness and foreign currency exposure are rotated as secondary threshold variables. Results imply that there are significant differences between fixed and flexible exchange rate regimes even at the high levels of financial integration and that transmission of international business cycle might be a consequence of an exchange rate regime choice (due to foreign currency exposure) of developing and emerging countries and not a consequence of inability to implement counter-cyclical monetary policy.

Econometric modeling with time series: Specification, Estimation, and Testing is a graduate textbook covering a broad range of topics in time series econometrics. The book bridges the gap between the purely theoretical view of time series analysis and applied approach. With a focus on maximum likelihood, this book provides a general framework for specifying, estimating and testing time series econometric models. This book represents a comprehensive discussion on the topic of econometric modeling, one that reader can always revisit to find inspiration for future research.

The paper compares theoretical impulse response functions from a DSGE model for a small open economy with an empirical five variable VAR model estimated for the Croatian economy. In the paper we analyse the impact of productivity shock on the selected macroeconomic variables: domestic output gap, nominal interest rate, CPI inflation and terms of trade. The impulse responses from the empirical VAR model do not resemble those from the theoretical one for all the variables in any proposed monetary regimes. Results of modelling simultaneous interrelationships between variables also support the results that the productivity shocks do not play a significant role in determining the variation of selected macroeconomic variables in the case of the Croatian economy.

Neizvjesnost od početka globalne financijske krize postaje sve važniji fenomen u makroekonomiji. Šokovi neizvjesnosti se sve češće ističu kao novi uzroci poslovnih ciklusa te se neizvjesnost prelijeva na realni sektor kroz različite kanale djelovanja ekonomskih subjekata. Ovaj rad proučava makroekonomsko djelovanje neizvjesnosti u Republici Hrvatskoj. Fokus rada je na bankarskom tržištu, jer se promatra štednja i zaduživanje triju sektora: kućanstava, poduzeća i države. Kao mala otvorena ekonomija, Hrvatska je izuzetno osjetljiva na inozemne šokove. Zbog toga se promatra utjecaj neizvjesnosti iz Europske unije. U radu se konstruiraju dva pokazatelja domaće neizvjesnosti: volatilnost obvezničkog indeksa CROBIS te neizvjesnost potrošača temeljem ankete HNB-a. Sva tri pokazatelja neizvjesnosti odgovaraju temeljnim stiliziranim činjenicama: neizvjesnost je kontraciklična te je vodeća varijabla u odnosu na BDP. U radu se pokazuje kako rast neizvjesnosti različito djeluje na kućanstva i poduzeća u odnosu na državu. Kućanstva i poduzeća smanjuju štednju i zaduživanje, ali s vremenskom zadrškom od deset mjeseci. Država, s druge strane najprije pokušava djelovati preventivno povećavajući štednju i smanjujući zaduživanje. Međutim, već u kratkom roku (nakon šest mjeseci) dolazi do promjene trenda te se štednja države smanjuje, dok se zaduživanje povećava. Takvi rezultati navode na zaključak kako u Hrvatskoj kanal preventivne štednje kućanstava ili ne postoji, ili je vrlo slab, budući da se štednja smanjuje nakon porasta neizvjesnosti. Nadalje, kućanstva i poduzeća čekaju s odlukama o štednji i zaduživanju sve dok se neizvjesnost ne prelije na realni sektor. Ipak, neizvjesnost se nije pokazala kao ključna determinanta pri donošenju odluka o štednji i zaduživanju. Naime, šok neizvjesnosti objašnjava do 15% varijacije u štednji i zaduživanju. Značajniji je za kućanstva, dok je utjecaj na odluke države vrlo ograničen ili gotovo trivijalan (manji od 5%).

U radu se istražuje važnost šokova ponude i potražnje u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja Europske unije, te postojanje nominalnih i realnih rigidnosti. Te se pojave promatra-ju u okviru dvije sukobljene teorije poslovnih ciklusa: teorije realnog poslovnog ciklusa (RBC) i nove keynezijanske teorije (NK). Te dvije teorije poslovnih ciklusa znatno su zastup-ljene u literaturi, premda imaju različite pretpostavke, različite mehanizme djelovanja te go-tovo dijametralno suprotne zaključke i preporuke za ekonomsku politiku. RBC teorija pretpos-tavlja da su glavni uzrok poslovnih ciklusa promjene u tehnologiji. Prema RBC teoriji eko-nomija uvijek djeluje na svojoj optimalnoj razini bez ikakvih rigidnosti, pa je zbog toga uloga ekonomske politike vrlo ograničena. Drugim riječima, ako je stanje u gospodarstvu na opti-mumu, tada je ekonomska politika uvelike suvišna. S druge strane, nova keynezijanska teorija uzroke poslovnih ciklusa vidi u šokovima potražnje i brojnim rigidnostima koje onemoguća-vaju da se ekonomija približi svome optimumu. Zbog toga je presudna uloga ekonomske poli-tike, jer se pravilnom kombinacijom mjera gospodarstvo može približiti optimumu. U radu su testirane tri hipoteze. Prva hipoteza tvrdi da su šokovi agregatne potražnje domi-nantan uzrok poslovnih ciklusa u posttranzicijskim zemljama Europske unije. Empirijskom analizom došlo se do tri zaključka koji opovrgavaju mehanizme djelovanja RBC teorije. Prvo, tehnološki šokovi nisu dominantan uzrok poslovnih ciklusa posttranzicijskih zemalja EU. Taj zaključak stoji za sve zemlje osim Mađarske i Litve, ili Češke, Estonije i Latvije, ovisno o me-todi analize. Tehnološki šokovi objašnjavaju u prosjeku oko jednu trećinu varijacije BDP-a te jednu četvrtinu varijacije zaposlenosti. Time tehnološki šokovi ne mogu objasniti glavninu fluktuacija, premda njihova uloga nije trivijalna. Procijenjene vremenske serije tehnološke i netehnološke komponente BDP-a pokazuju kako je upravo netehnološka komponenta ta koja raste u periodima ekspanzija i oštro pada u periodima recesija. Drugo, tehnološki šokovi ne mogu replicirati pozitivnu korelaciju između zaposlenosti i BDP-a, što je temeljna stilizirana činjenica poslovnih ciklusa. Rezultati empirijskog modela sugeriraju kako postoji vrlo niska, često čak negativna korelacija između tehnološke komponente zaposlenosti i BDP-a. Treće, u agregatnim podacima je najčešće vidljiva vrlo niska ili čak blago negativna korelacija između zaposlenosti i produktivnosti rada. Ta stilizirana činjenica je u kontrastu s temeljnim mehani-zmom RBC teorije gdje stanovništvo određuje svoju dokolicu i rad na temelju produktivnosti. Empirijski rezultati iz ovoga rada demantiraju takav mehanizam, jer je pokazano da u svim promatranim zemljama postoji snažna negativna korelacija između tehnološke komponente produktivnosti rada i zaposlenosti. Druga hipoteza tvrdi da su u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja Europske unije prisutne nominalne rigidnosti u vidu ljepljivih cijena. Hipoteza je potvrđena, jer rezultati is-traživanja pokazuju da postoji negativna reakcija zaposlenosti na tehnološki šok za sve pro-matrane zemlje i u svim specifikacijama modela. Taj je mehanizam također u suprotnosti sa zaključcima RBC teorije, ali je u skladu sa zaključcima nove keynezijanske teorije. Hipoteza H3 tvrdi da u analiziranim posttranzicijskim zemljama postoje realne rigidnosti, jer inflacija ne reagira snažno na promjene BDP-a. U svrhu testiranja hipoteze H3 konstruirana je prilagođena Phillipsova krivulja. Realne rigidnosti se javljaju kada cijene ne reagiraju na promjene BDP-a ili kada reagiraju tek sa zakašnjenjem. Razlog tome je što poduzeća aktivno prate poslovne politike svojih konkurenata, odnosno sektorske cijene, dok ne primjećuju pra-vovremeno agregatne makroekonomske šokove. Zbog toga se uslijede agregatnih šokova cije-ne ne mijenjaju ili se mijenjaju s vremenskim pomakom. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako inflacija zaista ne reagira na promjene tekućeg BDP-a te uglavnom reagira sa pomakom od jednog do dva kvartala. Ti rezultati su posebice robusni u modelu gdje se mjeri domaća inflacija. Zbog toga je moguće potvrditi hipotezu H3.

Knjiga Applied econometric time series autora Waltera Endersa je udžbenik primijenjene ekonometrije koji uvodi čitatelja u problematiku analize vremenskih serija. Za uspješno praćenje gradiva dovoljno je poznavanje linearne regresije i osnova matrične algebre. Knjiga detaljno obrađuje širok spektar tema od analize volatilnosti pomoću ARCH i GARCH modela preko vektorskih modela autoregresije i kointegracije do nešto novije problematike nelinearnih modela. Autor vrlo uspješno prezentira materiju i pojednostavljuje kompleksne modele kroz nekoliko nužnih koraka(step-by-step i general-to-specific procedure).

Cilj rada je analizirati prijenos poslovnih ciklusa iz EU na hrvatsko gospodarstvo te utvrditi je li došlo do promjene intenziteta prijenosa poslovnih ciklusa u recentnom razdoblju. U tu svrhu se analizira prijenos cikličkih kretanja pet zemalja EU (Austrije, Francuske, Njemačke, Italije i UK) te EU-15 kao agregiranog područja za ukupni period od 1997:Q1 do 2010:Q4 te za podrazdoblje od 2000:Q1 do 2010:Q4. Analiza se provodi pomoću VAR modela s dvije varijable – inozemni i domaći realni BDP. Dobiveni rezultati pokazuju da je Hrvatska izuzetno osjetljiva na gospodarske poremećaje iz inozemstva i da je intenzitet prijenosa poslovnih ciklusa dodatno rastao u recentnom razdoblju. Dekompozicija varijance pokazuje da je u ukupnom periodu od 1997. do 2010. strana komponenta objašnjavala između 35% i 48% varijacije domaćih poslovnih ciklusa, te između 68% i 82% u podrazdoblju od 2000. do 2010. Nadalje, funkcija impulsnog odaziva pokazuje kako je prijenos šokova iz inozemstva duži i postojaniji od prijenosa domaćih šokova. Analiza je pokazala da su inozemni šokovi bili tri do pet puta jači od domaćih u podrazdoblju od 2000. – 2010. Među ostalim razlozima, uzrok pojačanog prijenosa može biti veći ponder globalne krize u kraćem analiziranom periodu 2000. – 2010.

Theoretical assumptions about the characteristics of FDI emphasize the stability, long-term motivation and resilience of this form of capital investments during financial crises. On the other hand, stock market and portfolio investments are characterized as short-term, speculative and, thus, prone to quick disinvestment and capital flight. These assumptions have proven to be true in some earlier financial crises. However, in Croatia, FDI inflows decreased considerably during the 2009–2010 period, and contrary to expectations, their movement was similar to the movement of the stock market index (CROBEX). The purpose of this paper is to investigate the existence and characteristics of the possible relationship between the long-term (FDI inflows) and short-term investments (CROBEX) in Croatia. Therefore, the paper empirically examines the existence of the long-term relationship between FDI inflows and CROBEX in Croatia using the Engle- Granger and Johansen cointegration methodology. Johansen test found one cointegrating vector between observed variables. An error correction term (ECT) suggests a 5.48 per cent correction of disequilibrium in each quarter, while other coefficients in VEC model are not statistically significant. Therefore, we conclude that the connection between variables is not particularly strong. However, these results are not in compliance with theoretical assumptions about the differences in the stability of long-term as opposed to short-term investments, and emphasize the need for further reconsiderations of FDI characteristics in Croatia, as well as in other comparable countries

U radu se analiziraju karakteristike poslovnih ciklusa u Republici Hrvatskoj te se uspoređuju s onima u Europskoj uniji. Cilj rada je prikazati stilizirane činjenice poslovnih ciklusa u RH i EU temeljem odabranih nominalnih i realnih makroekonomskih varijabli, utvrditi njihovo ponašanje tijekom cikličkih kretanja, te izvršiti komparaciju među zemljama. Kao mjera poslovnih ciklusa se koriste ciklusi rasta dobiveni izlučivanjem trenda pomoću HP filtera. Za većinu promatranih varijabli se analizira period od prvog kvartala 1997. do drugog kvartala 2010. U radu se analizira volatilnost varijabli, smjer veze i vremenska usklađenost s BDP-om te perzistentnost promatranih varijabli tijekom poslovnih ciklusa. Najveće sličnosti između RH i EU tijekom ciklusa su pokazali uvoz, zaposlenost, razina cijena te kretanje cijena dionica. Općenito, tijekom cikličkih kretanja u RH je vidljiva veća volatilnost i manja perzistentnost u odnosu na EU.

U radu se analizira usklađenost poslovnih ciklusa Hrvatske s osam odabranih zemalja Europske unije, te EU-27 kao agregiranim prostorom. Cilj rada je utvrditi razinu usklađenosti te testirati postoji li vremenski pomak u obratima poslovnih ciklusa Hrvatske i promatranih zemalja. U tu svrhu se izračunava jednostavni koeficijent korelacije i pomična korelacija na podacima o poslovnim ciklusima dobivenim pomoću HP filtera, te na temelju godišnjih stopa rasta. Promatrano razdoblje je od 1997-Q1 do 2009-Q4. Dobiveni rezultati upućuju kako postoji vrlo visoka usklađenost poslovnih ciklusa promatranih zemalja, pri čemu je vidljiv izraziti porast usklađenosti nakon 2002. godine. Također, s porastom usklađenosti Hrvatska više ne zaostaje za poslovnim ciklusima zemalja EU, već se obrati događaju istovremeno. U razdoblju prije 2002. godine usklađenost poslovnih ciklusa bila je relativno niska, te je prevladavao vremenski pomak u usklađenosti pri čemu je Hrvatska zaostajala jedan do dva tromjesečja za poslovnim ciklusima europskih zemalja.

Knjiga uvodi čitatelja u problematiku poslovnih ciklusa, a prilagođena je dodiplomskoj razini predznanja. U knjizi su obrađene osnovne činjenice o poslovnim ciklusima te najvažnije teorije poslovnih ciklusa s teoretskog i praktičnog (empirijskog) gledišta. Veliki broj dobro odabranih studija slučajeva najvećih svjetskih kriza i depresija omogućava shvaćanje kompleksnog makroekonomskog aparata na jednostavniji i lakše prihvatljiv način.

U radu se istražuje usklađenost te prijenos poslovnih ciklusa Europske unije na Republiku Hrvatsku. Cilj rada je ustanoviti u kojoj mjeri Hrvatska prati ciklička kretanja europskih zemalja, te zaostaje li za njima. Drugi cilj je utvrditi kako se ciklička kretanja u EU prenose na domaće gospodarstvo i koliki je utjecaj inozemnih šokova na varijaciju hrvatskog BDP-a. Analiziraju se BDP i indeks industrijske proizvodnje devet europskih zemalja za period od 1997-Q1 do 2009-Q4. Usklađenost se analizira pomoću standardnog koeficijenta korelacije te pomoću pomične korelacije, dok se prijenos utvrđuje putem VAR modela s dvije varijable. Dobiveni rezultati upućuju na visoku razinu usklađenosti poslovnih ciklusa u RH i EU (koeficijent korelacije je iznad 0, 9), pri čemu je evidentan rast razine usklađenosti od 2002. godine. Također, Hrvatska ne zaostaje za ciklusima europskih zemlja, već se obrati ciklusa događaju istovremeno. Analiza prijenosa poslovnih ciklusa govori kako je najveći dio varijacije domaćeg BDP-a i industrijske proizvodnje izazvan domaćim šokovima, ali je inozemna komponenta izuzetno bitna i objašnjava između 20% i 25% varijacije BDP-a te oko 35% varijacije industrijske proizvodnje. Prijenos inozemnih šokova traje oko pola godine.

This paper is concerned with the nature and consequences of the current financial crisis on the financial and real sectors of Croatian economy. The paper examines the sustainability of Croatian economy growth in the long-run since the global financial conditions have become much tighter and capital flows to Croatia decreased in 2008 and 2009. The analysis shows that the banking sector is slightly influenced by the global crisis because of the measures implemented by the Central Bank. However, both the rising external debt and the accumulation of household debts resulting from fast credit growth created a risk exposure. The real sector was affected much more, since the global financial crisis was merely a trigger for deeper structural imbalances, evident from the high current account deficit and higher public debt. There are fewer incentives for investments, since the government crowded out private investments.