Search

The aim of this study was to investigate in vitro the volatile effect of twelve essential oils on the growth of Rhizoctonia solani and Pyrenophora graminea mycelia. The essential oils were applied in a volume of 25 μl at temperatures of 15, 20, and 30 °C. The zone of inhibition was measured at 96 hours and 192 hours after inoculation. Anise and thyme oils had the strongest volatile effect on the growth of mycelia of R. solani and P. graminea, which were not affected by different incubation times and temperatures. Pine and sweet orange oils had the weakest volatile effect on the mycelial growth of R. solani and P. graminea.

Kukci (insekti) stvaraju višestruke direktne ili indirektne štete u poljoprivrednoj proizvodnji što rezultira nižim prinosom i smanjenom kvalitetom proizvoda. Uz kemijske mjere zaštite od štetnih kukaca nastoje se pronaći odgovarajući alternativni načini suzbijanja koji su okolišno prihvatljiviji. Biološki načini zaštite poljoprivrednih kultura uz pomoć entomopatogenih gljiva (EPG) proučavaju se od davnina međutim dosta njih je još uvijek nedovoljno istraženo i malo se zna o načinu njihova djelovanja. Prirodna zaraza kukaca s EPG prisutna je i dokazana kod većine redova kukaca, a najčešća je kod: rilčara (Hemiptera), dvokrilaca (Diptera), kornjaša (Coleoptera), leptira (Lepidoptera), pravokrilaca (Orthoptera) i opnokrilaca (Hymenoptera). Neke vrste EPG mogu imati ograničen krug domaćina dok druge kao što su Bauveria bassiana i Metarhisium anisoplie, mogu zaraziti preko 700 vrsta kukaca. Primjena EPG kontinuirano raste, neki od razloga su da su oni bezbjedni za korisne organizme, ne postoji opasnost od zagađenja okoliša, smanjuje se mogućnost pojave rezistentnosti štetnika, dolazi do povećanja bioraznolikosti, kao i visoka učinkovitost uz mogućnost suzbijanja šetnika u svim razvojnim stadijima. Utvrđeno je da mnoge vrste roda Fusarium imaju entomopatogeno djelovanje, tj. posjeduju zadovoljavajuće karakteristike u kontroli štetnih kukaca u poljoprivrednoj proizvodnji. Zabilježena je visoka stopa smrtnosti, jaka sporulacija i brzo djelovanje. Primjenom EPG roda Fusarium u znanstvenim istraživanjima utvrđena je učinkovitost preko 90% na različitim vrstama kukaca. Vrste roda Fusarium pokazale su patogenost i moguću uporabu na kukce iz redova: Dyctioptera, Coleoptera, Diptera, Hemiptera, Hymenoptera, Lepidoptera, Orthoptera i Thysanoptera. Najviše entomopatogenih sojeva vrsta roda Fusarium utvrđeno je kod kompleksa vrsta: F. incarnatum-equiseti, F. fujikuroi, F. solani i F. oxysporum. Upravo zbog visoke učinkovitosti suzbijanja kukaca u svim razvojnim fazama, potrebno je provoditi daljnja istraživanja učinkovitosti roda Fusarium na štetne kukce.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja u najvećoj se mjeri oslanja na primjenu kemijskih herbicida kao jednostavne i visoko učinkovite mjere suzbijanja korova. Unatoč tomu njihova pretjerana i nepravilna uporaba može dovesti do niza negativnih posljedica kao što su pojava rezistentnih korovnih vrsta, rezidua u hrani i okolišu te štetnog utjecaja na zdravlje čovjeka i životinja. Stoga se sve više istražuju različite alternativne i ekološki prihvatljive metode suzbijanja korova, kao što je alelopatija. Cilj rada bio je utvrditi alelopatski potencijal aromatičnih i ljekovitih vrsta na klijavost sjemena i rast klijanaca korovne vrste crne pomoćnice (Solanum nigrum). U kontroliranim laboratorijskim uvjetima provedena su dva pokusa u kojima je istražen utjecaj nadzemne mase ljupčaca (Levisticum officinale), bosiljka (Ocimum basilicum), prave kamilice (Chamomilla recutita), matičnjaka (Melissa officinalis), crnog sljeza (Malva sylvestris) i velikog rosopasa (Chelidonium majus). U Petrijevim zdjelicama testiran je utjecaj vodenih ekstrakata od svježe i suhe mase biljaka u koncentracijama od 5 % i 10 %, dok je u posudama procijenjen utjecaj biljnih ostataka u dozi od 10 i 20 g po kg tla. Vodeni ekstrakti od svježe mase aromatičnih i ljekovitih biljaka značajno su snizili klijavost sjemena crne pomoćnice, izuzev ekstrakata bosiljka koji su pokazali stimulativno djelovanje. Ljupčac i rosopas imali su najveće negativno djelovanje na rast klijanaca korova u odnosu na kontrolu. Vodeni ekstrakti od suhe mase pokazali su jače negativno djelovanje u odnosu na ekstrakte od svježe mase, te je potpuna inhibicija (100%) svih mjerenih parametara zabilježena u tretmanima s kamilicom, ljupčacem i crnim sljezom. Primjena biljnih ostataka inhibirala je značajno nicanje i rast crne pomoćnice u svim tretmanima u odnosu na kontrolni tretman. Najveće smanjenje nicanja (63, 9 %) zabilježeno je u tretmanu s višom dozom biljnih ostataka bosiljka. Smanjenje duljine korijena kretalo se od 50 do 63, 6 %, dok su duljina izdanka i svježa masa klijanaca bili pod manjim utjecajem. Aromatične i ljekovite vrste s visokim alelopatskim djelovanjem izvor su okolišno prihvatljivih potencijala u zaštiti bilja.

