Search

Baranica is a cave in the Balkan mountain range in the eastern part of Serbia. It contains four layers of sediments of Quaternary age. The Upper Pleistocene deposits (layers 2-4) have yielded a rich and diverse assemblage of vertebrate fauna, including fish, amphibians, reptiles, birds, and small and large mammals. In this work, preliminary results of a study of the rodent fauna from the Upper Pleistocene deposits of the Baranica Cave (Knjazevac, eastern Serbia) are presented. The fossil material comes from the 1995 archaeological excavation. The remains of 10 rodent species are described herein: Spermophilus cf. citelloides, Castor fiber, Sicista subtilis, Cricetulus migratorius, Cricetus cricetus, Mesocricetus newtoni, Apodemus ex gr. sylvaticus-flavicollis, Spalax leucodon, Dryomys nitedula, and Muscardinus avellanarius. Along with eight vole species, this makes altogether 18 species of rodents found in this locality. Both layers 2 and 4 (layer 3 is very poor in fossils) have yielded a rodent fauna typical for the cold periods of the Late Pleistocene on the Balkan Peninsula, with a prevalence of open and steppe inhabitants, but some forest dwellers were also present. The assemblages from these layers are similar, but there are some differences in the composition of the fauna, which may indicate a slight shift towards drier conditions. They have also been compared to rodent associations from some Serbian and Bulgarian localities of the same age and their similarities and differences are discussed. SHORT NOTE-NOTA BREVE, Rivista italiana di Paleontologia e Stratigrafia, Vol 117, No 2

Hadži Prodanova Cave in western Serbia is a multilayered site which, in addition to Palaeolithic tools, has yielded a relatively rich fauna of small and large vertebrates. In this paper the rodent fauna from this site is described. In total, 13 species of rodents have been found: Spermophilus cf. citelloides, Sicista subtilis, Mesocricetus newtoni, Arvicola cf. terrestris, Chionomys nivalis, Microtus arvalis/agrestis, Microtus subterraneus, Clethrionomys glareolus, Apodemus sylvaticus, Apodemus cf. uralensis, Spalax sp., Muscardinus avellanarius. This fauna has a mixed character and includes species of both open and forest habitats, the former being more numerous. According to its overall composition, it is tentatively ascribed to a relatively mild and wet period of the Last Glacial, probably MIS 3., Rivista Italiana di Paleontologia e Stratigrafia (Research In Paleontology and Stratigraphy), Vol 123, No 1 (2017)

M20 M23

Odsjek za zaštitu geološke baštine Hrvatskog geološkog društva u razdoblju između Dana planete Zemlje (22. travnja) i Međunarodnog dana biološke raznolikosti (22. svibnja) promiče geologiju kao znanost u osnovnim i srednjim školama kroz interaktivnu izložbu ''Upoznaj Zemlju – zaviri u mikroskop!''. S obzirom da je geologija jedina prirodna znanost koja nije zastupljena samostalnim predmetom u nastavnom programu hrvatskih osnovnih i srednjih škola, Odsjek za zaštitu geološke baštine Hrvatskog geološkog društva pokrenuo je u proljeće 2013. godine ovakav način promicanja geologije kao znanosti mlađim uzrastima. U dogovoru sa školama izvoditelji Izložbe izlažu uzorke raznih minerala, stijena, fosila, nafte ; mikroskope, lupe i mikroskopske preparate. Prostor u kojem se održava Izložba ukrašen je maketama, posterima s kongresa, geološkim kartama, posterima zaštićenih geoloških lokaliteta u Hrvatskoj itd. Učenici mikroskopiraju i dobivaju objašnjenje onoga što vide te to makroskopski uspoređuju s uzorkom stijene. Na Izložbi su izloženi uzorci iz raznih grana geologije (mineralogija, petrologija, paleontologija, naftna geologija, hidrogeologija itd.). Tijekom mjesec dana 44 volontera prezentirala su geologiju u 18 škola (13 osnovnih i 5 srednjih) u Zagrebu. U radu su sudjelovale kolege kolege s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Hrvatskog geološkog instituta, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Ina, d.d., Državnog zavoda za zaštitu prirode, umirovljenici, nezaposleni geolozi i studenti geologije, sve članovi Hrvatskog geološkog društva. Izložba je bila i medijski popraćena, te su u dogovoru sa školama snimljeni prilozi za televizijske emisije.Nastojali smo istaknuti značaj geologije kao temeljne znanosti od strateškog značaja i da je to jedina prirodna znanost koja nije zastupljena sa samostalnim predmetom u školstvu. Naime, gimnazije su nekada imale predmet Geologija. O uspjehu Izložbe najviše govori dobivanje Uputnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a na preporuku Agencije za školstvo da izložba ''Upoznaj Zemlju – zaviri u mikroskop!'' bude dio kurikulumima nastave (preporučeni dodatak nastavnom programu). Dobili smo poziv udruge "Profesor Baltazar" i tvrtke AQUIS d.o.o. za Znanstveni piknik koji prezentira znanost onako kako smo mi to radili u školama. Na oko 70 m2 u nedjelju 15. rujna u parku Boćarskog doma za oko 20 000 posjetitelja od 10 do 19 sati prezentirali smo fosile, stijene, minerale, rude, postere, lentu, maketu, lupe, održali nekoliko prezentacija ... http://www.flickr.com/photos/5group/sets/721576 36113992933/ Namjera nam je sudjelovati i ove godine. Izložba je izravno s Piknika prevezena do OŠ Ante Starčevića, Viljevo kod Donjeg Miholjca , gdje je izvrsno prihvaćena http://os- astarcevica-viljevo.skole.hr/? news_hk=1&news_id=962&mshow=853#mod_news. To je bio pilot projekt – „Kako organizirati gostovanje Izložbe van Grada Zagreba i Zagrebačke županije?“. I ove godine u istom terminu održava se Izložba u 20 osnovnih škola i gimnazija. Kao i 2013. godine, škole smo birali tako da su raspoređene po cijeloj županiji Grad Zagreb. Od 108 zagrebačkih osnovnih škola, u ove dvije godine ‘pokrit’ ćemo svega 23, a pozivi i iz domova kulture, učilišta, škola u kojima smo već bili, ... stalno stižu. Izložbom ''Upoznaj Zemlju – zaviri u mikroskop!'' promičemo geologiju kao znanost i promičemo hrvatsku geološku baštinu pokazujući mladim naraštajima što ih sve okružuje i što sve mogu naći u prirodi. Kroz interaktivan rad s djecom potičemo njihov istraživački duh i podučavamo ih kako zaštiti i očuvati geobaštinu. Sastavni dio Izložbe je i prezentacija slika zaštićenih geoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Gledajući slike opisujemo im geološke procese koji su mogli dovesti do nastajanja pojedinih prirodnih fenomena. Članovi Odsjeka za zaštitu geološke baštine svojom aktivnošću žele pridonositi ostvarenju učinkovite zaštite geološke baštine i njenom promicanju. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj je zaštićeno 433 područja od kojih su najljepša i najvrijednija područja zaštićena u 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode (podatak preuzet s http://www.zastita- prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena- podrucja). Na dan 12.11.2013. godine u Hrvatskoj su zaštićena 52 geolokaliteta i 1 mineral (izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode‐ Upisnik zaštićenih područja i baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode). 23. travnja 1999. godine Papuk je zaštićen kao Park prirode zbog izuzetno velike geološke i biološke raznolikosti i vrijedne kulturne i povijesne baštine, a 2007. godine je, kao prvo takvo područje u Hrvatskoj, dobio status geoparka. U novije vrijeme (2012.g.) preventivno je zaštićen Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru i u postupku je njegovo trajno zaštićivanje, a trajno su zaštićene (2011.g.) Vrgoračke kamene kugle. Tijekom geološke prošlosti od 4, 5 milijardi godina život koji se pojavio na Zemlji prošao je mnoge promjene i nije se ponavljao. Ta duga evolucija i sporo stvaranje ostavilo je traga na okolišu u kojem živimo. Dokazi evolucije pohranjeni su u stijenama, a kako bismo saznali što više o nastanku života na Zemlji neophodno je pojedine značajne stijenske zapise proučavati i sačuvati za buduće generacije. Često se eksploatacijom mineralnih sirovina, izgradnjom naselja, industrijskih postrojenja i prometnica u nepovrat gube dokazi o nastanku našeg planeta, evoluciji biljnog i životinjskog svijeta i čovjeka. Svjesni činjenice da je geološka baština dio cjelokupne čovjekove baštine, i to najstarija, potrebno joj je pridati jednaku pozornost kao i drugim djelovima baštine i odgovarajuće ju zaštititi.

