Search

We report the production of hGM-CSF protein in leaves of two industrial cultivars of tobacco by using Agrobacterium-mediated transient expression. For overexpression, two binary destination vectors, p2GW7.0 and pH7WG2.0, were evaluated. The gene hGM-CSF was tagged on the 3’ end with the His and HA-epitopes and cloned into the destination vectors. Agrobacteria containing constructs GM-CSFHis- HA/pH7WG2.0 and GM-CSF-His-HA/p2GW7.0 were used for 5- and 10-minute-long vacuum infiltration of tobacco plants. The hGM-CSF accumulation was found to be dependent on the presence of wetting agent supplemented during vacuum-agroinfiltration, duration of vacuum-agroinfiltration, and the age of the leaves. We demonstrate that industrial tobacco cultivars, with very high biomass, are suitable platforms for rapid, low cost production of foreign proteins. Successful transient expression of the GM-CSF in industrial tobacco was achieved in less than three months, opening the possibility for future applications of this approach in rapid response production of various proteins of non-plant origin.

Duhan, Nicotiana tabacum L., tipovi virdžinija i berlej, se u Hrvatskoj danas uzgaja na oko 3600 ha. Samooplodna je biljna vrsta. Stranooplodnja je insektima, do 2%. U proizvodnji su zastupljeni linijski (sorte) i hibridni kultivari (hibridi), domaće selekcije. U radu je opisana proizvodnja sjemena ovih kultivara. Kod proizvodnje sjemenskog duhana proizvodne mjere i mjere zaštite su iste, osim otkidanja cvata, kao i kod duhana koji se uzgaja za list. Umnažanje predosnovnog i osnovnog sjemena i sjemena linijskih kultivara je samooplodnjom, a hibridnog sjemena križanjem majčinske (citoplazmatski muško sterilne) s očinskom (fertilnom) oplemenjivačkom linijom. Održavanje sterilnog analoga majčinske linije je povratnim križanjem s fertilnim analogom, a oržavanje fertilnog analoga majčinske linije i fertilne očinske komponente je samooplodnjom. Kod prirodne samooplodnje jedna biljka duhana proizvede do 25 grama sjemena, a kod ručnog oprašivanja do 15 grama. U jednom gramu naturalnog sjemena ima 10000 – 12000 sjemenki. U širokoj proizvodnji rasad se može proizvesti iz naturalnog, piliranog i naklijalog piliranog sjemena. Sjeme zadrži klijavost oko 10 godina uskladišteno na temperaturi od 9 do 10 ºC i relativnoj vlazi zraka od 50%.

In Croatia tobacco transplants are produced in greenhouses using the float tray system. The high plant density and high moisture provide extended periods of leaf wetness and promote development and spread of seedling diseases such as Rhizoctonia stem rot, Pythium root rot, Sclerotinia collar rot, Botrytis grey mould and blue mould. On the other hand, transplant production using sterile substrates significantly reduce the occurrence of disease in the initial stages of development. Notwithstanding the above, every year in transplant production we find plants with disease symptoms. The aim of this study was to identify pathogens that cause transplant damping-off. With the aim of identifying pathogens in the transplant production, we collected the young plants with disease symptoms during three years (2012-2014). Plant parts with symptoms were washed in running water, disinfected in a 96% ethanol and rinsed in sterile distilled water. Prepared plant parts were placed in Petri dishes with PDA and incubated in thermostat. Identifications were based on the mycelial growth rate, colony pigmentation, density of mycelia, presence or absence of spores and sclerotia and their morphology. In 2013 year we determined the occurrence of Sclerotinia sclerotiorum Lib. (de Bary) (causing agent of Sclerotinia collar rot), and in 2014 and 2015 years Botryotinia fuckeliana (de Bary) Whetzel (anamorph Botrytis cinerea Pers ex Fr.) (causing agent of Botrytis grey mould). Both pathogens affect a large number of plant species and their appearance is expected in the production of tobacco transplants in areas with well-developed agricultural production of field crops, vegetables, fruits and grapevine. Their appearance in the greenhouses is a consequence of the airborne spread of B. cinerea conidia and S. sclerotiorum ascospores. Soil borne pathogens (e.g. Pythium sp., Rhizoctonia sp.) have not been detected and due to the use of sterile substrates we in fact do not expect their appearance

