Search

This report was prepared as part of the Erasmus+ project Digital Education for Crisis Situations: Times when there is no alternative (DECriS) whose aim is to create a framework for the proper adoption of OERs in general, and in crisis situations in particular., Erasmus + funded project 2020-1-HR01-KA226-HE-094685 Key Action 2 - Cooperation for innovation and the exchange of good practices (Start Date: 2021-03-01; End Date: 2023-02-28)

Dezinformacije, teorije zavjera i negativni komentari na društvenim mrežama utječu na‎ dostupnost točnih zdravstvenih informacija i na stavove prema cijepljenju. Cilj je rada istražiti mišljenje ‎i stavove javnosti, odnosno dezinformacije i teorije zavjera o cijepljenju i cjepivu protiv bolesti COVID-19‎ na internetskim portalima i društvenoj mreži Facebook. Od 9. studenog 2020. do 30. siječnja 2021. analizirano ‎je ukupno 4576 komentara, odnosno 113 postova pod temom cijepljenje i cjepiva kategoriziranih‎s obzirom na sentiment (pozitivni, neutralni, irelevantni i negativni). Unutar negativnih komentara‎ (20,60 %) identificirano je 13 glavnih tematskih kategorija. Najzastupljenije su kategorija teorije zavjera‎ (35,84 %) i kategorija iskazi nepovjerenja u sastav, učinkovitost, sigurnost i nuspojave cjepiva (19,93‎%), dok je postotak dezinformacija bio 20,90 %. Rezultati upućuju na nužnost oblikovanja pravovremenog‎ plana i strategije zdravstvenih kampanja te sadržaja za online edukativne materijale i platforme,‎ kao i pokretanja programa zdravstvenog obrazovanja na nacionalnoj razini.‎‎, Misinformation, conspiracy theories, and negative comments on social networks affect the‎ availability of accurate health information and attitudes toward vaccination. The aim of this paper is‎ to explore the opinions and attitudes of the public, i.e. misinformation and conspiracy theories about‎ vaccination and the vaccine against the disease caused by the COVID-19 virus on Internet portals and ‎the social network Facebook. From November 9, 2020 to January 30, 2021, a total of 4,576 comments ‎were analyzed, i.e. 113 posts in the topic of vaccination and vaccines categorized according to sentiment‎ (positive, neutral, irrelevant, and negative). Among the negative comments (20,60 %), 13 main thematic ‎categories were identified. The most represented were in the category of conspiracy theories (35,84 %) and ‎the category of expression of distrust in the composition, effectiveness, safety, and side effects of vaccines‎(19,93 %), while the percentage of misinformation was 20,90 %. The results highlight the necessity of‎ designing a timely plan and strategy of health campaigns and content for online educational materials‎ and platforms, as well as the initiation of nationwide health education programs.‎

Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire demokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje značaja i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu. Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine. Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također, želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama, već i kritičkog razumijevanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći. Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da uspješno navigira 'tradicionalnim' informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku navigiranja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.

Društvena uloga knjižnice u pandemiji nezamjenjiva je, kako na individualnoj, tako i na kolektivnoj razini. U kontekstu e-učenja i globalne zdravstvene krize koji su utjecali na rad knjižnica, digitalne su knjižnice, kao savez knjižnica-usluge-zbirke, bile potpora novim oblicima učenja (online, hibridno) i novim oblicima rada (rad na daljinu) temeljenima na implementaciji digitalnih tehnologija. Cilj je rada identificirati i opisati ulogu i značaj digitalnih akademskih ( fakultetskih i sveučilišnih) knjižnica u kriznim situacijama, posebice u kontekstu e učenja kao dominantnog oblika učenja tijekom pandemije COVID -19. Također, cilj je predstaviti inovativne i kreativne pristupe osiguravanju dostupnosti knjižničnoj građi i uslugama tijekom pandemije COVID -19.

