Search

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 88 m x 88 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Veliki Rastovac-1 (VRa-1) do dubine 1 000 m bušaćim postrojenjem R-69. Do radnog prostora istražne bušotine, koja se nalazi u šumskom području, pristupit će se s lokalne ceste koja se spaja na državnu cestu D5 (Terezino Polje – Virovitica – Veliki Zdenci – Donji Daruvar –Lipik – Stara Gradiška) kod mjesta Lončarica. Unutar površine zahvata, od postojećeg šumskog puta do budućeg bušotinskog radnog prostora izgradit će se pristupni put, duljine oko 1 550 m, širine kolnika oko 5 m. Primarni cilj istražne bušotine VRa-1 je pretpostavljeno plinsko ležište u panonskim pješčenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-03 (Drava-03), u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Općine Grubišno Polje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 103 m x 98 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Mikleuš-1 (Mik-1) do dubine 1 550 m bušaćim postrojenjem R-69. Do radnog prostora istražne bušotine pristupit će se izravno s županijske ceste 4069 (Slatinski Drenovac – Humljani – D2) koja se veže na državnu cestu D2. Primarni cilj istražne bušotine Mik-1 je pretpostavljeno naftno ležište u srednje miocenskim konglomeratičnim pješčenjacima i pretpostavljeno plinsko ležište u panonskim pješčenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-03 (Drava-03), u Virovitičko-podravskoj županiji, na području Općine Čačinci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Buduće eksploatacijsko polje ugljikovodika (EPU) Severovci nalazi se na sjevernom dijelu Republike Hrvatske, u Koprivničko-križevačkoj županiji, te se većim dijelom prostire na području Općine Novo Virje, Općine Ferdinandovac i Grada Đurđevca, a manjim dijelom na području Općine Molve i Općine Kalinovac. Na budućem eksploatacijskom polju ugljikovodika Severovci planirani su sljedeći zahvati: opremanje bušotine Sev-1 površinskom i dubinskom opremom za pridobivanje plina, smanjenje bušotinskog radnog prostora Sev-1 na optimalnu veličinu za pridobivanje plina (80 m x 70 m) i izgradnja površinskog sustava za eksploataciju na BRP-u Severovci-1, izgradnju priključnog plinovoda DN 100 (4“) od bušotine Sev-1 do plinske stanice (PS) Molve istok te polaganje elektro i signalnog kabela u zajednički rov od BRP Mol-31R do BRP Sev- 1. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje ugljikovodika, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 88 m x 87 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Obradovci-1Jug (Obr-1J) do dubine 1 850 m bušaćim postrojenjem R-69. Do radnog prostora istražne bušotine pristupit će se s županijske ceste ŽC4063 (Čačinci – Zdenci) koja se veže na državnu cestu D2. U tu svrhu izgradit će se pristupni put, korištenjem kamenog materijala, od postojeće županijske ceste ŽC4063 (Čačinci – Zdenci) do bušotinskog radnog prostora. Primarni cilj istražne bušotine Obr-1J je pretpostavljeno plinsko ležište (prognozirana su dva nivoa u zasićenju plinom) u gornje panonskim pješčenjacima i pretpostavljeno naftno ležište u srednje miocenskim andenzitnim brečama. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-03 (Drava-03), u Virovitičko- podravskoj županiji, na području Općine Zdenci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2021. godine Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec uz potporu Komisije za speleologiju HPS-a i Varaždinske županije organizirala je „Speleološki kamp Ravna gora 2021“ (sjeverozapadna Hrvatska). Rezultat istraživanja bio je izrada speleoloških nacrta 16 speleoloških objekata (12 špilja i 4 jame), ukupne duljine preko 190 m podzemnih kanala i 40 m dubine. Veći broj speleoloških objekata pronađen je u ranijem razdoblju pretraživanjem terena (novopronađeni speleološki objekti), dok su pojedini speleološki objekti bili od ranije poznati (npr. špilja Vindija, jama Grobnica, Jurišina špilja).