In order to investigate the effect of nitrogen fertilization on agronomic and morphological traits of flue-cured tobacco, four flue-cured tobacco cultivars were grown at two contrasting nitrogen (N) rates (30 and 60 kg N ha-1), at two Croatian locations (Kutjevo and Virovitica) with different soil types, for two years (2010 and 2011). The higher N fertilization rate resulted in significantly higher yields, value ha-1, and area of the ninth leaf in 2010 while in 2011 between the two N rates differences were no significant. A significant cultivar x N fertilization rate interaction was not observed, and the traits evaluated were more influenced by year and location then by fertilization rate. Correlation analysis indicated that under different environmental conditions the pattern of correlations among important traits could be changed. The results suggest that 60 kg N ha-1 provided high yield of cured tobacco leaf without negative impact on its quality. The same N fertilization rate can also compensate the loss of nitrogen caused by leaching during the wet seasons.

Svrha oplemenjivanja duhana kao i drugih poljoprivrednih kultura je poboljšanje genetske osnove prinosa , kao i drugih osobina važnih u proizvodnji usjeva. Očekuje se da će noviji kultivari biti superiorni u ovim svojstvima od starijih u istim proizvodnim uvjetima. Za genetsko poboljšanje pojedinog svojstva potrebna je određena genetska varijabilnost, koja se najčešće postiže križanjem dobrih roditelja , obično najboljih kultivara iz proizvodnje. Ovo dovodi do suženja genetske varijabilnosti i smanjenja genetske različitosti sorata u proizvodnji. Prvi domaći kultivari virginijskog duhana koji se proširio u proizvodnji, H10, priznat je hrvatskim oplemenjivačima1973.godine. Nakon toga slijede kultivari H31, DH10, VaDK, DH17, DH12, DH27, DH33 i DH36, koji su prihvaćeni od strane uzgajivača duhana u Hrvatskoj. U Europi se najviše uzgaja američki kultivar NC55. Ciljevi ovog istraživanja bili su: (1) proučiti genetska poboljšanja prinosa i drugih važnih svojstava hrvatskih kultivara virginijskog duhana priznatih i proširenih u proizvodnji u periodu od 1973. g. do 2007.godine, (2) usporediti stabilnost proučavanih svojstava istih kultivara, i (3) procijeniti genetsku divergentnost između proučavanih kultivara pomoću AFLP molekularnih markera. U pokusima organiziranim po shemi slučajnog bloknog rasporeda proučavano je navedenih devet domaćih kultivara virginijskog duhana usporedo sa američkim kultivarom NC 55 na lokacijama Kutjevo, Virovitica i Ivanovci u periodu od 2005-2007.g. pokus je u svim okolinama postavljen kao slučajni blokni raspored (RKBD) u četiri ponavljanja. Rasad duhana uzgojen je u plastenicima na vodenoj otopini u Kutjevu. Sadnja duhana vršena je ručno na prethodno napravljenim gredicama. Berba duhana obavljena je ručno u nekoliko perioda. Za svaku berbu , obrana su 2-3 lista ovisno o njihovoj zrelosti. Listovi su povezani u snopiće koji su prethodno povezani i obilježeni etiketom na kojoj je naveden datum berbe i ime kultivara. Sušenje duhana je provedeno u sušnicama za duhan uz pomoć vrućeg zraka. Temperaura sušenja u početku je 38º C, na kraju sušenja 72ºC. Osušeni duhan se vlaži uz pomoć pare na 13-14% vlage, zatim se vadi iz sušnice i važe. Svake godine ispitivanja analizirano je dvadeset biljaka na srednjem redu, analizirana su morfološka svojstva: visina stabljike (cm), broj listova po stabljici, duljina 9. lista (cm), širina lista (cm), omjer duljine i širine lista, površina lista cm2. Broj dana do cvatnje također je evidentiran. Berba duhana je ručna prema insercijama. Nakon sušenja izračunat je prinos (kg/ha-1) svake pojedinačne parcelice kao i prosječna cijena (kn/kg-1), koja je utvrđena na osnovu otkupne cijene koju je utvrdio otkupljivač. Ukupna vrijednost po Ha za svaku parcelu dobivena je množenjem prinosa i prosječne cijene. Prosječni uzorci duhana uzeti su sa sve tri lokacije u periodu od 2006-2007.g. za kemijsku analizu nikotina i reduciranih šećera. Stabilnost ispitivanih osobina je izračunata uz pomoć Shukla i stabilnosti varijance. Za analizu AFLP biljke duhana su uzgajane u kontroliranim uvjetima u plasteniku. U fazi 3-4 lista prikupljeni su mladi uzorci listova i genomska DNA je izolirana iz tkiva lista duhana uz pomoć CTAB metode. Izbor polimorfnih kombinacija načinjena je iz tri genetski različita kultivara NC55, VaDK i H31, analizirano je ukupno 16 primer kombinacija. Pet primer kombinacija je proizvelo polimorfne markere koji su korišteni za analizu genetske raznolikost ispitivanih kultivara. Genetska sličnost (GS) između ispitivanih kultivara utvrđena je prema metodi Jaccard. Za utvrđivanje matrice sličnosti korišten je UPGMA klaster analiza. Analiza regresije za razdoblje od 1973 do 2007.godine su pokazali značajno godišnje povećanje prinosa od 17, 24 kg/ha, povećanje cijene od 0, 035 €/kg i ukupne vrijednost 321, 16€/ha, što je posljedica genetskog poboljšanja novih kultivara.U istom vremenskom periodu utvrđen je i porast broja dana do cvatnje kao i broj listova. Smanjila se visina biljke, duljina lista, širina i omjer između duljine i širine lista. Tijekom istog razdoblja sadržaj nikotina se smanjio a sadržaj reduciranih šećera se povećao. Noviji kultivari su pokazali veću stabilnost za prinos kao i za druga agronomska svojstva u odnosu na starije kultivare. Pet kombinacija primera proizvelo je kod deset kultivara duhana ukupno 379 DNA fragmenata (markera) od čega je 27 bilo polimorfnih s prosječno 5, 4 polimorfna markera po kombinaciji primera. Postotak polimorfnih markera varirao je od 2, 0 do 11, 5 % s prosjekom od 7, 2 %. Prosječne PIC vrijednosti za kombinacije primera varirale su od 0, 18 do 0, 50 s ukupnim prosjekom za sve markere od 0, 30. Koeficijenti sličnosti između kultivara varirali su u rasponu od 0, 08 (par NC55-VaDK) do 0, 89 (par DH17-DH36) s prosjekom od 0, 58. Prosječni koeficijent sličnosti između kultivara priznatih u Hrvatskoj (NC55 kao američki kultivar je izuzet iz računa) je bio 0, 62. Kada su oba kultivara stranoga porijekla (NC55 i VaDK) izuzeti iz računa, prosječni koeficijent sličnosti je bio 0, 71. Pomoću vrijednosti koeficijenata sličnosti konstruiran je dendrogram s prikazom povezanosti između deset kultivara duhana (Slika 43). UPGMA klaster analiza jasno je razdvojila svih 10 kultivara duhana. Na dendrogramu su VaDK i NC55 odvojeni od ostalih osam hrvatskih kultivara koji su svrstani u dvije podskupine. U prvoj su podskupini svrstana tri kultivara priznata od 1973 do 1991, a u drugoj pet kultivara priznatih u kasnijem razdoblju (1996. - 2007).