The aim of this presentation is to present Erasmus+ project Digital Education for Crisis Situations (DECris): Times when there is no alternative. The project is focused on innovative digital practices implemented in higher education institutions (HEI) in the field of (L)IS during COVID-19 pandemic. Project’s main coordinator is Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek, Croatia, along with 8 partners and associate partners – Stiftung Universität Hildesheim (Germany), Universitat de Barcelona (Spain), Universitet po bibliotekoznanie i informacionni tehnologii (Bulgaria), University Computing Centre, University of Zagreb (Croatia), University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina), University of Mostar (Bosnia and Herzegovina), Victoria University of Wellington (New Zealand), and St. Petersburg State University of Culture (Russia). The purpose of this presentation is to present project’s goals, methodology, intellectual outputs and expected findings. Since COVID-19 pandemic, education has changed dramatically (Daniel, 2020 ; WEF, 2020) which has been supported by different studies (Ali, 2020 ; Bergdahl & Nouri, 2020 ; Radha, Mahalakshmi, Sathish Kumar & Saravanakumar, 2020 ; Reimers & Schleicher, 2020 ; Zawacki-Richter, 2020). Together with digital technologies, education started to face different questions, contradictions, challenges and opportunities that need to be addresses (Berger & Thomas, 2011 ; Johns & Sharma, 2021 ; Thomas, 2011). In accordance with the beforementioned, we will discuss the role and importance of DE and OERs for HE in crisis situations such as COVID-19 pandemic, the issues and challenges that HEI face in that context, as well as how to successfully approach those issues and challenges.

Digital education (DE), together with Open Educational Resources (OERs) has a potential to decrease disparities in access to learning during crisis situations and enable a more effective response to emerging challenges. It offers great support and provides substantial framework for online and distant teaching and learning, both during crisis situations and in general. One such crisis situation, the COVID-19 pandemic, created one of the biggest disruptions in education worldwide. Both students and teaching/training staff had to adapt very fast to the upcoming changes. Though DE and adoption of education technology are not the result of the current crisis, they gained a significant attention during COVID-19 pandemic. The pandemic altered the educational landscape in ways that challenged the existing higher education institutions' (HEIs’) infrastructure, programme curricula, teaching and learning process and administration. Some of the outcomes of this disruption were the increase in the use of digital tools, online resources and open educational resources, and modification of both didactics and methodology which were now more oriented towards open education. We could say that this pandemic created an opportunity for higher education institutions to incorporate and make greater use of DE, OERs and open education in general. Yet, although some practices were upscaled and many new arose during COVID-19 pandemic, the question is whether they should all become standardised, i.e. become a standard practice even outside the crisis situation scenarios. The question of standardization of emerged models, systems and practices is important in the context of establishing appropriate policies, strategies and practices for their implementation that will, in return, maximize their transformative potential. In order to determine the dynamics and changing character of education in crisis situation and its support of innovative educational practices, we conducted a questionnaire-based exploratory research aimed at heads and directors of Library and Information Sciences (LIS) schools and departments who could provide us with an insight into their institutional practices and policies. The research was done as part of the Erasmus+ project Digital Education for Crisis Situations: Times when there is no alternative (DECriS). Our goal was to identify state-of-the-play of the use of DE and OERs at European HEI in the field of library and information sciences (LIS) during COVID-19 pandemic. In particular, we wanted to determine which DE tools, practices and strategies did HEI in the filed of LIS adopt and how did they organize DE in the context of the current crisis of COVID-19 pandemic. Identifying challenges and critical success factors referring to the adoption of DE and OERs contributes to their further optimization which can have a positive impact of the future digital transformation of higher education and facilitate its sustainability. Survey results provided insight into current practices and policies regarding DE and OERs during COVID-19 pandemic. They indicate possible differences in perception, attitudes and practices between HEIs regarding the adoption and use of DE and OERs during the pandemic and thus enable a comparative approach to the problem. They also help define rules and procedures needed for successful implementation of DE and OERs during crisis situations and beyond.

