Search

Ovaj je članak nastao povodom 85. rođendana dr. sc. Stanka Škunce (rođen 1937.) i donosi osnovne informacije glede njegova životnog i profesionalnog puta. Škuncina aktivnost u dosadašnjem radu bila je usmjerena, osim u redovničko-pastoralnoj dimenziji kao člana Reda male braće sv. Franje, ujedno na autorskom polju kao klasičnog filologa, povjesničara i publicista. Sastavni dio članka je kratak osvrt na Škuncine monografske publikacije, a potom se donosi popis njegovih izabranih objavljenih radova u razdoblju od 1971. do 2021. godine., The article was written on the occasion of the 85th anniversary of the birth of Dr. sc. Stanko Škunca (*1937), and provides general information about his life and professional career. As a member of the Order of Friars Minor of St. Francis, Škunca’s activities were mainly directed towards the monastic and pastoral dimension. However, as an author, Škunca also worked as a classical philologist, historian and publicist. Part of the article is devoted to the evaluation of Škunca’s monographic editions, and at the end the reader can find a selected bibliography of Škunca’s published works in the period from 1971 to 2021.

Cilj je ovoga rada, metodologijom uobičajenom u povijesnoj znanosti, opisati pripreme za otvaranje filijale (podružnice) kao i sam doček sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga Provincije Majke Dobrog Savjeta – Rijeka u Župu sv. Mihovila arkanđela u Žminju 15. prosinca 1972. godine, gdje one pastoralno djeluju sve do danas. Predstavljeni su rezultati arhivskih istraživanja, usmenih svjedočanstava te je korištena relevantna historiografska literatura. Riječ je o prvom radu koji znanstveno obrađuje jednu žensku redovničku zajednicu na području Porečke i Pulske biskupije u drugoj polovici 20. stoljeća., The earliest reference to the Parish of St. Michael the Archangel in Žminj is from the 12th century. During its history, it was also the seat of the collegial chapter and produced a number of priestly and religious vocations. This paper describes how the Sisters of Charity of St. Vincent de Paul were invited to and arrived at the Žminj parish in 1972. The paper is structured as follows: Introduction, A look at the history of the parish of St. Michael the Archangel in Žminj until 1972, Preliminary work for the arrival of the Sisters, Negotiations crowned with success, The house of Bianka Peteh, Communication of the provincial and the board of the Society in Zagreb, The solemn ceremony for the Sisters’ arrival and closing remarks. Negotiations for their arrival officially began on the initiative of the Žminj parish priest, Marcel Krebel, in March 1968, and were concluded on December 15, 1972 with their arrival. The methodology for this article is based on an analysis of archival sources (primarily chronicles written by the sisters, parish chronicles and other documents), oral testimonies and relevant historiographical literature. This is the first paper which deals scientifically with the arrival of a female religious community in the Poreč and Pula diocese in the second half of the 20th century, and it was written on the occasion of the 50th anniversary of the sisters’ arrival and their continuous work in the Žminj parish for the last half century.

Prikaz knjige: Giuseppe Cuscito, Trieste. Diocesi di frontiera. Storia e storiografia. Editreg, Trieste, 2017.