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj količine primijenjenog maleinskog hidrazida i položaja lista na stabljici na sadržaj maleinskog hidrazida u osušenom listu duhana. U 2008. i 2009. organizirani su poljskih pokusi kod osam proizvođača duhana na području Pitomače, Virovitice i Kutjeva. Pokus je na svakom od gospodarstva postavljen po shemi potpuno slučajnog rasporeda. Postupci u pokusima bili su: (1) maleinski hidrazid (MH) 14 lha-1 i (2) 9 lha-1 u kombinaciji s kontaktnim sredstvom koncentracije 5%. Maleinski hidrazid je analiziran u listovima duhana srednjeg (C), gornjeg (B) i vršnog (T) branja. Prosječni sadržaji ostataka maleinskog hidrazida u listu duhana u 2008. kada je korišteno 9 lha-1 i 14 lha-1 bili su 17 mgkg-1 i 27 mgkg-1, a u 2009. 45 mgkg-1 i 70 mgkg-1. Najveći sadržaj ostataka maleinskog hidrazida utvrđen je u donjim branjima i bio je pod utjecajem količine i rasporeda oborina tijekom vegetacija. Primjenom smanjene količine maleinskog hidrazida (9 lha-1) moguće je proizvesti duhan s maksimalno dopuštenim količinama ostataka koji zadovoljavaju europske i hrvatske kriterije.