Report on ESSIS 2019- European Summer School on Information Science 2019, Osijek, Croatia

In a country with a rich cultural, natural and historical diversity, such as the Republic of Croatia, the cultural tourism is certainly one of the most important economic branches. The proof of this is the adoption of the state strategy for the development of (cultural) tourism, as well as numerous papers covering the topic from the scientific and professional point of view. The present paper aims to determine not only the extent to which scientific and professional literature on cultural tourism reflect the general level of interest in this topic, but also to what extent Eastern Croatia has been recognized as an important cultural destination. The research, based on a comparative analysis of works by Croatian authors on Croatian cultural tourism cited in the three relevant national databases (Hrčak, CROSBI and the database of the Croatian National and University Library in Zagreb) was conducted according to the following parameters: number of works published since 1990s, regional representation, and scientific fields and areas. The first formed hypothesis that the number of works on cultural tourism is increasing, which should indicate a growing interest in the use of Croatian cultural resources in the development of Croatian tourism, is only partially confirmed. Despite the fact that the number of works began to grow more or less continuously since the beginning of the new millennium, their number has been declining in recent years. The second hypothesis that the number of works on cultural tourism in Eastern Croatia is lower compared to works on other regions is fully confirmed because it is obvious that there is a greater scientific and professional interest in Dalmatia, a region where tourism is traditionally the most important economic branch. This suggests the need for greater affirmation of continental (cultural) tourism. The third hypothesis that works on Croatian cultural tourism come from different scientific fields and areas, which points to the importance of a multidisciplinary approach, is also confirmed. Based on the results of the research, the authors conclude that the placement of Eastern Croatia on the Croatian touristic map is still not satisfactory, suggesting that it should be an important direction in which Croatian cultural tourism needs to be further developed.

In the era of global information and communication connectivity and the development of information and communication technology (ICT), leaving out young people from the education and application of ICT can be considered as a form of social exclusion that may determine their labor market status. In other words, one of the fundamental competencies of a contemporary individual is his or her information literacy (IL). It affects quality and flexibility of labor capital, contributing to the better-informed citizenry, their more active participation in society and more successful job-seeking. IL is the umbrella term for all other types of literacy (e.g., computer, the Internet, media) and it includes various forms of information, such as oral, printed and digital. The present paper is structured as follows. The first part outlines the Association of College and Research Libraries IL Standard with the list of indicators and learning outcomes that enable assessment and evaluation. Particular attention will be given to the first two sections of the Standard: identifying the information need and information seeking and retrieval. The second part deals with IL of young people in Croatia. Following a thorough literature review, the paper discusses the types of IL education offered to young people in Croatia as a part of a broader preparatory process for their prospective jobs and labor market. The methodology used in the study included searching web pages of various subjects, such as libraries (e.g., public, academic), the Croatian Employment Service, different associations and other institutions that might organize IL workshops or provide instruction for searching and retrieving the information needed. The final part of the paper outlines recommendations on the inclusion of IL education in the Croatian primary, secondary and tertiary education, with the focus on the first two sections of the Standard.

Collaboration in information usage and sharing is increasingly present in today's working life. This is the reason why (sub)cultures and different aspects of collaboration in organizational information behaviour should be monitored and managed. (Sub)Cultures and collaboration are important for two main reasons: to better support work related decision-making processes and to foster the development and improvement of information systems. This paper explores organizational (sub)cultures and work-related collaborative information behaviour in five Croatian subject cataloguing departments. The primary method of data collection for organizational (sub)culture detection was a paper questionnaire based on the „Organizational Culture Assessment Instrument” by Cameron and Quinn. Collaborative information behaviour was investigated by two methods: observation and simulated work task. The results showed current and preferred organizational (sub)culture and the way subject indexers experts collaborate, communicate and share information in order to perform their work-related tasks. Study also showed constrains and obstacles participants encountered while completing work tasks. These results were later used as implications for the development and design of information system with a goal of subject indexing performance improvement.