U ovome su prozopografskome prilogu navedeni biografski podatci o Andreu Danielu di Raunnochu, prije svega kao pićanskom biskupu u razdoblju 1670. – 1686. godine. Opisano je njegovo djelovanje na pastoralnom polju kao što su predstavljeni i njegovi najbliži suradnici – svećenici. Naime, rekonstruiran je sastav osoblja pićanskoga biskupskog doma, članstvo katedralnog kaptola i hijerarhijska mreža klera u vrijeme Raunnochova biskupovanja. Očuvanost gradiva, napose matičnih knjiga, svela nas je na svega dva istraživačka primjera župa: Gračišća i Lindara, gdje smo ukazali na broj i strukturu pastoralnog osoblja. Ukazano je isto tako i na povezanost toga biskupa s društvenom elitom Pazinštine kroz njegovu ulogu djelitelja sakramenta krštenja. Većina podataka iznesena u prilogu istražena je u nizu arhivskih ustanova (Državni arhiv u Pazinu, Župni arhiv Pićan, Arhiv Ljubljanske nadbiskupije, Arhiv Republike Slovenije, Hrvatski državni arhiv, Apostolski vatikanski arhiv, Povijesni arhiv Kolegija Germanicum et Hungaricum) te se u manjoj mjeri kritički prenosi iz literature. Raunnochovo djelovanje u Pićnu bilo je pod znatnim pritiskom njegove bolesti, koja ga je pratila od ustoličenja do smrti., In this prosopographical text, the author sets forth biographical data on Andrea Daniel di Raunnoch, primarily in the context of his office of the Bishop of Pićan in the period 1670–1686. The Bishop’s activity in the pastoral field has been described, and his closest associates – priests presented. The staff at the Pićan bishop home, the members of the cathedral chapter, and the priesthood hierarchy during Raunnoch’s Bishop’s office have been reconstructed. Due to the preserved condition of the material, particularly of parish registers, the focus has been reduced to two parishes as study examples – Gračišće and Lindar, where the number and the structure of the pastoral staff have been indicated. The text further tackles the Bishop’s connection with the social elite of the wider Pazin area through his role of bestowing the sacrament of baptism. The majority of the data listed in the article have been studied in many archival institutions (State Archive in Pazin; Parish Archive in Pićan; Ljubljana Archdiocesan Archive; Archives of the Republic of Slovenia; Croatian State Archive; Vatican Apostolic Archive; Historical Archives Pontificium Collegium Germanicum Hungaricum), while a smaller number thereof has been quoted from literature. Raunnoch’s office in Pićan was heavily marked by his illness, from which he had suffered from his inauguration to his death.

In memoriam

Članak prikazuje povijesni kontekst gradnje kapelica na prostoru današnje župe Žminj od 18. st. do lipnja 2016. godine, tj. od prve povijesno svjedočene do zadnje podignute. Ujedno se raščlanjuju natpisi na kapelicama i ostale obavijesti što ove posreduju, poput njihova smještaja i titulara. Zbog oskudnih arhivskih vrela u interpretaciji posegnulo se za informacijama što ih daju kazivači i za komparativnom literaturom., The article presents the chapels in the parish of Žminj, built from the 18th century to June 2016, when the last one was erected. The inscriptions on the chapels and other notices such as their location and titular are presented too. The chapels were founded as protection against epidemics, poverty and wars, that threatened the peasants world. The authors show and prove by the historical context, that this was the case with the parish of Žminj. The scarce archive material was completed by the information of the witnesses and by comparative literature.

Monografija naslova Svetvinčenat: jučer, danas drugo je dopunjeno izdanje što ga je napisao mons. Ivan Milovan, biskup porečki i pulski u miru. Napisati knjigu možda je jedan od najprimjerenijih iskaza zahvalnosti što ga može dati intelektualac svojoj rodnoj grudi. U tom smislu valja podsjetiti na to da je već 1975. godine Ivan Milovan, tada rovinjski župnik, objelodanio prvo izdanje ove knjige koja je ujedno bila i prva monografija na hrvatskom jeziku o Svetvinčentu, njegovoj rodnoj župi.

Dr. sc. Marko Medved, teolog i crkveni povjesničar, sveučilišni docent koji se specijalizirao za povijest područja Riječke nadbiskupije naročito 20. st., autor je ove prve monografije o povijesti svetomatejske crkvene zajednice, župe Riječke nadbiskupije. Njoj je, kako i priliči ovakvim izdanjima, uvodnu riječ napisao sadašnji župnik mons. Ivan Nikolić.