In flue-cured tobacco (N. tabacum L.) production the most important agronomic traits are yield and cured leaf quality. They depend on cultivar and cultural practices. Weeds in tobacco reduce plant growth by competing with the crop for light, nutrients and water. They also serve as a host for tobacco diseases and pests. Beside crop rotation, early stalk and root destruction and cultivation, herbicides have been regularly applied in tobacco production. Inadequate and excessive use of herbicides is costly, envi¬ronmentally detrimental, and can have negative effect on yield and value of produced crop. In order to investigate the effect of three herbicide combinations (pendimethalin 1980 g ha-1 + clomazone 288 g ha-1 ; pendimethalin 990 g ha-1 + clomazone 288 g ha-1 ; only 288 g ha-1 clomazone) on agronomic and morphological traits of flue-cured tobacco, a field trial was conducted during the 2009 growing season. The experiment with two Croatian flue-cured tobacco cultivars and the three herbicide treatments was set up as a RCBD, at two locations in northern Croatia. Differences among the three herbicide combinations were not significant in any of the studied traits. However, decrease of pendimethalin rate from 1980 to 0 g ha-1 resulted in a tendency of yield, price and value increase (8.97%, 2.47% and 11.66% respectively). Results of this study indicate that application of 288 g ha-1 of clomazone only, might be sufficient for successful weed control and achievement of high yield and good quality in flue-cured tobacco production in northern Croatia.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 12 mil. kg preteţno virdţinijskog duhana na oko 5000 ha. Uzgaja se više od 98% domaši sortiment. Prvi pokusi sa virdţinijskim introdukcijama iz SAD izvedeni su u Hrvatskoj 1954. godine. Nakon pojave peronospore (Peronospora tabacina Adam) na koju ameriţke introdukcije nisu bile otporne, prišlo se oplemenjivaţkom razvoju domašeg sortimenta virdţinijskog duhana. Godine 1973. priznati su prvi domaši kultivari otporni na peronosporu od kojih se u proizvodnji najviše proširio H10. Od kasnije priznatih kultivara proizvoŤaţi su prihvatili H31, DH10, VaDK, DH12, DH33, DH17 i od zadnje priznatih, 2007., DH27 i DH36. Danas su u proizvodnji najviše uzgajani kultivari DH17 i DH27. Od štetoţinja najveši problem danas ţini PVY (Y virus krumpira, nekrotiţna rasa) za što postoji genetska otpornost. Svrha ovog istraţivanja je bila (1.) prouţiti genetsko poboljšanje agronomski vaţnih svojstava virdţinijskih kultivara (prinos, cijena, dohodak) priznatih i prihvašenih od proizvoŤaţa od 1973.-2007. godine, (2.) usporediti vrijednost i stabilnost agronomskih svojstava prouţavanog sortimenta sa ameriţkim sortimentom najviše uzgajanim u Europi, i (3.) procijeniti genetsku divergentnost meŤu prouţavanim kultivarima pomošu AFLP molekularnih markera. Rezultati pokusa izvedenog sa deset kultivara na tri lokacije tijekom tri godine pokazali su (1.) signifikantno regresijsko poboljšanje agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana priznatih u periodu od 1973.-2007. godine, (2.) konkurentnost hrvatskog sortimenta sa ameriţkim u prouţavanim svojstvima, te (3) genetsku srodnost meŤu kultivarima u skladu sa njihovim pedigreima.

In Croatia improvement of flue-cured tobacco yield and quality has been achieved through development of new cultivars and adjustment of growing practices. The tobacco is commonly grown at planting density of about 22, 000 plants per ha. Lower number of plants per ha might reduce production costs, and improve cured leaf quality. In this study, performance of six Croatian flue-cured tobacco cultivars planted at two densities, 22, 000 and 18, 000 plants per ha was studied at two locations, Kutjevo (silt loam soil), and Virovitica (sand loam soil), from 2005 till 2008. The two densities were achieved with spacing 100 cm between and 45 cm within rows, and 100 cm between and 55 cm within rows, respectively. Experimental design was RCBD with four replications and three 22 plant rows per each experimental plot. Twenty middle row plants were harvested and cured in bulk curing barns with the commercially grown tobacco. Cured leaf was graded into six commercial grades from which yield (kg ha-1) and price (kn ha-1) were estimated for each experimental plot. By multiplying price and the respective plot yield, value of each experimental plot (kn ha-1) was calculated. Chemical analysis was done one year only, using ninth leaf of the harvested plants. Interactions cultivar x planting density, year x planting density and location x planting density, were not significant. Significantly higher yield, 12.30%, and higher value, 12.17%, were obtained at the planting density of 18, 000 plants per ha. Price did not change significantly. Lower number of plants per ha resulted in slightly higher nicotine content. The results indicated that with the presently grown flue-cured tobacco cultivars higher yield and value without deteriorating cured leaf quality could be obtained with planting about 18, 000 plants per ha.