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 80 m x 120 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Novo Nevesinje-1 (NoNe-1) do dubine 1105 m bušaćim postrojenjem MD-150. Do radnog prostora istražne bušotine Novo Nevesinje-1 pristupit će se županijskom cestom. Primarni cilj istražne bušotine NoNe-1 je pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) konglomeratimčnim pješčenjacima i u krednim raspucanim vapnencima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-04 (Drava-04), u Osječko-baranjskoj županiji, na području Općine Petlovac. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 90 m x 60 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Torjanci-1 (Tor-1) do dubine 1305 m bušaćim postrojenjem MD-150. Do radnog prostora istražne bušotine pristupit će se preko postojeće lokalne ceste i makadamskog puta, te pristupnog puta duljine oko 500 m i širine 4 m koji će se za potrebe izvođenja naftno-rudarskih radova izgraditi. Primarni cilj istražne bušotine Tor-1 je pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) konglomeratimčnim pješčenjacima i u krednim raspucanim vapnencima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-04 (Drava-04), u Osječko- baranjskoj županiji, na području Općine Petlovac. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 120 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Ždala-1 (Žd-1) do dubine 2 350 +/- 100 m m bušaćim postrojenjem National-402. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-02 (Drava-02), u Koprivničko-križevačkoj županiji, na području Općine Gola. Do lokacije budućeg radnog prostora istražne bušotine Ždala-1 moguć je doći sa sjeverne strane s poljskog, makadamskog puta duljine cca 500 m koji se sjeverozapadno od lokacije zahvata spaja na državnu cestu DC210 (Gola (D41) – Ždala – Molve – Virje (D2)). Zadatak istražne bušotine Ždala- 1 je pronalaženje ležišta plina unutar Poljana pješčenjaka. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 100 m x 85 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Kapela-1 (Kap-1) do dubine 1100 m (+/- 50 m) bušaćim postrojenjem R-69 tip ZJ 40 proizvedenim 2015. godine. Do budućeg bušotinskog radnog prostora istražne bušotine Kap-1, pristupati će se županijskom cestom. Za potrebe pristupa budućem bušotinskom radnom prostoru izgradit će se spoj na županijsku cestu korištenjem kamenog materijala. Zadatak bušotine je pronalaženje ležišta nafte u Koprivničkim pješčenjacima te kalkarenitima Mosti člana. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-02 (Drava-02), u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji, na području Općine Kapela. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 80 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Aljmaš-1 (Alj-1) do dubine 1100 m (opcionalno do 1 400 m) bušaćim postrojenjem MD-150. Za pristup bušotinskom radnom prostoru koristit će se postojeći put ukupne duljine oko 1 500 m koji će se ojačati navozom materijala odgovarajuće granulacije. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) pješčenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-04 (DR-04), u Osječko-baranjskoj županiji, na području općine Erdut. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 90 m x 60 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Bečic-1 (Beč-1) do dubine 2 500 m bušaćim postrojenjem MD-150. Za pristup bušotinskom radnom prostoru izgradit će se novi pristupni put duljine 600 m i ukupne širine 5 m koji će se spojiti na postojeći makadamski put. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) konglomeratičnim pješčenjacima (primarni cilj) te pretpostavljeno naftno ležište u oligomiocenskim pješčenjacima i brečokonglomeratima (sekundarni cilj). Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-09 (SA- 09), u Požeško-slavonskoj županiji, na području Grada Pleternice. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Bač-1Is bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je pronalaženje ležišta plina u Kloštar Ivanić formaciji. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika DR-02, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Općina Velika Pisanica. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

U Prostornom planu Zagrebačke županije središnji dio doline rječice Kupčine na popisu je prirodnih vrijednosti evidentiranih i predloženih za proglašenje zaštićenim područjem u kategoriji značajnoga krajobraza. Kako se proglašenje zaštićenih područja obavlja temeljem kriterija koji nisu precizno definirani, cilj je rada izraditi prijedlog metodologije istraživanja fizičkogeografskih i geoekoloških obilježja krajobraza u svrhu izrade stručne podloge za zaštitu i održivo korištenje. S obzirom na to da se radi o agrarnom krajobrazu u kojem jedinu prirodnu zonu predstavlja uska riparijska zona uz korito Kupčine, analizirani su podaci o geomorfološkim, pedološkim i klimatskim obilježjima, vodnim resursima i korištenju zemljišta u svrhu izrade geoekološke baze podataka. Ona je korištena za procjenu pogodnosti zemljišta za agrarno korištenje kao dominirajući krajobrazni element. Za procjenu je korištena modificirana metoda relativnoga