Razvoj akvakulture, pa tako i tova tuna, u posljednjim je desetljećima, povećao zanimanje javnosti za moguće utjecaje na okoliš. Istraživanja utjecaja uzgoja gospodarski važnih ribljih vrsta su brojna, ali ne i u pogledu procjena mikrobioloških utjecaja, a napose ne u kontekstu tova tuna. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj tova tuna (Thunnus thynnus) na okoliš na temelju praćenja mikrobioloških pokazatelja kakvoće morske vode na tovilištu tuna u srednjem Jadranu, te ostvarene rezultate usporediti s rezultatima istraživanja na tovilištu tuna u Mediteranu. Kakvoća morske vode analizirana je na dva lokaliteta, pri čemu je jedan lokalitet bio na tovilištu tuna, a drugi na udaljenosti oko 500m od tovilišta i poslužio je kao tzv. kontrolna točka. Uzorkovanje je provedeno u dvije sezone (proljeće/jesen), u 2007. i 2008. godini. Tijekom ovog istraživanja, analizirani su osnovni fizikalno-kemijski (temperatura, salinitet, prozirnost) i mikrobiološki parametri (ukupan broj bakterija, Vibrio, ukupni koliformi, Escherichia coli, fekalni koliformi, enterokoki) kakvoća morske vode. Za mikrobiološku analizu uzorci morske vode serijski su razrijeđeni s PBS otopinom (Merck). Za određivanje ukupnog broja heterotrofnih bakterija, uporabljene su metodom širenja razmaza dvije podloge, Marine agar (BBL) i Trypticase soy agar (BBL) s dodatkom 1% NaCl-a (Kemika), te supstrat metoda s uporabom SimPlate testa (IDEXX), sve u duplikatu. Za određivanje broja ukupnih koliforma i E. coli, odnosno enterokoka uporabljeni su supstrat testovi Colilert (IDEXX), odnosno Enterolert (IDEXX) u duplikatu. Utvrđene vrijednosti broja heterotrofnih bakterija, koje ukazuju na utjecaje tovilišta u vidu eutrofikacije mora, ukupno su manje od vrijednosti utvrđenih u istraživanjima poduzetim na tovilištima tuna u Mediteranu. Broj E. coli i enterokoka nije značajno različit između tovilišta i kontrolne točke, ali su te vrijednosti veće u odnosu na dosadašnja istraživanja na sličnim tovilištima u Mediteranu. Povećani broj enterokoka u uzorcima mora, i oko tovilišta, najvjerojatnija je indirektna posljedica nepravilne tehnologije hranidbe, koja privlači kolonije galebova. Ovi rezultati ukazuju da promjene kakvoće morske vode, a u svezi s tovom tuna, ovise o širem ekološkom kontekstu. Stoga, smještaj i procjenu utjecaja tova na okoliš valja razmatrati u sklopu šireg ekološkog konteksta područja., Aquaculture including tuna fattening, increased public interests in the possible impact on the environment in recent decades. Influences of cultivation of economically important fish species are numerous, but not in regard to assessment of microbial influences, particularly in the context of tuna. The aim of this study was to assess the effects of tuna fattening (Thunnus thynnus) in the sense of the environmental monitoring of microbial indicators of seawater quality at tuna farm in the central Adriatic, and to compare the achieved results with the results of research on a tuna farm in the Mediterranean. The quality of sea water was analyzed at two sites; one site was at the tuna farm, and the other at a distance of about 500m from the farm, the control point. Sampling was conducted in two seasons (spring / autumn), in 2007 and 2008. During this study, the basic physico-chemical (temperature, salinity, transparency) and microbiological parameters of seawater quality (total number of bacteria, Vibrio, total coliforms, Escherichia coli, faecal coliforms, enterococci) were analyzed. For microbiological analysis of seawater; samples were serially diluted with PBS solution (Merck). To determine the total number of heterotrophic bacteria, spread plate method was used on Marine agar (BBL) and Trypticase soy agar (BBL) supplemented with 1% NaCl-a (Kemika), as well as substrate method using SimPlate test (IDEXX), all in duplicate. To determinate total coliforms and E. coli, and enterococci substrate tests Colilert (IDEXX) and Enterolert (IDEXX) were used in duplicate. Number of heterotrophic bacteria, which indicate the effects of the farm on the eutrophication, was less than the number determined in similar study in the Mediterranean. Number of E. coli and enterococci were not significantly different between farm and control point, but these values are higher than those from research in the Mediterranean. Increased numbers of enterococci, on the farm and control point, were indirect consequence of improper nutrition technology, which attracted a colony of seagulls. These results suggest that changes in seawater quality in relation to tuna fattening, depend on the broader ecological context. Therefore, location and environmental impact of tuna fattening on the environment must be considered within the broader context of ecological areas.