Prema botaničkoj podjeli rod Ambrosia svrstava se u porodicu Asteraceae i red Asterales. Na području Europe utvrđeno je pet vrsta roda Ambrosia. To su: Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia trifida, Ambrosia tenuifolia, Ambrosia psilostachya i Ambrosia maritima. Od navedenih vrsta jedino je A. maritima nativna na europskom kontinentu. Ostale su porijeklom iz Sjeverne Amerike. U flori Hrvatske utvrđena je samo vrlo invazivna A. artemisiifolia i nativna A. maritima. U Francuskoj su zabilježene sve navedene vrste roda Ambrosia, dok su u Luksemburgu zabilježene A. artemisiifolia, A. maritima, A. tenuifolia i A. psilostachya a u Italiji A. artemisiifolia, A. maritima, A. trifida i A. psilostachya. Širenje vrste A. trifida proteže se od sjevera (Estonija, Latvija, Litva, Rusija i dr.), a A. artemisiifolia, A. tenuifolia i A. psilostachya su značajnije prisutne u središnjoj i zapadnoj Europi.U Hrvatskoj se također može očekivati pojava ostalih vrsta ovoga roda. Za njihovo pravovremeno uočavanje poterbno je posvetiti dužnu pažnju., According to the botanical classification Genus Ambrosia belongs to the Family Asteraceae and Ordo Asterales. Among them, only five species have been recorded in Europe. There are: Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia trifida, Ambrosia tenuifolia, Ambrosia psilostachya and Ambrosia maritima. Only A. maritima is native to the Europe, and others originated from North America. In Croatian flora exist only very invasive A. artemisiifolia and native A. maritima. There are all five species of Genus Ambrosia in France, in Luxemburg are recorded A. artemisiifolia, A. maritima, A. tenuifolia and A. psilostachya, while in Italy A. artemisiifolia, A. maritima, A. trifidaand A. psilostachya. Spreading of A. trifida comes from north (Estonia, Latvia, Litva Russia etc.), but A. artemisiifolia, A. tenuifoliai A. psilostachya are significantly present in Central and West part of Europe. Republic of Croatia could expect appearance of others species of this Genus. It is necessary to pay attention on their timely notification.

Konvencionalna poljoprivreda osigurava povećanu kvalitetu i prinose uzgajanih kultura, ali predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju čovjeka, prirodi i okolišu. Propolis, kao alternativni oblik zaštite, ima vrlo izraženo antibakterijsko i antifungalno djelovanje. U istraživanjima su korišteni etanolni, metanolni i vodeni ekstrakti propolisa u raznim koncetracijama. Ovisno o fitopatogenoj gljivi, u istraživanjima su korištene koncentracije od 0, 01 % do 10 %. Očekivano, više koncentracije su pokazale bolji učinak, no primjerice, uočena je i potpuna inhibicija produkcije aflatoksina već pri koncentraciji od 0, 6 %.

Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj 22 eterična ulja na porast gljive B. cinerea. Pokus je postavljen in vitro, na PDA podlozi s tri količine ulja (3, 5 i 7 mikrolitara po Petrijevoj zdjelici). Najbolji učinak pokazali su anis, kim, timijan, paprena metvica, matičnjak i lavanda.

Uporaba sintetičkih fungicida može povećati kvalitetu i prinos usjeva, ali također može izazvati pojavu rezistentnosti patogena, dok su rezidue pesticida štetne po zdravlje čovjeka i okoliš. Tendencija je sve više koristiti alternativne oblike zaštite bilja kao što su biljni spojevi i ekstrakti poput eteričnih ulja i njihovih komponenti. Time bi se smanjila opasnost po okoliš i čovjeka što bi značajno smanjilo korištenje sintetičkih fungicida. Eterična ulja i njihove komponente moguće je dobiti iz velikog broja biljaka, a njihovo antifungalno djelovanje bilo bi moguće primijeniti u borbi protiv velikog broja uzročnika bolesti uzgajanih biljaka. Djelovanje ulja ovisi o velikom broju čimbenika što može uvjetovati različite učinke na pojedine uzročnike bolesti.

Prema botaničkoj podjeli rod Ambrosia svrstava se u porodicu Asteraceae i red Asterales. Na području Europe utvrđeno je per vrsta roda Ambrosia. To su: A. artemisiifolia, A. trifida, A. tenuifolia, A. psilostachya i A. maritima. Od navedenih vrsta, jedino je A. maritima nativna na europskom kontinentu. Ostale su porijeklom iz Sjeverne Amerike. U flori Hrvatske utvrđena je samo invazivna A. artemisiifolia i nativna A. maritima. U Francuskoj su zabilježene sve navedene vrste roda Ambrosia. Širenje vrste A. trifida proteže se od sjevera (Estonija, Latvija, Litva, Rusija, ..), a A. artemisiifolia, A. tenuifolia i A. psilostachya su zančajnije prisutne u središnjoj i zapadnoj Europi. U Hrvatskoj se također može očekivati pojava ostalih vrsta ovoga roda.