vrednovanja zemljišta, a rezultati su u konačnoj geoekološkoj sintezi doprinijeli zaključku da je za zaštitu u kategoriji značajnoga krajobraza prikladan samo uži dio riparijske zone rijeke Kupčine., The middle section of the Kupčina river valley is listed as a natural asset that has been registered, and proposed to be designated as a protected area of the significant landscape category, in the spatial plan of Zagreb County. However, professional criteria for declaring such protected areas are not clearly defined. Therefore, the aim of this paper is to prepare a proposal for research methodology of physical geographic and geoecological surveys of the landscape in order to create an expert baseline study for protection status. The study area is a prevalently agricultural landscape in which the only natural zone is a narrow riparian zone along the riverbed of the Kupčina. For this purpose, the data on geomorphological, soil, and climate characteristics, water resources, and land use were analysed in order to carry out the assessment of land for agricultural use and protection. By using the method of relative relief evaluation, the suitability of the land for agricultural use was determined. Based on the results, it can be concluded that the inner part of the riparian zone of the Kupčina is suitable for protection under the significant landscape category.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine cca 169 m x 111 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine MJa-1, bušaćim postrojenjem National-402, do dubine cca 1150 / ±50 m. Zadatak bušotine je je istraživanje potencijalnog ležišta ugljikovodika iz kalkarenita/rudita i konglomeratičnih pješčenjaka miocenske starosti i škriljavaca podloge tercijara Temeljnog gorja. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-02 (DR- 02), u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Grada Grubišno polje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine cca 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Sev-1, bušaćim postrojenjem National-402, do dubine cca 3 400 m. Zadatak bušotine je je pronalaženje ležišta ugljikovodika u stijenama miocenske starosti i stijenama podloge neogena na dubini cca 3250 – 3340 m. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-02 (DR-02), u Koprivničko- križevačkoj županiji, na području Općine Novo Virje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Posebnost Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, odnosno Dinarskog krša su duboke jame sa svojim brojnim geomorfološkim, hidrogeološkim i biološkim značajkama. Duboke jame su vertikalni objekti u koje mogu ući samo speleolozi koristeći odgovarajuće speleološke tehnike. Stoga je ideja da se u jami Varnjači, koju je moguće prirediti za posjetitelje, uredi poučna speleološka staza koju bi pratio niz edukativnih sadržaja o dubokim jamama Sjevernog Velebita.

Ledena jama (Ice shaft) is located in the SW part of Lomska duliba valley on Velebit Mt. It is a knee-formed vertical cave (shaft) consists of 536 m deep vertical passages and chambers interconnected with shorter narrower horizontal passages. The 50 m wide and 60 m long funnel-like entrance is located at the Lomska duliba valley bottom at elevation of 1235 m. Wide open entrance enables accumulation of snow and strong microclimate influence from the surface so entrance chamber acts as a cold trap. Despite of openness, due to the steep slopes of the entrance vertical passage it is shady and even during the summer most of the day protected from the direct sunlight. At the depth of 50 m there is a chamber bottom consist of snow, névé, firn and ice providing additional cooling effect. The snow is allochthones deposit that accumulates from outside the cave: directly from the precipitation and indirectly by sliding and collapsing from the steep slopes and some trees around the entrance. The névé, firn and ice are autogenic deposits forming from deposited snow and by freezing of percolating water. This infilling reaches the depth of 90 m and separates the entrance part from the rest of the vertical passages and chambers. The main factors affecting the accumulation of snow and ice are location (elevation), abundant precipitation with a lot of snow, and low air temperatures due to frequent temperature inversions in Lomska Duliba. Ledena jama in Lomska duliba is very promising site for research of ice cave microclimate and dynamics of ice-snow deposits so microclimate research started in 2012. The levels of snow and ice are also in the process of monitoring and variations were recorded. Its advantage for research is in easy access, large dimensions, and abundance of various deposits connected with different geomorphological processes. Air temperature variations (compared to surface values) indicate dynamic system that requires continuous data collection, observation and analyses. The plan for future research is to establish permanent meteorological station for measuring T, RH, air circulation and other various parameters in the area of Lomska duliba and in Ledena jama. There are also opportunities for ice, water and organic matter sampling and dating.