Bivalve genera Panopea and Pholadomya represent rarely documented large deep burrowers found within Miocene coralline algal facies of Northern Croatia. Two localities are investigated, situated in marginal part of the Medvednica Mt. and in the Zrinska Gora Mt. Both genera, Pholadomya and Panopea, represent infaunal, siphonate, suspension-feeding, relative immobile deep burrowing bivalves, with similar palaeoecological demands, sharing their habitats during the Miocene epoch. The aim of this study is to document the presence of bivalve genera Pholadomya and Panopea in their life position in the Middle Miocene (Badenian) sediments of the Medvednica Mt. and finding of the largest found specimen of Pholadomya bivalve in the Zrinska Gora Mt. This study provides an insight to the findings of these infaunal bivalves in Croatia and worldwide, their palaeoecological features and their similarities and differences regarding their reproductive activity and abundance in Miocene and recent sediments.

U siltoznim laporima i pijescima miocenske starosti nađen je bogat fosilni sadržaj: školjkaši, puževi, ostrakodi, foraminifere, bryozoa, riblji kralješci i zubi te ljuskice i biljno trunje. Naslage u podini su pretpostavljene donjomiocenske starosti i sadrže slatkovodnu faunu mekušaca, ostrakoda, ribljih kralješaka, zubi i ljuskica te biljnog trunja. Neposredno na tim naslagama slijede srednjomiocenski biogeni vapnenci s brojnom marinskom faunom: foraminifere, bryozoa, mekušci i drugi organizmi. U dva uzorka lapora pronađena je brojna fosilna zajednica srednjomiocenskih marinskih bryozoa. Određena su 33 taksona, od kojih 52, 8% pripada razredu Gymnolaemata, redu Cheilostomatida, a 47, 2% razredu Stenolaemata, među kojima je najbrojniji red Cyclostomatida (40, 01%). Najbolje očuvani fragmenti bryozoa pripadaju taksonima dubljih okoliša, dok su oni plićih okoliša loše sačuvani. Većina istraživanih taksona živjela je na dubinama između 30 i 50 metara. Temperatura mora bila je od 12 do 21°C i normalnog saliniteta. Neodređeni fragmenti nisu prepoznatljivi i rezultat su djelovanja visokoenergetskih mehanizama.

Opisan je slijed naslaga na izdanku uz cestu Brušane-Baške Oštarije (Velebit) na kojem nalazimo tri glavne litostratigrafske jedinice (po Salopek, 1942): srednjopermske neošvagerinske dolomite, treću zonu crnih vapnenaca i granični dolomit. Crbni vapnenci su bogati fosilima i izražene cikličnosti te su detaljno istraženi.