Search

U ovom radu ispitivane su mješavine poli(metil-metakrilata) i celuloznog acetata, PMMA/CA. Pripremljeni su tanki filmovi čistih komponenata PMMA i CA te polimerne mješavine PMMA/CA sa različitim masenim udjelima CA: 5 % CA (CA5), 10 % CA (CA10) i 20 % (CA20) kako bi se ispitao utjecaj dodatka određene količine CA na svojstva dobivenih uzoraka. Korištene tehnike karakterizacije su termogravimetrijska analiza, diferencijalna pretražna kalorimetrija, infracrvena spektroskopija, pretražna elektronska mikroskopija; određen je kontaktni kut te barijerna i mehanička svojstva uzoraka. Rezultati su pokazali bolja toplinska i mehanička svojstva čistog CA u odnosu na PMMA, međutim, dodatak određene količine CA u polimerne mješavine nije pridonio značajnijem poboljšanju toplinskih i mehaničkih svojstava mješavina. Priređene folije pokazuju porast hidrofilnosti s porastom udjela CA što je vjerojatno posljedica razlika u hrapavosti površine, s obzirom da istovremeno folije mješavina ne pokazuju povećanje propusnost spram vodene pare. In this study, blends of poly(methyl methacrylate) and cellulose acetate, PMMA/CA were tested. Thin films of pure PMMA, CA and PMMA/CA polymeric blends with different mass ratio of CA: 5 % CA (CA5), 10 % CA (CA10) and 20 % (CA20) were prepared to test the effect of adding a certain amount of CA on properties obtained samples. The used characterization techniques are thermogravimetric analysis, differential scanning calorimetry, infrared spectroscopy, scanning electron microscopy; the contact angle and the barrier and mechanical properties. The results showed better thermal and mechanical properties of pure CA compared to PMMA, however, the addition of certain amount of CA into polymer blends had no a significant effect on improving the thermal and mechanical properties of the blends. The hydrophilicity of blends increased with increasing ratio of CA, which most likely resulted from the difference regarding the surface smoothness, having in mind that foils prepared from blends did not show better barrier properties against water vapor, at the same time.

U ovom radu ispitivane su mješavine poli(metil-metakrilata) i celuloznog acetata, PMMA/CA. Pripremljeni su tanki filmovi čistih komponenata PMMA i CA te polimerne mješavine PMMA/CA sa različitim masenim udjelima CA: 5%CA (CA5), 10% CA (CA10) i 20% (CA20) kako bi se ispitao utjecaj dodatka određene količine CA na svojstva dobivenih uzoraka. Korištene tehnike karakterizacije su termogravimetrijska analiza, diferencijalna pretražna kalorimetrija, infracrvena spektroskopija, pretražna elektronska mikroskopija ; određen je kontaktni kut te barijerna i mehanička svojstva uzoraka. Rezultati su pokazali bolja toplinska i mehanička svojstva čistog CA u odnosu na PMMA, međutim, dodatak određene količine CA u polimerne mješavine nije pridonio značajnijem poboljšanju toplinskih i mehaničkih svojstava mješavina. Priređene folije pokazuju porast hidrofilnosti s porastom udjela CA što je vjerojatno posljedica razlika u hrapavosti površine, s obzirom da istovremeno folije mješavina ne pokazuju povećanje propusnost spram vodene pare

Poli(3, 4-etilendiokstiofen) (PEDOT) je π konjugirani vodljivi polimer kojeg je zbog niske cijene, dobre električne provodnosti i pseudokapacitivnih svojstava moguće koristi kao aktivni materijal u superkondenzatorima. U dosadašnjim istraživanjima pokazano je da materijali na bazi grafena mogu znatno unaprijediti pseudokapacitivna svojstva vodljivih polimera. Naime, prisustvo grafena u strukturi vodljivog polimera povećava elektronsku vodljivost i njegovu poroznost čime je olakšana izmjena iona tijekom odvijanja redoks reakcije. Sintezu kompozita vodljivih polimera i grafena moguće je provesti kemijskom ili elektrokemijskom metodom. U ovom radu provedena je elektrokemijska sinteza PEDOT sloja i kompozitnog sloja PEDOT/grafen na Pt- disk elektrodi. Morfološka i strukturna svojstva slojeva priređenih u prisustvu i bez prisustva grafena određena su korištenjem pretražne elektronske mikroskopije i UV/Vis spektroskopije dok su elektrokemijska svojstva određena metodama cikličke voltametrije (CV) i elektrokemijske impedancijske spektroskopije (EIS). Dobiveni rezultati ukazuju na ugradnju grafena u strukturu vodljivog polimera i utjecaj na njegova pseudokapacitivna svojstva.

Povezivanja znanosti i tehnologije sa gospodarstvom i industrijom dovela su nas do spoznaja o važnosti korištenja biomase. Energija biomase se smatra energijom budućnosti. Ozbiljni početak iskorištavanja biomase u Hrvatskoj kao energenta trenutno je vezan za drvnu industriju, što je logično, kada se uzme u obzir da se koristi vlastiti nusproizvod čime se postiže rentabilnost. Korištenje šumske biomase kao nositelja energije ima pozitivan utjecaj na lokalne, regionalne i globalne aspekte. Ovaj projekt predstavlja vrlo važno mjesto u strategiji razvoja Republike Hrvatske. U skladu s globalnim trendom povišenja cijena fosilnih goriva sve više se uviđa da su upravo obnovljivi izvori postali jedno od najsigurnijih područja ulaganja. U odnosu na fosilna, kod biomase je manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Računa se da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka apsorbiranom CO2 tijekom rasta biljke. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanje otpada te ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja. Connecting science and technology with economy and industry have led us to the realization of the importance of the use of biomass. Biomass energy is considered the energy of the future. Seriuos start of using biomass as fuel in Croatia is currently related to wood industry which is logical when you consider that the use of own byproduct achieves profitability. The use of forest biomass as an energy carrier has positive impact on local, regional and global aspect. This project represents a very important milestone in the development strategy of Croatia. In line with the global trend of increasing the price of fossil fuels, it has been increasingly recognized that renewable are becoming one of the safest areas of investment. Compared to fossil fuel, biomass has less emissions and waste of water. Atmosphere load with CO2 using biomass, is negligible, since the amount of CO2 emitted during combustion is equal to the CO2 absorbed during plant growth. Other advantages include disposal and recovery of waste and use of residues from agriculture, forestry and wood processing, reduction of energy imports and investment in agriculture and under developed areas.