In flue-cured tobacco (Nicotiana tabacum L.) production the aim is improvement of yield and quality (usability) of cured leaf. This has been achieved through development of new cultivars and adjustment of cultural practices. In Croatia, most of the flue-cured tobacco is grown at plant spacing of 45 cm within and 100 cm between rows, i.e. at planting density of about 22, 000 plants per ha. In order to evaluate the effect of decreased planting density on agronomic and morphological characteristics of flue-cured tobacco, field experiments with six flue-cured tobacco cultivars and two within row plant spacings (45 and 55 cm) were conducted at two locations in the main Croatian flue-cured tobacco growing regions, over four years (2005 to 2008). Wider spacing within rows resulted in 396.12 kg ha-1 higher yield and 861.01 $ ha-1 higher value than the closer spacing. Change in price was not significant. Length, width, and leaf area of the 9th leaf also increased significantly at 55 cm within row spacing, while plant height and leaf number were unchanged. Cultivar x plant spacing and environment x plant spacing interactions were not significant for the studied traits. Results indicate that higher yield, higher value and good quality of cured tobacco leaf could be produced at 55 cm within row spacing (about 18, 000 plants per ha).

Pokus sa 20 kultivara ozime pšenice postavljen je na četiri lokacije prema redno-stupčanom dizajnu u četiri ponavljanja. Osnovna gnojidba je bila jednaka za sve parcelice (400 kg NPK gnojiva po ha). U dva od četiri ponavljanja dodano je dodatnih 100 kg dušika po ha u prihrani, polovica u busanju i polovica u početku vlatanja. Kontrolne parcelice (preostala dva ponavljanja) nisu prihranjivana s dušikom. Podaci pokusa analizirani su prema modelu koji je uzeo u obzir utjecaj tretiranja i ponavljanja kao fiksnih efekata, te nepotpunih blokova (redova i stupaca) unutar ponavljanja kao slučajnih efekata. Rezultati analiza razlikovali su se od lokacije do lokacije, ali su na svima ustanovljene značajne razlike u prinosu kultivara. Razlika između parcela na kojima je provedena prihrana dusikom, i onih na kojima nije uglavnom nije bilo, kao ni razlika u reakciji sorata na prihranu.

After appearance of blue mould (Peronospora tabacina Adam) about 40 years ago, Croatian tobacco breeders introduced the blue mould resistant flue-cured tobacco F1 hybrid cultivars into commercial tobacco production. About 20 years ago the major problem became PVY and, the PVY resistant F1 hybrid cultivars have been grown since then. The earliest grown cultivar was H10, followed by H31, DH10, VaDK, DH17, and DH27. In this study agronomic, morphological and chemical traits and smoking quality evaluated by cigarette manufactures, of these cultivars were studied. The experiment was organized as RCBD and was carried out at two locations during three years. The check variety in the experiment was NC55. Genetic improvement of the traits during the last four decades has been determined. Yield and value increased significantly over the period of time. The average price has changed less. The average yield, price and value of the first domestic cultivar H10 were 2305.83 kg ha-1, 11.34 kn kg-1* and 28169.16 kn ha-1 respectively. The last cultivar accepted by farmers, DH27, had average yield 2902.93 kg ha-1, price 12.94 kn kg-1 and value 38107.80 kn ha-1. At the same time the cultivar NC55 had average yield 2789.58 kg ha-1 price 13.15 kn kg-1 and value 37366.71 kn ha-1. Smoking quality was improved too. Genetic diversity among the studied cultivars has been studied by AFLP molecular markers. The tobacco germplasm used for breeding development of studied cultivars was of Australian (resistance to blue mould and PVY), of European (resistance to PVY), and of N. American origin (leaf yield and quality). Results of the molecular analyses showed grouping of the studied cultivars in accordance with their pedigrees.

