Search

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović. Sakrij dio sažetka

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović.

U sklopu ovogodišnje Noći istraživača, manifestacije financirane u okviru programa Horizon Europe koja ima za cilj približiti znanost i istraživanje javnosti, znanstvenici iz Centra za Proteomiku i Zavoda za Histologiju pripremili su 3 slikovnice naslova: „Što je rak?“, „Što su protutijela“ i „Što rade znanstvenici“. Navedene slikovnice imaju za cilj na jednostavan i razumljiv način objasniti djeci i mladima osnovne koncepte koji se tiču biologije raka, protutijela kao alata za istraživanje ili terapiju, te znanstvenika kao profesije koja sudjeluje u „borbi“ protiv raka. Naime, djeca, čak i ako nisu u stanju razumjeti rak, posebno su pažljiva i jako pogođena dijagnozom raka, a istraživanja pokazuju da otvorenost i iskrenost pomažu djeci da se nose s problemima. Osnovne informacije o raku pokrivene su u prvoj slikovnici “Što je rak?”, autorice dr.sc. Paole Kučan Brlić, koja je namijenjena djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Druga slikovnica, “Što su antitijela?”, autorice Dore Gašparini, dr.med., namijenjena je starijoj djeci te objašnjava kako funkcioniraju protutijela i kako se ona mogu koristiti za liječenje raka ili u znanstvenim istraživanjima. Zadnja slikovnica, „Što rade znanstvenici“, autorica dr.sc. Jelene Železnjak i dr.sc. Marije Mazor, predstavlja i promovira znanstvenike kao profesiju koja se, između ostalog, bavi istraživanjem i liječenjem raka, te objašnjava kako se postaje znanstvenik. Uz navedene autorice, u pripremi ovih slikovnica za tisak, sudjelovali su i ostali članovi tima Noći istraživača: izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, Cristina Paulović i Fran Krstanović.

Šećerna bolest, kronična progresivna metabolička bolest, globalni je javnozdravstveni problem. U pojedinaca čije razine glukoze u plazmi ne zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za šećernu bolest, a previsoke su da bi se smatrale urednim nalazom postoji stanje koje nazivamo predijabetes. Budući da je predijabetes reverzibilno stanje, u kojem se još uvijek može spriječiti razvoj šećerne bolesti, cilj je mnogih znanstvenika odrediti točku u kojoj stanje predijabetesa prelazi u šećernu bolest. Znanstvenici su prepoznali infekcije kao jedan od potencijalnih rizičnih čimbenika za razvoj šećerne bolesti tipa 2, odnosno kao ‘događaj’ koji pretvara stanje predijabetesa u šećernu bolest. Virusna infekcija dovodi do smanjenja osjetljivosti na inzulin, koji gušterača ne može kompenzirati povećanjem lučenja inzulina, što dovodi do hiperglikemije i naglog nastupa šećerne bolesti u bolesnika s predijabetesom. Ako bi ova saznanja bila ponovljiva u humanim studijama većega opsega, ovo bi zapažanje moglo utjecati na način kako liječnici pružaju zdravstvenu skrb bolesnicima s predijabetesom i s virusnim infekcijama. Virusne infekcije uobičajeno ne zahtijevaju liječenje, no klinički pristup zasigurno bi se promijenio ako bi se time mogao spriječiti njihov utjecaj na toleranciju glukoze. Iako je šećerna bolest značajan zdravstveni problem, tek nam je aktualna pandemija uzrokovana koronavirusom identificiranim 2019. godine otkrila koliko, zapravo, malo znamo o imunološkim mehanizmima infekcije u bolesnika sa šećernom bolesti. Sada postajemo svjesni koliko je važno istraživati mehanizme, koji objašnjavaju imunoendokrinološke odnose, i usmjeriti znanstvene napore upravo u polje imunometabolizma kako bismo dobili što više informacija koje bi nam pomogle u svakodnevnoj skrbi bolesnika sa šećernom bolesti., Diabetes mellitus, chronic progressive metabolic disorder, is a global public-health problem. In individuals whose glucose levels do not reach diagnostic criteria for diabetes mellitus but are too high to be considered normal, there is a condition called prediabetes. Since prediabetes is a reversible condition, in which the development of diabetes mellitus can be prevented, many investigators aim to determine the point at which prediabetes shifts to diabetes. Scientists recognized infection as one of the potential risk factors for the development of diabetes mellitus type 2, more precisely as an ‘event’ that derails glycemic control from prediabetes to diabetes. The viral infection leads to decreased insulin sensitivity, which cannot be compensated by insulin production in the pancreas resulting in hyperglycemia and abrupt onset of diabetes in patients with prediabetes. If these findings were replicable in large-scale human studies, this observation could impact the way clinicians would provide healthcare to patients with prediabetes and viral infection. Viral infections usually do not require treatment, but the clinical approach would change if their impact on glucose tolerance could be prevented. Even though diabetes mellitus is a significant health issue, only current coronavirus disease 2019 pandemic has unfolded how little we know about the immunological mechanisms in patients with diabetes mellitus. We are now becoming aware of how important it is to investigate mechanisms, that elucidate immunoendocrinologic interactions, and to direct scientific efforts particularly in the field of immunometabolism to obtain as many information as possible, that would help us in the daily care of patients with diabetes mellitus.

Chronic pain is a painful condition defined by its duration where pain persists three months or more. Pain is connected with the high price of health care, work inability and disability. Moreover, it has significant consequences for patients and their families, working organizations and the society as a whole. The prevalence of chronic pain can range between 11.0% and 51.3% in general population. Pain is usually coherent with distress and a range of psychological symptoms such as depression, anxiety, altered attention and cognition manifesting as fear. Comprehensive pain management should always include the treatment of associated psychological symptoms. Multidisciplinary approach in treating chronic pain and its comorbidities and proper education of primary care physicians and different specialists involved in the management of chronic pain are crucial for better clinical outcomes. Topical capsaicin acts as a highly selective agonist of transient receptor potential vanilloid 1 of C and Aį nociceptors. Repeated applications or high concentrations give rise to a long- lasting effect termed defunctionalisation. In addition, the reduction of central sensitization through reduced C- nociceptor input contributes to capsaicin's indirect mechanism of action. Capsaicin provides effective durable pain relief and reduction of intensity and area of pain in adult patients with chronic pain with a faster onset of analgesia and considerably fewer systemic adverse effects than the conventional treatment. While offering high levels of pain relief, additional improvements in sleep, fatigue, depression and quality of life have been noticed. Topical administration avoids dangerous systemic adverse effects and enables the combination with other drugs and analgesics with limited drug-drug interactions. Adding capsaicin to the standard chronic pain treatment might improve, fasten and ease the challenging path of managing chronic pain consequently providing the patient and their society with better quality of life.

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić.