Search

Background: The emergence of COVID-19 had a massive impact on the health system globally. While there are many kinds of literature reporting the impact on postgraduate medical training in other parts of the world, this cannot be said about Nigeria. Methods: This was a national cross-sectional study among Resident doctors via an online google form survey for 8-months. Stratified cluster design where the entire country was stratified into the six geopolitical zones, and Tertiary Health Institutions (THI) were randomly selected from each of these zones. Data from the 47-item google form were analysed with Statistical Package for Social Science (SPSS) version 23, and internal consistency reliability was measured by Cronbach's alpha coefficient. Categorical variables were compared using chi-square, and the p-value was

Background and Objectives: Locus of control (LOC) is a modifiable mediator of symptoms of posttraumatic stress disorder (PTSD) among traumatized individuals and a potential target of intervention. Compared with studies involving adults, the potential mediation effect of LOC on PTSD symptoms among trauma-exposed children and adolescents is relatively under-explored. This study, therefore, assessed the mediation effects of LOC on the association between lifetime cumulative trauma and PTSD symptoms among a large cohort of adolescents from different cultural background. Design: Cross-sectional study. Methods: LOC was determined using the Multi- Dimension Locus of Control Scale ; Posttraumatic stress symptoms using the UCLA PTSD Reaction Index ; and other significant negative life events using the Life Events Checklist. Results: Among 3826 adolescents who completed the study, external LOC explained 24% of variance (R 2 =.24 ; F2, 3823 = 619.01 ; p

Current research trend is the identification of psychosocial variables that moderate and/or mediate the association between stressors and psychopathological symptoms. Research has shown Locus of Control (LoC) is a key cognitive component of this psychological process in adolescents from individualist cultures. It is unclear whether this finding can be generalized to collectivist adolescents given that LoC is argued to be a culturally relative construct. The study examined the moderating and mediating effects of LoC on the relationship between negative events and psychopathological symptoms (anxiety and depressive symptoms) in adolescents from collectivist countries (n = 2800). Consistent with prior research, negative life events and external LoC were associated with more psychopathological symptoms. Unlike past studies with samples from individualist countries, the study did not produce clear evidence that LoC moderated or mediated this relationship. Results are discussed in terms of cultural differences in the (un)desirability of external control.

current research trend is the identification of psychosocial variables that moderate and/or mediate the association between stressors and psychopathological symptoms. Research has shown Locus of Control (LoC) is a key cognitive component of this psychological process in adolescents from individualist cultures. It is unclear whether this finding can be generalized to collectivist adolescents given that LoC is argued to be a culturally relative construct. The study examined the moderating and mediating effects of LoC on the relationship between negative events and psychopathological symptoms (anxiety and depressive symptoms) in adolescents from collectivist countries (n = 2800). Consistent with prior research, negative life events and external LoC were associated with more psychopathological symptoms. Unlike past studies with samples from individualist countries, the study did not produce clear evidence that LoC moderated or mediated this relationship. Results are discussed in terms of cultural differences in the (un)desirability of external control.

The present study evaluated the psychometric properties of a self-report scale for assessing Internet Gaming Disorder (IGD) symptoms according to the DSM-5 and ICD-11 among 3270 college/univers ity students (2095 [64.1%] females; age mean 21.6 [3.1] years) from different countries worldwide. Croatian, English, Polish, Portuguese, Serbian, Turkish, and Vietnamese versions of the scale were tested. The study showed that symptoms of IGD could be measured as a single underlying factor among college/university students. A nine itemsymptom scale following DSM-5, and a short four-item scale representing the main ICD-11 symptoms, had sound internal consistency and construct validity. Three symptom-items were found non-invariant across the language samples (i.e., preoccupation with on-line gaming, loss of interests in previous hobbies and entertainment, and the use of gaming to relieve negative moods). This study provides initial evidence for assessing IGD symptoms among college/university students and will hopefully foster further research into gaming addiction in this population worldwide especially with taking into account language/cultural differences. U ovoj studiji su procenjena psihometrijska svojstva skale samoprocene koja je namenjena proceni simptoma poremećaja igranja kompjuterskih igrara na internetu (eng. Internet Gaming Disorder-IGD) prema DSM-5 i ICD-11 klasifikacijama mentalnih bolesti na uzorku od 3270 studenata (2095 [64.1%] devojaka; prosečna starost 21.6 [3.1] godina) iz više zemalja. Ispitana je hrvatska, engleska, poljska, portugalska, srpska, turska i vijetnamska verzija skale. Rezultati su pokazali da se kod studenata IGD simptomi mogu izmeriti instrumentom u čijoj osnovi leži jedan faktor. Skala od devet stavki koje se odnose na DSM-5 kriterijume i kratka skala od četiri stavke koja se odnosi na glavne simptome prema ICD-11 kriterijumima imaju zadovoljavajuću internu konzistentnost i konstruktnu validnost. Merna invarijantnost u odnosu na različite jezike je utvrđena za tri ajtema (preokupiranost igranjem onlajn igara, gubljenje interesovanja za dotadašnje hobije i zabavu i korišćenje igranja za rasterećenje od negativnih emocija). Ova studija je ponudila početne podatke za procenu simptoma poremećaja igranja kompjuterskih igrara na internetu kod studenata i nadamo se da će podstaći buduća istraživanja zavisnosti od kompjuterskih igrara u populacijama širom sveta uzimajući u obzir jezičke/kulturološke razlike.

Učinci mentalnog zdravlja na subjektivnu kvalitetu života dobro su potvrđeni u literaturi, a dosadašnja istraživanja konzistentno pokazuju da na mentalno zdravlje utječu različiti čimbenici, poput bioloških, razvojnih i socijalnih. No, unatoč dosadašnjim spoznajama, zanimanje istraživača za rizične faktore mentalnog zdravlja ne jenjava. Oni se sve više ispituju i u radnom okruženju, gdje je jedan od najvažnijih psihosocijalnih čimbenika koji predviđaju mentalno zdravlje i kvalitetu života organizacijska pravednost. Ona se odnosi na ukupni doživljaj zaposlenika o tome koliko je pravedno tretiran na radnom mjestu. U posljednje vrijeme istraživači razlikuju izvore pravednosti, među kojima se ističu nadređeni i suradnici. Istraživanja potvrđuju da pravednost nadređenih i suradnika utječe na mentalno zdravlje zaposlenika te na kvalitetu njihova života. Slično kao i u radnom okruženju, iako još uvijek rijetka, istraživanja u akademskom kontekstu potvrđuju navedene učinke pravednosti. Naime, psihička dobrobit studenata (kao i zaposlenika), pod utjecajem je pravednosti nastavnika (nadređenih) i pravednosti kolega na studiju (suradnika). Cilj je ovog istraživanja bio ispitati medijacijski utjecaj mentalnog zdravlja na odnos pravednog tretmana od strane nastavnika i suradnika te zadovoljstva kvalitetom života studenata. Istraživanje je provedeno na 477 studenata Sveučilišta u Rijeci i Osijeku. Sudionici su ispunili online upitnik o doživljaju pravednosti na studiju, prisutnosti kliničkih simptoma anksioznosti i depresivnosti te zadovoljstva kvalitetom života. Rezultati su pokazali da su cjelokupni pravedan tretman od strane nastavnika i interpersonalno pravedan tretman od strane kolega direktno povezani s većim zadovoljstvom kvalitetom života studenata. Nadalje, pravedan tretman od strane nastavnika i kolega pokazao se povezanim s manje simptoma anksioznosti i depresivnosti, što je indirektno opet povezano s većim zadovoljstvom kvalitetom života. Ovi nalazi ukazuju na važnost pravednosti na studiju. Pravedni kriteriji i postupci ocjenjivanja, uljudan način ophođenja te uvažavanje studenata od strane nastavnika utječe na njihovo mentalno zdravlje i na kvalitetu njihova života. Stoga bi bilo poželjno da nastavnici budu svjesni posljedica nepravednog odnosa prema studentima, kao i svoje uloge u poticanju pravedne interakcije među studentima.

Organizacijska se pravednost definira kao percepcija zaposlenika o stupnju u kojem su tretirani pravedno od strane drugih. Zaposlenici su u mogućnosti razlikovati različite vrste pravednosti: pravednost postupaka u donošenju odluka (proceduralna pravednost), pravednost raspodjele ishoda (distributivna pravednost) te pravednost u interakciji (interpersonalna pravednost). Istraživanja pokazuju da organizacijska pravednost utječe na zadovoljstvo i kvalitetu na radnome mjestu. Organizacijska se pravednost može preslikati na akademski kontekst, gdje se govori o pravednosti na studiju. Kao i u organizacijama, studenti doživljavaju pravedan tretman od strane različitih izvora, točnije proceduralno, distributivno i interpersonalno (ne)pravedan tretman od strane profesora te interpersonalno (ne)pravedan tretman od strane suradnika. Istraživanja u području pravednosti na studiju tek su u svojim začecima. Studija provedena na hrvatskim studentima pokazala je da nepravedan tretman utječe na mentalno zdravlje i na zadovoljstvo kvalitetom života mladih. No, unatoč rastućem broju istraživanja, izostaju kulturalne usporedbe doživljaja pravednosti. Upravo je cilj ovog istraživanja ispitati kulturalne razlike u doživljaju pravednosti i kvaliteti života studenata, te provjeriti je li utjecaj pravednog tretmana na kvalitetu života kulturalno univerzalan. U istraživanju je sudjelovalo 1033 ispitanika, odnosno 479 studenata iz Hrvatske, 167 studenata iz Srbije, 196 studenata iz Indije, te 160 studenata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Jednosmjernim analizama varijance utvrđeno je da postoje razlike između zemalja u doživljaju proceduralne, distributivne i interpersonalne pravednosti nastavnika, interpersonalne pravednosti suradnika te zadovoljstva kvalitetom života. Doživljaj proceduralne i distributivne pravednosti nastavnika najveći je u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje. Doživljaj interpersonalne pravednosti nastavnika najveći je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Doživljaj interpersonalne pravednosti suradnika najveći je u Hrvatskoj te Srbiji, dok je zadovoljstvo kvalitetom života najveće u Srbiji i Hrvatskoj. U svim zemljama interpersonalno pravedan tretman od strane suradnika pokazao se značajnim prediktorom zadovoljstva kvalitetom života. No, samo je među hrvatskim studentima ukupan pravedan tretman od strane nastavnika značajan prediktor zadovoljstva kvalitetom života. Raspravlja se o mogućim kontekstualnim faktorima koji utječu na doživljaj pravednosti i kvalitetu života.