A field trial was conducted for the purpose of comparing two diagnostic tests, the petiole sap nitrate test and the chlorophyll meter, and their applications in determining the ripeness of tobacco leaves for harvest. The experiment was carried out during the 2007 and 2008. The treatments were topping height (20 and 17 leaves for harvest), the manner of harvest (7, 4 and 3 primings) and the degree of ripeness at the time of harvest (4000 mg L-1, 3000 mgL-1 and 2000 mg L-1). The nitrate content was measured in the midrib sap in the laboratory using an ion selective electrode (ISE) and Cardy meter, and in the field using a Cardy meter. Additionally, the chlorophyll content index (CCI) was measured with a CCM-200 chlorophyll meter during the vegetation and at the moment of harvest. The nitrate concentration of the leaf midrib measured with an ISE in the laboratory showed significant correlation with the nitrate concentration measured by the Cardy meter in the laboratory, r=0.95, and there was less significant correlation with the chlorophyll meter reading, r=0.56. However, a stronger correlation, r=0.66, was obtained by comparing the nitrate concentration values measured with the Cardy meter in laboratory and chlorophyll readings in field. The results of these investigations showed that the relationship between nitrate concentrations and chlorophyll readings at the moment of harvest and yield, price per kg and value per ha, could be described by linear equations. The results also showed that a more reliable and significant relationship, especially for price per kg and value per ha, could be achieved with the chlorophyll readings.

Tobacco ripening was studied during 2006 and 2007. The treatments in the field trials were topping height (twenty and seventeen leaves for harvest), method of harvest (seven, four and three primings), and ripeness (4000 mgL-1, 3000 mgL-1 and < 2000 mgL-1 of nitrate). The ripeness was estimated using petiole sap nitrate test (Lyons et al., 1996), thus tobacco was harvested at 4000 mgL-1, 3000 mgL-1 and < 2000 mgL-1 of nitrate in lower 10 cm of the main leaf midrib. The year 2006 was more favorable for tobacco production, especially according to the amount of rainfall from July to September (317.0 mm), than year 2007 (166.2 mm). Number of harvests had little effect on the agronomic traits. Only in 2007 four harvests resulted in significantly higher yield than harvests in three or seven primings. In 2006, year with more rain, harvesting tobacco when the leaf midrib had the lowest content of nitrate (< 2000 mgL-1) resulted in the lowest price and value. However in 2007, less rainy year, with decreasing nitrate content in the midrib, yield, price and value increased. In both years total N and protein content in the leaf decreased with the decreased nitrate content. In 2006 reducing sugars also decreased with the decreased content of midrib nitrates. In 2006 climatically more favorable year for tobacco production, significant topping x ripeness interaction for total nitrogen content, protein N and reduced sugars was found. In 2007 significant topping x ripeness interaction was found for the nicotine content. The results observed in this study have shown that the content of nitrate in the bottom 10 cm of leaf midrib could be a reliable indicator of leaf ripeness for harvesting.

U Hrvatskoj se proizvodnja duhana tipa virdžinija i berlej odvija na oko 6000 ha. Godišnje se proizvede oko 12 milijuna kg. Proizvodnjom duhana bavi se preko 2000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zastupljenost domaćeg sortimenta u proizvodnji je oko 95% i koristi se sjeme koje se proizvodi u Kutjevu („ Hrvatski duhani d.d.“ ). Briga o ekonomičnosti proizvodnje i zaštiti okoliša uvjetovala je napuštanje tradicionalnog načina proizvodnje rasada duhana na gredicama tretiranim metilbromidom i uvođenje hidroponskog načina uzgoja, uzgoj sortimenta učinkovitog korištenja dušika, racionalno korištenje zaštitnih sredstava i fiziotropa. Ovakav način proizvodnje donosi dobit duhana u kojoj Požeška županija zauzima vodeće mjesto u RH.