Dinaric karst belt in Croatia is besides other karst phenomena, known for caves with permanent, perennial or seasonal ice, firn and snow deposits even there is not high mountain areas with glacial environments. It is also interesting that they occur on not so high but orographically isolated karst plateaus and mountains near the Adriatic coast. The main factors that control ice caves distribution and characteristics are elevation, karst topography, cave morphology and microclimate, and atmospheric circulation that transport humid air from Atlantic and Adriatic region as well as cold air from NE Europe and Siberia important for low air winter temperatures. The occurrence of ice caves is therefore limited to geomorphological region of Dinaric Mountain Belt. It is the area of karst plateaus, large karst depressions and mountains (1.000-1.831 m a. s. l.) between Pannonian and Adriatic region. Its higher zone includes mountains around and above 1500 m a. s. l. (Risnjak, Kapela, Plješivica, Dinara, Velebit and Biokovo) characterized by Df climate type (after Köppen–Geiger climate classification system) and periglacial environments with good potential for ice caves occurrence. Besides elevation, the abundant precipitation (2000-3900 mm/year) with high contribution of snow and large depressions with temperature inversion provide good conditions for the accumulation of ice and snow in karst dolines and caves. This area occupy 4.2% of total Croatian karst area with high density of caves. The most data about ice caves in this zone is from northern part of Velebit Mt. where cavers explored 150 caves that contains snow or/and ice deposits of various duration and forms. Even large vertical caves typical for North Velebit (like 1431 m deep Lukina jama-Trojama system) contains ice and firn deposits that spanning at depths between 50 m to almost 560 m below entrance level. In this area static, dynamic and statodynamic ice caves are present. According to the origin of ice, there are both types recorded: exogenic and endogenic. The second zone where ice caves occur is a hypsometrically lower area of karst plateaus and poljes, hills and lower mountains (1.000-1.500 m a. s. l.) of Gorski kotar and Lika regions with temperate humid climate (Cfb). Local microclimate is highly modified by the distribution of ridges and depressions like karst poljes and deep shady dolines. They retains colder air that allows accumulation of snow and ice in caves even during whole year. According to written records from the last two centuries, many ice caves in the past were source of ice for food conserving and preparation and some of them lost ice infilling that could be a sign of climate variations/changes. Recent research projects in several ice caves of Velebit and Risnjak Mts. focus on the microclimate, geomorphological processes, dating and isotope studies for obtaining information on climate changes in karst.

Područje dinarskih krških planina u Hrvatskoj sadrži veliki broj speleoloških objekata u kojima se javljaju stalni, povremeni ili sezonski snijeg, led i firn. Pored njih, veliki je broj spilja i jama u kojima tih naslaga danas nema, ali brojni su tragovi njihovog postojanja u prošlosti. Njihova rasprostranjenost i značajke otkrivaju geomorfološki indikatori: mikroreljefni oblici i podzemni sedimenti. Vrijedna su svjedočanstva istraživača iz nedavne prošlosti zapisana u člancima i knjigama. Poznavanje smanjivanja njihove geografske rasprostranjenosti važan je prinos proučavanju promjena u okolišu s naglaskom na klimatske promjene. Glavni čimbenici koji utječu na rasprostranjenost sniježnica i ledenica su: reljefne značajke prostora, speleomorfologija spilja i jama i njihove mikroklimatske značajke, te klima velikih geografskih cjelina. Većina spilja i jama sa snijegom i ledom javlja se u geomorfološkim regijama dinarskih krških planina, zaravni i polja u kršu nadmorskih visina u rasponu 1000-1831 m. Najviša zona, čija klima pogoduje trajnom zadržavanju snijega i leda u speleološkim objektima, obuhvaća