Svrha svakog informacijskog sustava je omogućavanje pristupa relevantnim dokumentima pri čemu sustav treba podržati i odgovoriti na informacijske potrebe korisnika. Slijedom navedenog zaključujemo kako je prije izrade bilo kojeg informacijskog sustava potrebno razmotriti i proučiti korisnike, njihove informacijsko ponašanje te kontekst u kojem se sustav koristi. U radu se razmatraju paradigme i istraživanja vezana za korisnike i korisničke skupine te različiti modeli izrade informacijskog sustava preporučeni u literaturi. Svrha ovog rada je ponuditi prijedloge i preporuke za izradu i dizajn namijenjene budućim kreatorina informacijskog sustava, a s krajnjim ciljem uvažavanja i odgovaranja na korisničke potrebe.

Tema ovog rada je okvir za izradu tezaurusa za označivanje. Glavni cilj rada je, na temelju analize povijesnog i postojećeg stanja predmetne obrade u Hrvatskoj te analize konteksta u kojima će se tezaurus koristiti, definirati okvir za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje. Analiza povijesnog i postojećeg stanja i konteksta uključuje utvrđivanje uzroka i čimbenika koji utječu na različitosti u praksi i politici predmetnog označivanja te utvrđivanje modela predmetnog označivanja, odnosno informacijskih potreba i obrazaca informacijskog ponašanja predmetnih stručnjaka, kao i prepreka i poteškoća s kojima se susreću pri obavljanju svoga posla. Iz tog osnovnog cilja proizašla je potreba ispitivanja primjerenosti kognitivnog okvira zvanog „Kognitivna analiza posla“ (Cognitive Work Analysis ili CWA) na definiranje okvira za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje u hrvatskom kontekstu. U teorijskom dijelu rad se bavi definiranjem organizacije informacija, njezinih procesa i sustava s posebnim naglaskom na proces predmetnog označivanja te jezike i sustave za predmetno označivanje i pretraživanje. S obzirom na širi kontekst bavljenja ovog rada, sa stajališta multidisciplinarnog polja interakcije čovjek-informacija (human information interaction – HII), razmatra se veza između traženja i pretraživanja informacija i predmetnog označivanja. Poseban naglasak u teorijskom dijelu rada je stavljen na tezaurus kao pomagalo predmetnim stručnjacima pri obavljanju svog posla, te su sukladno tome predstavljene dosadašnje teorijske i empirijske spoznaje vezane uz izradu i dizajn informacijskih sustava. Budući da su istraživanja o informacijskim sustavima provedena posljednjih godina usmjerena su na analizu informacijskog okruženja ili različitih konteksta u kojima će se informacijski sustav koristiti, rad u teorijskom dijelu daje prikaz i objašnjenje takozvanog predkoraka izrade tezaurusa te mogućnost primjene CWA okvira na izradu i dizajn tezaurusa. Da bi kreator informacijskog sustava, odnosno sastavljač tezaurusa mogao dobiti preporuke za izradu i dizajn, potrebno je razumjeti i analizirati postupke koji akteri obavljaju u okviru radne domene, njihove informacijske potrebe i ponašanje, kontekst u kojem obavljaju svoj posao te razloge njihovih postupaka. Istraživački dio