Povodom prve obljetnice smrti prvoga direktora Državnog arhiva u Pazinu, Ljubomira Petrovića (1930. – 2014.), u članku se objavljuje kraći osvrt na povijest arhivske službe u Istri s naglaskom na razdoblje Petrovićeva upravljanja Arhivom. U zadnjem se dijelu članka donosi prijepis izvještaja o radu Historijskog arhiva Pazin za 1965. godinu koji prikazuje aktivnosti od njegova osnutka 1960. do početka 1966. godine kada je Petrović napustio radno mjesto direktora te Ustanove. Autor tog izvještaja iz godine u godinu, sažeto opisuje razvoj Ustanove navođenjem i poteškoća s kojima se netom osnovani Arhiv susretao. Iz tog je dokumenta vidljiva i Petrovićeva predanost u obavljanju povjerene mu zadaće formiranja i ekipiranja stručnog osoblja potrebnoga da Arhiv zaživi kao mjesto čuvanja pisanog gradiva istarske provenijencije. Premda je Ljubomir Petrović kao stručnjak formiran u Beogradu, on se, preuzevši odgovornost kreiranja nove arhivske ustanove, vrlo brzo snašao u za njega novim istarskim političkim, društvenim i kulturnim prilikama te se već krajem 1962. godine znao argumentirano suprotstaviti zagovarateljima odustajanja od započetog projekta i predlagateljima pripajanja istarskog prostora pod nadležnost Arhiva u Rijeci. Strpljivim je i upornim radom uspostavio sustav arhivske službe u Istri, donio nužne pravilnike, postupno je iz godine u godinu zapošljavao stručno i nužno tehničko osoblje da bi 1966. godine na kraju svog upravljanja, Arhiv kao solidno organiziranu ustanovu mogao predati nastavljaču službe direktora, Jovanu Popoviću., On the occasion of the first anniversary of the death of the first manager of the State Archives in Pazin, Ljubomir Petrović (1930 – 2014), the article brings a brief retrospect of the history of archival services in Istria with emphasis on the period of Petrović’s heading of the Archives. The last chapter of the article contains a transcript of the 1965 Report of the Work of the Historical Archives in Pazin presenting the activities from its establishment in 1960 until early 1966 when Petrović left the position of the manager of the Institution. The author of the Report gives a year-by-year summary of the development of the Institution listing also the obstacles that the newly-formed Archives was facing. The document clearly shows Petrović’s commitment to his tasks of forming and equipping a professional staff necessary to make the Archives a living place of storage of material of Istrian origin. Despite his professional formation in Belgrade, after having undertaken the mission to create a new archival institution, Petrović soon settled in Istrian political, social and cultural environment and by 1962 he was capable of providing sound arguments in his opposing to the advocates of abandonment of the project and merger of the Istrian region with the competence of the Archives in Rijeka. He worked patiently and diligently to establish the system of archival service in Istria, adopted the necessary regulations and gradually employed professional and technical staff. When he completed his management service in 1966, he handed over to his successor Jovan Popović the Archives which by that time was a firmly organised institution., In occasione del primo anniversario della morte del primo direttore dell’Archivio di Stato di Pisino, Ljubomir Petrović (1930 – 2014), nell’articolo si fa cenno alla storia del servizio archivistico in Istria con particolare riferimento al periodo della direzione dell’Archivio da parte di Petrović. Nell’ultima parte dell’articolo viene riportata la trascrizione della relazione sulle attività dell’Archivio storico di Pisino svolte nell’anno 1965 che riporta le attività dalla sua fondazione nel 1960 all’inizio del 1966 quando Petrović lasciò il posto del direttore di questa Istituzione. L’autore di questa relazione, di anno in anno, descrive sinteticamente lo sviluppo dell’Istituzione indicando anche le difficoltà alle quali veniva incontro l’Archivio appena fondato. Da questo documento è evidente l’impegno con cui Petrović svolgeva l’incarico di formare ed equipaggiare il personale necessario per garantire che l’Archivio diventi luogo di conservazione del materiale scritto proveniente dall’Istria. Nonostante Petrović fosse stato formato, nel senso professionale, a Belgrado, lui, assumendosi la responsabilità di creare una nuova istituzione archivistica, si è adattato molto presto alle nuove condizioni politiche, sociali e culturali in Istria e già alla fine del 1962 sapeva contrapporsi, argomentando le proprie posizioni, ai sopportatori dell’idea di rinunciare al progetto intrapreso e alle proposte dell’attribuzione delle competenze dell’Archivio di Fiume sul territorio istriano. Con molta pazienza e con un costante impegno ha stabilito il sistema del servizio archivistico in Istria, ha emanato i regolamenti necessari, ha assunto gradualmente, di anno in anno, il necessario personale esperto e tecnico per poter consegnare, nel 1966, alla fine del suo incarico da direttore, l’Archivio come un’istituzione solida, ben organizzata al suo successore, il direttore Jovan Popović.