planinska područja iznad 1500 m n. v. sa snježno-šumskom klimom (tip Df prema Köppen–Geigerovoj klimatskoj klasifikaciji) i periglacijalnim okolišnim uvjetima. Pored nadmorske visine, koja uvjetuje niže temperature zraka, na povoljne uvjete za zadržavanje snijega i leda u utječu obilne padaline s velikim udjelom snijega te brojne krške depresije s redovitim inverzijama temperature zraka. Ovo područje zauzima mali dio teritorija, no u njemu je značajan broj speleoloških objekata koji potencijalno imaju dobre uvjete za trajno zadržavanje snijega i leda. Najviše podataka za takve spilje i jame zasada imamo s područja sjevernog Velebita - njih 150 koje sadrže snijeg i led različitog trajanja i različitih svojstava. Čak su i u dubokima jamama na velikim dubinama, u rasponima od 50 do gotovo 560 m ispod razine ulaza, speleolozi zabilježili trajne naslage snijega i leda što je podatak značajan i u svjetskim mjerilima. Interesantno je da se snijeg i led zadržavaju u svim vrstama uvjeta koji u speleološkim objektima omogućuju njihovu akumulaciju: statičkim, statodinamičkim i dinamičkim. S obzirom na porijeklo zabilježene su naslage egzogenog i endogenog porijekla. Druga geografska zona u kojoj su takvi speleološki objekti brojniji jesu krška polja, zaravni i sredogorja Gorskog kotara i Like u kojima vlada umjereno topla klima (Cfb), no lokalni uvjeti osiguravaju povoljnu mikroklimu za gomilanje snijega i leda. Naime, lokalna mikroklima je modificirana topografijom terena, posebno postojanjem dubokih sjenovitih ponikava, uvala i polja gdje se i izvan zime zbog temperaturne inverzije bilježe niske temperature zraka. U nekoliko takvih spilja i jama u tijeku su geomorfološka, geokemijska i mikroklimatska istraživanja s ciljem prikupljanja novih informacija o ovim zanimljivim pojavama.

We provide an overview of scientific research in caves of Mt. Velebit, Croatia. These activities were initiated in last decades by discoveries of many vertical and deep caves, including the deepest and longest caves in Dinaric karst, 1431 m deep Lukina jama and 27, 8 km long and 737 m deep Kita Gaćešina cave system. Those caves provide excellent way of gathering new insights on the processes connected with geology, hydrology and climate of Mt.Velebit, 145 km long mountain in Croatian Dinaric Karst. It is characterized by the deep karst developed in thick carbonate deposits. Deep karstification of the massif is result of complex geological structures with entirely carbonate deposits thicker than 2000 meters in the Northern Velebit area. Owing to the position between Adriatic and continental Lika region and altitudes up to 1757 m, it is also an important climatological border with high precipitation (>3500 mm/y). Those factors are important for physical and geomorphological processes observed in caves. Access to locations and scientific research in these caves is a complex ; it must be coordinated with caving activities, and climate and hydrological situation (vertical dynamics of water and ice). We are using various instrumental techniques, in situ measurements, sampling and laboratory analysis. Parts of research include geochemical and structural analysis of cave sediments, C-14 dating, chemical and isotopic analysis of water, water level monitoring, investigation of microclimate parameters, ice dynamics, radon and carbon dioxide. Special attention in further research will be focused on the collection and analysis of physical data and their role in modeling the physical and geological processes through numerical models of speleogenesis and morphogenesis, heat flow and cave microclimate. In addition, geological and geographical research will contribute to the interpretation of the observed processes. Part of this work was done under projects Physical Research of Active and Paleoenvironmental processes in Caves of Dinaric Karst (SLO-CRO, PMF ZG-IZRK SAZU) and Exploration of deep pits of Northern Velebit (Northern Velebit National Park and Croatian Environmental protection and energy efficiency Fund).