rada se temelji na CWA okviru koji obuhvaća analizu pet dimenzija: analizu radnog okruženja, analizu radne domene, analizu organizacijskog okruženja te analizu aktivnosti i značajki aktera. Akteri obuhvaćeni istraživanjem su predmetni stručnjaci i predstavnici odjela predmetne obrade šest hrvatskih knjižnica. Aktivnost, odnosno posao koji obavljaju jest predmetno označivanje, a sustav za koji se definira okvir jest tezaurus za označivanje. Osnovna metoda koja se koristila je komparativna studija slučaja, dok su specifične tehnike za prikupljanje podataka: anketni upitnik, dubinski intervju, izračun dosljednosti predmetnog označivanja i provjera primjene načela za izradu predmetnih odrednica te zadatak simuliranog predmetnog označivanja kao dio polustrukturiranog intervjua. Istraživanje u svrhu dobivanja okvira za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje provedeno je u dva dijela. U svakom dijelu istraživanja dobiveni su odgovori na istraživačka pitanja vezana za pojedinu CWA dimenziju. U prvom dijelu istraživanja ispitana je praksa i politika predmetnog označivanja u hrvatskim knjižnicama te su dobiveni odgovori na istraživačka pitanja vezana za prvu, drugu i treću CWA dimenziju (1. Što uzrokuje različitost u praksi i politici predmetnog označivanja u Republici Hrvatskoj? 2. Na koji način navedeni čimbenici utječu na praksu i politiku predmetnog označivanja). Drugim dijelom istraživanja ispitan je proces predmetnog označivanja, odnosno informacijske potrebe i informacijsko ponašanje predmetnih stručnjaka te problemi i prepreke tijekom tog procesa. Time su dobiveni odgovori na istraživačka pitanja vezana za četvrtu i petu CWA dimenziju (3. Koji su koraci u procesu predmetnog označivanja hrvatskih predmetnih stručnjaka te što na njih utječe? 4. Kojim se izvorima i informacijama predmetni stručnjaci služe pri obavljanju svoga posla? 5. Na koje probleme i prepreke predmetni stručnjaci nailaze pri obavljanju svoga posla?). Istraživanje doprinosi na dvjema razinama. Najprije su temeljitim prikazom postojećeg stanja detektirana problematična područja te uzroci i čimbenici ograničenja predmetne obrade u Hrvatskoj. Također su utvrđene informacijske potrebe predmetnih stručnjaka te problemi i prepreke na koje nailaze predmetni stručnjaci prilikom obavljanja svoga posla. Na drugoj razini opravdala se nužnost za izradom nacionalnog pravilnika za predmetno označivanje te potreba za izgradnjom informacijskog sustava- tezaurusa čime bi se uspostavila bolja kontrola predmetnih sustava, smanjile nedosljednosti predmetnog označivanja, nekompatibilnosti i nedosljednosti sustava na globalnoj razini te ograničenja i prepreka u radnoj domeni predmetnih stručnjaka. Upravo poznavanje trenutnog stanja predmetne obrade u Hrvatskoj kao i poznavanje samog procesa predmetnog označivanja svoju konkretnu primjenu mogu pronaći kao smjernice pri izradi nacionalnog pravilnika za predmetno označivanje, za unapređenje trenutnog predmetnog sustava u uporabi te budućoj izradi i dizajnu tezaurusa za označivanje.

Rad opisuje projekt terenske stručne prakse studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u Franjevačkom samostanu u Tolisi, Bosna i Hercegovina. Projekt je započeo 2010. godine i ovaj rad opisuje FAZU I projekta odnosno početne poslove organizacije građe u samostanskoj knjižnici. Rad nadalje donosi stručne probleme na koje su studenti nailazili u radu, te mišljenje i stavove studenata o praksi tijekom studija općenito, te o praksi u Franjevačkom samostanu u Tolisi. The paper presents the project of the Department of Information Sciences of the Faculty of Philosophy in Osijek, within which the students did their field-work practice in the Franciscan monastery in Tolisa, Bosnia and Herzegovina. The project started in 2010 and this paper describes the PHASE I of the project, i.e. the initial activities in organising the materials in the monastery library. The paper also elaborates the professional problems and doubts the students encountered in their work, as well as the students’ opinions and attitudes regarding the practical placement during their entire study period and at the Franciscan monastery in Tolisa.

Hrvatske knjižnice još nisu započele nabavljati elektroničke knjige, međutim, interes postoji. Ovaj rad daje pregled iskustava knjižnica u svijetu (narodnih i visokoškolskih) u nabavi elektroničkih knjiga. Posebna se pozornost posvećuje modelima posudbe ove vrste građe i ograničenjima koja se pojavljuju uz njihovo korištenje. Uz modele posudbe/korištenja elektroničkih knjiga, usko su povezana i pitanja vlasničkih prava (Digital Rights Management ili DRM) koja mogu predstavljati značajna ograni- čenja vezano uz posudbu ove vrste građe. Knjižnice prije nabave elektroničkih knjiga moraju biti dobro upoznate s razinom ograničenja korištenja te vrste elektroničke gra- đe koja određuju pojedini nakladnici ili distributeri.

Rad prikazuje rezultate individualnih razgovora obavljenih u 2008. i 2010. godini s dvadesetak ravnatelja narodnih i visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj na temu organizacijske kulture u njihovim knjižnicama. Ravnatelji, između ostalog, govore o kvaliteti njihovih knjižnica, položaju knjižnica u zavičajnoj zajednici (narodne) odnosno matičnoj organizaciji (visokoškolske), suparnicima koje knjižnice imaju, iščekivanjima korisnika i načinima zadovoljavanja njihovih potreba, potrebi mjerenja uspješnosti poslovanja itd. Rezultati prikazani u ovom radu dio su rezultata prikupljenih znanstvenim projektom Vrednovanje knjižničnih i informacijskih usluga : narodne i akademske knjižnice . This paper presents the results of individual interviews on organizational culture in libraries with twenty Croatian library directors and Chief Librarians conducted in the period between 2008 and 2010. Library directors talk, among other things, about library quality, position of libraries in local community (public libraries) or within the institutions of higher education (academic libraries), their competition, user expectations and ways to fulfill them, the need to measure the performance of their libraries, etc. The results presented in this paper are only part of results collected through the scientific project entitled Evaluation of library and information services: public and academic libraries.

Primjena tezaurusa u pretraživanju Digitalnog repozitorija Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku

Svrha je rada istražiti različite pristupe proučavanju molitvenika i katekizama, građi koja se uglavnom svrstava u pobožnu literaturu i veže uz Crkvu i njezino učenje. U uvodnom dijelu rada dane su definicije molitvenika i katekizma te njihove razlike i tipologije. U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati pretraživanja triju najvećih skupnih kataloga u Hrvatskoj (Crolista, Metelwina i Zakija), potom kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatske znanstvene bibliografije te portala HRČAK kako bi se dobio uvid u literaturu u kojoj su istraživani molitvenici i/ili katekizmi, a s ciljem izdvajanja znanstvenih polja i grana kojima su takve publikacije predmet bavljenja. Literatura dobivena pretraživanjem tematski je analizirana te su na temelju UDK klasifikacijskih oznaka utvrđena polja i grane odnosno pristupi navedenoj temi. Time se nastojalo utvrditi opseg interdisciplinarnosti istraživanja koje se u posljednje vrijeme sve više aktualizira u znanstvenim krugovima. Temeljni je doprinos rada dobivanje uvida u načine istraživanja i bavljenja molitvenicima i katekizmima koje primjenjuju različite znanosti i struke. This paper aims at investigating various approaches to the study of prayer-books and catechisms, i.e., material that is generally included in religious literature and linked to the Church and its teachings. The introduction of the paper contains definitions of prayer-books and catechism, their types and differences. In the second part of the paper, the search results of three largest collective catalogues in Croatia (Crolist, MetelWin and Zaki) were presented, followed by search results of the National and University Library Catalogue, Croatian Scientific Bibliography and HRČAK portal so as to gain insight into literature dealing with prayer-books and/or catechisms with an aim to highlight fields and branches of science dealing with such publications. Literature returned in the search results was analysed in terms of subject and based on Universal Decimal Classification markings, fields and branches of science, i.e. approaches to the said subject were analysed. The aim was to establish the extent to which the research has an interdisciplinary character which has become increasingly important in scientific circles over the recent past. The main contribution of this paper is that it provides insight into methods of investigations and dealing with prayer-books and catechisms applied by different sciences and professions.