Domaći hibridni kultivari virdžinijskog duhana proučavani su u poljskom pokusu kod dva intenziteta gnojidbe tijekom tri godine. Prve i druge godine u pokusu je proučavano pet, a treće osam kultivara. Proučavani kultivari gnojeni se sa 40 kg N, 25 kg P2O5 i 150 kg K2O i sa 60 kg N, 35 kg P2O5 i 210 kg K2O po ha. Pokus je svake godine izveden na dvije lokacije (Kutjevo, Virovitica), kao randomizirani kompletni blok sa četiri ponavljanja. Na svakoj pokusnoj parceli sađena su tri reda sa po 22 biljke u svakom redu, na razmak 100 cm između i 50 cm unutar redova. Proučavana su morfološka (visina biljaka, broj listova) i agronomska svojstva (prinos, cijena, vrijednost). Samo u jednoj godini istraživanja intenzivnija gnojidba rezultirala je signifikantno većim prinosom. U dvije godine istraživanja, intenzivnijom gnojidbom dobivene su više biljke. Veće razlike u proučavanim svojstvima nađene su između kultivara. Dobiveni rezultati pokazuju da proučavani sortiment (1) učinkovito iskorištava hranjiva i (2) da se za proizvodnju istog može preporučiti gnojidba sa 40 kg N ha-1 i adekvatnim količinama P2O5 i K2O. u proizvodnom području duhana u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se na oko 6000 ha proizvede godišnje oko 12 000 000 kg duhana (N. tabacum L.) tipa virdžinija i berlej. U proizvodnji je preko 95% zastupljen domaći sortiment (F1 linijski hibiridi) razvijen u suradnji Agronomskog fakulteta Zagreb i Hrvatskih duhana, P.C. Kutjevo. Najzastupljeniji hibridi virdžinije u proizvodnji su DH17, DH12, DH14 i K7, a berleja BH2 i BH4. Sjemenska proizvodnja ovih hibrida izvodi se u Hrvatskim duhanima P.C. Kutjevo (kontinentalna klima, glinasto-ilovasto tlo). Roditelji u hibridima su oplemenjivačke linije dobrog prinosa i kakvoće osušenog lista, otporne na krumpirov virus Y (PVY). Proizvodnja sjemena F1 hibrida je na bazi citoplazmatsko muške sterilnosti (CMS) unešene u majčinsku liniju povratnim križanjem. Sjemenska proizvodnja obuhvaća održavanje majčinske (CMS i F analoga) i očinske linije i križanje CMS majčinske sa fertilnom očinskom linijom. Vodi se računa o odstranjivanju biljaka s alelom za konverziju nikotina u nornikotin. Postupak proizvodnje hibridnog sjemena je nanošenje godinu dana ranije ubranog polena očinske linije čuvanog na temperaturi od -18 do -20°C na tučak majčinske CMS linije. To se radi ručno. Križanje (nanošenje polena) radi se od sredine srpnja do sredine rujna. Od oplodnje do zrelosti ploda treba oko mjesec dana. Ubrani tobolci se suše na temperaturi od 30-32°C. Očišćeno se sjeme čuva u uvjetima temperature 5-10°C i relativne vlage zraka ispod 30%. Sjeme zadrži klijavost preko 5 godina. Za uzgoj duhanskog rasada u hidroponskom sustavu koristi se pilirano sjeme koje se čuva u zatvorenim limenim posudama. U takvim posudama pilirano sjeme zadrži klijavost najmanje godinu dana. Sjeme proizvedeno opisanom tehnologijom ima visoku klijavost ( > 95%) i energiju klijanja.

Rasad virdžinijskih duhanskih hibrida DH16 i DH17 je uzgojen na tri hranidbene otopine i posađen u poljskom pokusu u Kutjevu i Virovitici 2000. i 2001. godine. Pokus je izveden po randomiziranom potpunom blok rasporedu u 4 ponavljanja i sa 4 reda po 22 biljke na pokusnoj parcelici. Srednja dva reda, bez rubnih biljaka (40 biljaka) su korištena za procjenu prinosa, cijene i vrijednosti duhanskog lista nakon berbe i sušenja. Preporučene koncentracije hranjiva u hranjivoj otopini kod nas u proizvodnji su N:P:K= 150:75:150 ppm. U pokusu su korištene koncentracije N 150 i 170, P2O5 75 i 150, te K2O 150 ppm. Analize za sva svojstva rezultirale su značajnim razlikama u okolinama (lokacija x godina), dok je za cijenu i vrijednost signifikantna bila interakcija hibrid x okolina. Obzirom na sortiment, hibrid DH17 je u prosjeku imao nešto bolja gospodarska svojstva od hibrida DH16. Izvor hranjiva u otopini, kao niti njihova koncentracija nisu značajno utjecali na istraživana svojstva duhana. Stoga rezultati upućuju na mogućnost korištenja izvora hranjiva i njihove koncentracije u hranjivoj otopini korištenoj u pokusu za uzgoj rasada hibrida duhana DH16 i DH17.