Istraživanje mikroklimatskih parametara u speleološkim objektima doprinosi boljem razumijevanju i proučavanju fizikalno–kemijskih procesa u klimatološkim, geomorfološkim, geoekološkim te biološkim istraživanjima. U ovom radu se istražuje mikroklima ulaznih dijelova speleoloških objekata te površine u njihovoj neposrednoj blizini na području Lomske dulibe i Rožanskih kukova. Glavno istraživanje obavljano je u gornjem dijelu Ledene jame u Lomskoj dulibi (-50 m) gdje je zabilježena znatna dinamika akumulacije snijega i leda u proteklih 20-ak godina. U svrhu interpretacije izvedena su mjerenja u razdoblju od 22. 09. 2012. do 29. 09. 2013. godine u Lomskoj dulibi, zatim na lokalitetu Rožanski kukovi od Patuljkove špilje do ulazne dvorane jame Sirene, te su korišteni podaci GMP Zavižan. Na svim lokacijama mjereni su temperatura i relativna vlažnost zraka, dok su tlak, strujanje zraka, temperatura stijene te koncentracija ugljikovog dioksida mjereni na odabranim lokacijama. Osim terenskih izlazaka u svrhu postavljanja memorijskih termohigrografa i prikupljanja podataka u rujnu 2012. i 2013. godine, mjerenja su obavljana i tijekom Speleološke ekspedicije „Sirena“ na Rožanskim kukovima u srpnju i kolovozu 2013. godine. The cave research of microclimate parameters contributes to a better understanding and study of physical and chemical processes within climatological, geoecological and biological research. This thesis studies the microclimate of the entrances and surrounding areas of the caves around Lomska duliba and Rožanski kukovi. The main research was focused on the upper parts of the Ice pit in Lomska duliba (Ledena jama in Lomska duliba) (-50 m), where the dynamics of accumulation of snow and ice was significant in the last 20 years. For a better interpretation, in the period from September 22th 2012 to September 29th, 2013 additional measurements were performed in the area of Lomska duliba and from Patuljak cave to the entrance chamber of Sirena pit in the Rožanski kukovi area. Additional data from meteorological station Zavižan were also used. Air temperature and relative humidity were measured on every location, whereas air pressure, air flow, rock temperature and the concentration of carbon dioxide were measured on selected locations only. Multiple expeditions were carried out in September of 2012 and 2013 for the purpose of setting up memory thermohygrographs and collecting data. Additional data was collected during the speleological expedition „Sirena“ on Rožanski kukovi area in July and August of 2013.

The aim of this study is cave microclimate research in the caves of Northern Velebit area in Croatia. Velebit Mt. is known by many vertical and deep caves on relatively small area. Their complex properties influence on the cave microclimate. The aim of the study is to establish dependence of cave microclimate parameters on the geomorphological, speleomorphological, hydrogeological and physical properties. A special interest of the research is perennial ice & snow and the influence of climate change on ice and snow deposits. The study is mainly focused on Ice pit in Lomska duliba (Ledena jama u Lomskoj dulibi) (1235 m a.s.l.) and Patuljak cave in Rožanski kukovi area (1582 m a.s.l.).

U radu su obrađena fizičkogeografska, geomorfološka i geoekološka obilježja doline rijeke Kupčine u Zagrebačkoj županiji te je izvršeno geoekološko vrednovanje zemljišta za njegovo agrarno korištenje.

Speleološka istraživanja Sjevernog Velebita započela su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kada je otkrivena Lukina jama, danas 1431 m dubok jamski sustav Lukina jama – Trojama. Glavni cilj projekta „Istraživanja dubokih jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit“ je potaknuti multidisciplinarna znanstvena istraživanja krških fenomena Sjevernog Velebita s naglaskom na duboke jame kao lokacije od posebnog znanstvenog, stručnog, edukativnog i turističkog interesa. Tijekom 2013. godine nastavljena su speleološka, mikroklimatska i geološka istraživanja na području Rožanskih kukova s naglaskom na jamu Sirena, terenska mjerenja i uzorkovanja, ali i laboratorijske analize i obrada podataka prikupljenih u prethodnim fazama projekta (istraživanja u Lukinoj jami i u Jamskom sustavu Velebita). Na temelju rezultata ovog projekta dovršava se i opsežan edukativni materijal koji će se koristiti u daljnjim edukativnim aktivnostima Parka.