U radu će se prikazati institucijski digitalni repozitorij na teorijskoj i praktičnoj razini. Prvo će se dati pregled teorijskih okvira definiranja institucionalnog repozitorija te njegovih obilježja i funkcija. U kratkim crtama izložit će se povod nastanka institucionalnih repozitorija te uloga koju oni imaju u znanstvenoj komunikaciji i općenito u znanstvenoj zajednici. Potom će biti dane neke od definicija institucionalnih repozitorija respektabilnih autora koji se bave ovim područjem. Nakon definiranja i prikaza obilježja i funkcija koje treba imati institucionalni repozitorij u radu će se dati pregled primjera iz prakse. Kao praktičan primjer poslužit će Digitalni repozitorij Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku pri čemu će se dati prikaz njegove uspostave i razvoja, načina pretraživanja, načina korištenja i naposljetku programskih rješenja koja su korištena

This paper offers some toughts on the usage of thesaurus in information retrieval with special reference to information retrieval systems like databases. A thesaurus is an example of controlled vocabulary and an important aid in subject analysis. Controlled vocabularies are used to describe the subject within knowledge organization systems, where the sole purpose of a vocabulary control is to achieve a consistency of subject description and facilitation of information retrieval. We survey some approaches to this question in literature and give two examples of usage of thesaurus in the following databases: the Thesaurus of ERIC Descriptors and LISTA thesaurus. These thesauri are described along with their functions and display in database.

This poster presents students' activities in the development of the initial collection of the Department's Digital Repository - the collection of students' final (diploma) papers. With the students' theoretical background gained in some of the LIS courses, students were able to carry out various activities related to creating and organizing the collection.

Cilj ovoga rada jest istražiti na koji način su narodne knjižnice u Slavoniji i Baranji prilagodile svoje knjižnične službe i usluge u vrijeme pandemije virusa SARS-CoV-2. Rad se sastoji od teorijskog i istraživačkog dijela. U teorijskom dijelu opisana je uloga knjižnica u 21. stoljeću, važnost funkcije planiranja u kriznim situacijama, povijest odabranih narodnih knjižnica u Slavoniji i Baranji te utjecaj pandemije virusa Covid-19 na njihovo poslovanje. Teorijskim i istraživačkim dijelom obuhvaćene su sljedeće narodne knjižnice: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Hrvatska Narodna knjižnica i čitaonica Našice, Gradska knjižnica Vukovar, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Gradska knjižnica Slavonski Brod, Gradska knjižnica Nova Gradiška, Gradska knjižnica Požega te Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica. Jedan dio istraživanja proveden je metodom osobnog intervjua s voditeljima navedenih knjižnica. Pitanja sadržana u intervjuu bila su otvorenog tipa. Intervjui su transkribirani, obrađeni metodom analize sadržaja te navedeni u središnjem dijelu rada. Drugi dio istraživanja sastojao se od analize Facebook profila knjižnica u Slavoniji i Baranji. Time se željelo saznati na koji način su narodne knjižnice predstavile postojeće i nove usluge svojim korisnicima. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako su narodne knjižnice pronašle nove načine pružanja tradicionalnih usluga te ponudile nekoliko novih usluga u skladu sa zahtjevima poslovanja u zadanim uvjetima. Osim toga, moguće je zaključiti kako su se sve navedene knjižnice uspješno prilagodile zahtjevima kriznog vremena i svojim korisnicima kontinuirano pružale pravovremene i relevantne informacije. Ovaj rad primjerima dobre prakse može pomoći u djelovanju ostalim knjižnicama i srodnim ustanovama ukoliko se nađu u sličnim okolnostima.