U članku prikazujemo životni put, profesionalni razvoj i objavljene rezultateznanstvenoga i stručnoga rada zaslužnoga dugogodišnjeg arhivista i ravnateljaDržavnog arhiva u Pazinu mr. sc. Jakova Jelinčića. Sastavni je dio članka popis njegovihradova objavljenih do 2014. Jedan od Jelinčićevih ambicioznijih arhivističkihprograma bilo je popisivanje gradiva župnih arhiva Porečke i Pulske biskupije, koje jeostvario 70-ih godina 20. st., a koji i danas predstavlja jedinstveni pothvat na prostoruRepublike Hrvatske., On the occasion of Jakov Jelinčić turning 75, in this article we publish the abbreviated overview of his life’s path, professional development and results of his scientific work. He has authored over a hundred articles in scientific journals, professional magazines and several books. He was a long-time archivist at the National Archives in Pazin, where he worked from 1967 until his retirement in 2003. He obtained a master’s degree and received all professional archival titles and series of awards. One of his more ambitious achievements in the field of archival science is the inventory of the parish archives of the Poreč and Pula diocese, on which he was working in the 70s and early 80s of the 20th century.

Istra prednjači u Hrvatskoj prema starosti sačuvanih matičnih knjiga i njihovoj kompletnosti. U Državnom arhivu u Pazinu čuva se posebno vrijedna Zbirka matičnih knjiga u sklopu koje se nalaze pohranjene i matične knjige krštenih župe Pazin. Na temelju raščlambe svih sačuvanih matičnih knjiga krštenih župe Pazin u 17. stoljeću (1582.–1624., 1643.–1655., 1655.–1689. i 1689.–1734.) autor prikazuje smjerove migracijskih kretanja u ovu župu austrijske Istre, koja je bila u sastavu Porečke biskupije., Concerning the age and completeness of registers of born, baptized, marriages and deceased peninsula of Istria is one of the leading regions in Europe. State Archives in Pazin treasures a specially valuable Collection of the registers, which includes registers of the baptized in the parish of Pazin. According to the analysis of the preserved registers of the baptized in the parish of Pazin in the seventeenth century (1582-1624, 1643-1655, 1655-1689 and 1689-1734) author reveales directions of migratory movements towards this parish that was part of the Austrian Istria and diocese of Poreč.

Prikaz časopisa.

Rad je kraći prikaz knjige Lovorke Čoralić: U gradu sv. Marka, Golden Marketing, Zagreb, 2001.

Analizirajući puljske matične knjige - vrijedan izvor i za migracijska kretanja s jednog područja na drugo - autor je obradio doseljenike iz Žminja i okolice u Puli. Velik broj njih bio je zabilježen bez oznake prezimena, a ona najčešća upisana u matice bila su: Božac, Kresina, Peteh, Rovis, Tončić, Turčinović, Zohil i Žufić. Izdvojeno su obrađeni slučajevi višestrukih migracija, zanimanja, etnička pripadnost, nezakonita djeca, prosječan životni vijek, smrt izvan vlastite kuće, besplatni ukopi i druge teme. Žminjaca je u Puli bilo mnogo, najviše u 17. i prvoj polovici 18. stoljeća, a na njihovom se primjeru dobro mogu proučavati brojne raznolikosti matičnih knjiga, koje na taj način pridonose boljem poznavanju prošlosti Istre, njezinih naselja i žitelja.

Na temelju neobjavljenih matičnih knjiga krštenih odnosno rođenih (1664.-1732.), koje se čuvaju u Državnom arhivu u Pazinu, autori razmotraju neke aspekte demografske i obiteljske povijesti stanovništva Pićna. Osobita pozornost posvećena je analizi godišnje i mjesečne distribucije krštene odnosno rođene djece, uz posebnu pozornost obzirom na sezonske varijacije, analizi spolne strukture, udjelu blizanaca u ukupnom broju djece, odnosu djece rođene u zakonitom braku i one rođene iz crkveno neozakonjenih veza (tzv. illegitimi), izboru imena djece i razmatranju mogućih utjecaja liturgijskog kalendara i hagiotopografskih elemenata na izbor imena djece. Kako bi se rezultati analize smjestili u regionalni istarski i širi, hrvatski kontekst, autori su usporedili dobivene rezultate sa stanjem u nekim drugim istarskim i hrvatskim mjestima u razmatranom razdoblju.