Tijekom kolovoza i rujna 2014. godine u Libanonu se odvijala UIS međunarodna speleološka ekspedicija "ISEL 2014" u organizaciji UIS i Speleo club du Liban (SCL). Na ekspediciji je sudjelovalo 20 sudionika iz Libanona, Turske (2), Irana (1) i Hrvatske (3). Nakon UIS-ovih ekspedicija u Tanzaniju (2004./2005.) i Iran (2008.) ovo je bila treća takva ekspedicija pokatnuta inicijativom od UIS-a. Kao i uvijek do sada, hrvatski su speleolozi aktivno pomogli UIS projektu. Cilj ove ekspedicije je bio pronalazak i istraživanje speleoloških objekata na Jaj Plateau u središnjem Libanonu, na nadmorskim visinama između 1550 i1985 metara. Riječ je o izuzetno teško prohodnom krškom terenu gdje je od 1990. do 1992. godine rekognoscirano i djelomično istraženo 9 jama. Nakon obrade i objave rezultata ekspedicije slijedit će valorizacija područja te eventualni prijedlog za zaštitu pod UNESCO. Jaj Plateau je uzdignuta tektonska ploča, pravokutnog oblika, dimenzija 5x15 km, sa svih strana okružena markantnim rasjedima, sa subvertikalnim ili vertikalnim skokovima između 300 i 800 metara. Nadmorska visina tog područja pada od juga prema sjeveru, tj. obrnuto od okolnog terena. Riječ je o srednjejurskim vapnencima i dolomitima koji su izdignuti iz sličnih karbonatnih stijena u kojima ima nekoliko jama dubljih od 250 metara (Baale, Batara - na priloženoj fotografiji) koje smo posjetili u prijašnjim ekspedicijama u Libanon 2006. i 2011. Specifičnost ove ekspedicije bila je u organizaciji istraživanja koju je sugerirao položaj prostora, neprohodnost terena te atmosferske prilike. Naime, nije bilo moguće napraviti adekvatni bazni logor na Jaj plateau, jer bi transport vode (svaki sudionik mora imati barem 5 litara dnevno vode za piće) bio nemoguć, prekompliciran ili teško ostvariv. Ovdje ne prolaze niti konji niti mule niti magarci. Nema niti jedne staze ili nečega što bi na njih upućivalo. Osim toga, neke dijelove terena lakše je obrađivati penjući se iz okolnog područja. Zbog toga je ustanovljen bazni logor na visini od 998 metara na zapadnoj strani Jaj plateaua. Korištena je jedna odlična zgrada s mogućnosti korištenja tuševa, improvizirane kuhinje, dvorane za sastanke, električne energije i sl. Svakodnevno smo u 5 sati ujutro vozilima prilazili Jaj Plateau s raznih strana do kuda se najviše moglo. Tada je slijedilo mukotrpno penjanje po strmim liticama, te rekognosciranje i istraživanje u određenim podijeljenim zonama (bilo ih je 12). Istraživanja smo svakodnevno morali završiti najkasnije u 15 sati jer nakon toga tamo obavezno pristižu gusti oblaci i u potpunosti onemogućuju vidljivost pri orijentiranju. Svi smo imali GPS, ali u takvim uvjetima, u tom kršu kojega "ima" samo u teoriji (Velebit ili Alpe smo tamo nazivali "autocestom"), ništa ne pomaže. Osim toga, temperatura zraka od 35 do 37 °C se tada naglo spusti za dvadesetak stupnjeva te počinje puhati snažan i hladan vjetar. Istraživanja nije moguće ili je gotovo nemoguće obavljati zimi jer tada tamo ima snijega (debljine i do nekoliko metara), zrak je niskih temperatura, ali ponajviše zbog jakog orkanskog vjetra. Tijekom ekspedicije, na sreću nitko od sudionika nije bio značajnije ozlijeđen, osim ogrebotina i prehlada koje smo svi ponijeli sa sobom. ISEL 2014 je pronašla, istražila i topografski snimila više od 70 speleoloških objekata u području Jaj. Sve naše rute kretanja objedinjene su na "Base Camp" programu i ustanovljeno je koja su područja više ili manje prođena, tj. „obrađena“. Možda bi valjalo istaknuti da smo geološki ustanovili značajnije količine bazalta u neposrednoj blizini velikih rasjeda, pa čak i na visinama preko 1600 metara. To daje jednu novu geološku dimenziju nastanka Jaj Plateaua o kojoj ćemo uskoro izvjestiti geologe i speleologe. Ustanovljena su 4 neovisna prodora bazalta u razdoblju između gornje jure sve do današnjih dana. Naime, riječ je o nekadašnjem vulkanu. To uveliko mijenja uvjerenje da će se na Jaj plateau u karbonatima pronaći speleološki objekti dublji od 500, 600 ili 700 metara na što su upućivali obližnji istraženi objekti izvan glavnih rasjeda koji su duboki između 150 i cca 300 metara. Neke od tih objekata posjetili smo na našim prijašnjim ekspedicijama u Libanonu tijekom 2006. i 2011. godine. Voditelj ekspedicije ISEL 2014 bio je Fadi Nader, a iz Hrvatske su sudjelovali Ivan Krpina, Davor Garašić i Mladen Garašić. Nažalost, veliki broj potencijalnih i prije prijavljenih sudionika iz Europe i SAD-a, u međuvremenu je odustao od dolaska u Libanon zbog geopolitičke situacije u bližoj ili daljnjoj okolici. Time su svi oni propustili vidjeti jedan od najljepših krških područja na svijetu. Cilj nam je pomoći zaštititi to područje gdje još samo ponegdje rastu autohtoni Libanonski cedrovi (broje se na komade) i preporučiti da ga i UNESCO povjerenstvo uvrsti na neki od svojih popisa prirodnih ljepota. Rezultati ove međunarodne speleološke ekspedicije će svakako pomoći u valorizaciji posebnog podzemnog prostora i geologije koja je ovdje prisutna.

Intenzivna speleološka istraživanja Jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova puhaljka nisu bila popraćena sustavnim i intenzivnim biospeleološkim istraživanjima. Usprkos povremenom prikupljanju biološkog materijala, do sada je za Kitu Gaćešinu utvrđeno 16 svojti iz slijedećih skupina:  grinje (Acarina: Gen. sp.),  lažipauci (Opiliones: Hadzinia sp.),  lažištipavci (Pseudoscorpiones: Neobisium sp.),  rakovi (Crustacea: Niphargus sp., Alpioniscus sp. nov.),  stonoge (Myrapoda: Hassia stenopodium, Polydesmida Gen. nov. sp.nov.),  skokuni (Collembola: Tritomurus sp. nov., Disparrhopalites sp. nov., Pseudosinella heteromurina, Onychiuridae sp. 1, Onychiuridae sp. 2, Isotomidae Gen. nov. sp. nov.)  kornjaši (Coleoptera: Astagobius angustatus, Parapropus sericeus augustae, Velebitodromus ozrenlukici). Sve utvrđene svojte su visokospecijalizirani, pravi podzemni organizmi – troglobionti. Faunistički su najzanimljiviji nalazi novih rodova i vrsta jednakonožnih rakova, stonoga i skokuna. Kada sagledamo Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka u kontekstu Crnopca, možemo zaključiti kako je Kita Gaćešina izrazito biospeleološki zanimljiva. Naime, dosadašnjim istraživanjima šireg područja Crnopca utvrđeno je ukupno 32 troglobiontne svojte, a od toga polovica je zabilježena i za Kitu Gaćešinu! Nadalje, veći dio faune Kite Gaćešine je utvrđen i u drugim velikim objektima Crnopca, poput Munižabe, Muda Labudovih i Burinke, što ukazuje na povezanost cjelokupnog špiljskog sustava u jedan zajednički podzemni prostor. Područje masiva Crnopca nije samo speleološki i hidrološki značajno za Hrvatsku nego je i izrazito bogato endemičnom podzemnom faunom te je potrebno poduzeti brojne korake u zaštiti i znanstvenom istraživanju ovog posebno vrijednog dijela hrvatske baštine.