Search

Plan upravljanja istraživačkim podacima SEA LeveL projekta (HRZZ-IP-2019-04-9445).

Pašman i Ugljan dio su ugljansko-pašmanske otočne skupine unutar zadarskih otoka. Otoci su povezani s kopnom trajektnim linijama Zadar – Preko i Biograd – Tkon te brodskom linijom Zadar – Preko, no sve se više aktualizira pitanje povezivanja promatrane prostorne cjeline čvrstom vezom s kopnom, odnosno mostom Pašman-kopno. Uslijed povezivanja mostom i mogućnošću cjelodnevne interakcije s kopnom, moguće su promjene u prostornom razvoju na promatranim otocima. Cilj rada je iznijeti moguće varijante prostornog razvoja promatranih otoka uslijed izgradnje planiranog mosta. Prilikom istraživanja koristilo se više metoda uključujući statističku analizu, kartografsku vizualizaciju uz pomoć GIS alata, analizu relevantne znanstvene i stručne literature, anketno istraživanje provedeno na uzorku od 385 ispitanika s Pašmana i Ugljana te tri dubinska intervjua s predstavnicima akademskog sektora, javne uprave i otočana. Temeljem korištenih metoda prepoznato je 6 ključnih razvojnih čimbenika na otocima koji su poslužili u kreiranju scenarija razvoja. Moguće varijante prostornog razvoja Pašmana i Ugljana u razdoblju od 20 godina nakon izgradnje mosta su Stagnacija, Održivi razvoj i Monokultura turizma. Pašman and Ugljan are part of the Ugljan-Pašman island group within the Zadar archipelago. The islands are currently connected to the mainland by two ferry lines: Zadar –Preko and Biograd – Tkon, but there is also a Zadar – Preko ship connection. The issue of the permanent connection of Pašman and Ugljan to the mainland, i.e. a Pašman-mainland bridge is being discussed presently. In light of the planned construction of the bridge and the possibility of constant interaction with the mainland, changes in spatial development on the islands are possible. The research topic is to present possible variants of spatial development of Pašman and Ugljan, in light of the planned construction of the bridge. Several methods were used in the research, including statistical analysis, cartographic visualization using GIS tools, analysis of relevant scientific literature, as well as a survey conducted on a sample of 385 respondents from Pašman and Ugljan and three in-depth interviews with the representatives of academic sector, public sector and islanders. Based on the methods used, 6 key development factors on the islands were identified, which served in creating the development scenarios. Possible variants of spatial development of Pašman and Ugljan for the period of 20 years after the construction of the Pašman-mainland bridge are Stagnation, Sustainable Development, and Monoculture of Tourism.

Koronakriza koja je nastala nekontroliranim širenjem virusa SARS-CoV-2 iz Kine u vrlo kratkom periodu zahvatila je gotovo sve dijelove svijeta te Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020. godine proglasila je epidemiju. Učinci epidemije bili su izraženi u svim dijelovima svijeta, a veoma je pogođena turistička djelatnost u zemljama koje su izrazito ovisne o prihodima od turizma. Stroge epidemiološke mjere donesene radi sprečavana širenja virusa otežavale su internacionalna putovanja i većina se zemalja okrenula domaćim posjetiteljima. Zaštićena prirodna područja u Hrvatskoj, a posebice nacionalni parkovi (8) i parkovi prirode (11) su zbog drastičnog smanjenja broja posjetitelja zbrajali izrazito velike financijske gubitke naročito u predsezoni (za vrijeme trajanja lockdowna) 2020. jer su bili u potpunosti zatvoreni za posjetitelje. The corona crisis caused by the uncontrolled spread of the SARS-CoV-2 virus from China, in a very short period of time has affected almost all parts of the world and in March 2020 the World Health Organization declared the pandemic. The effects of the pandemic have been pronounced in all parts of the world, with tourism being most affected in countries that highly depend on tourism revenues. Strict epidemiological measures taken to prevent the spread of the virus have hampered international travel, and most countries have turned to domestic visitors. Protected natural areas in Croatia, and especially national parks (8) and nature parks (11) have accumulated extremely large financial losses due to the drastic reduction in the number of visitors, especially in the pre-season (during the lockdown) in 2020 because they were completely closed for visitors.

I sami smo svjesni kako demografska obiljeţja Slavonije, iz godine u godinu, postaju sve nepovoljnija te se sve više i više istraţivanja provodi na tu temu. Prostor Našica vrlo je malo istraţivan, što se posebice odnosi na proučavanje stanovništva i procesa vezanih uz samo stanovništvo. Stoga će ovaj rad analizirati demografska stanja na području Grada Našica, a naglašena će biti stanja od 1991. godine do danas. Analizirat će se ukupno kretanje stanovnika, prirodna promjena, fertilitet te drugi pokazatelji poput gospodarskih struktura, migracija i sličnog. U kasnijem dijelu rada, fokus je na budućim stanjima unutar promatranog područja gdje će se buduća demografska stanja ogledati u projekciji stanovništva. We are aware that the demographic characteristics of Slavonia, throughout several years are becoming increasingly unfavorable and more and more researches are being conducted on this topic. The area of Našice is poorly researched, which especially refers to the study of the population and the processes related to the population itself. Therefore, this thesis will analyze the demographic situation in the area of the City of Našice, and the situation from 1991 to the present will be emphasized. The total population number, natural change, fertility and other indicators such as economic structures, migration and such will be analyzed. In the later part of this thesis, the focus is on future conditions within the observed area.

U radu se analiziraju razni učinci koje nautički turizam ima na okoliš diljem svijeta, ali s naglaskom na Jadransko more i Republiku Hrvatsku. Iako je utjecaj na gospodarstvo ponajprije pozitivan, utjecaj nautičkog turizma na okoliš je uglavnom negativan. Utjecaji nastaju kao posljedica plovidbe nautičkih plovila ili pak kao posljedica izgradnje i rada luka nautičkog turizma u kojima su ta plovila smještena. Za vrijeme plovidbe dolazi do raznih negativnih utjecaja poput tekućeg, krutog i plinovitog otpada, ali i drugih utjecaja poput emitiranja svjetlosti, topline te fizičkog uznemiravanja okoliša. Sve to prvenstveno utječe na biotičke čimbenike okoliša, ali utječe i na abiotičke. Luke nautičkog turizma, a prvenstveno marine, također imaju niz negativnih učinaka na okoliš. Stoga se donosi čitav niz mjera na domicilnoj i međunarodnoj razini kako bi se zaštitilo okoliš u najvećoj mogućoj mjeri te kako bi se postigao održivi razvoj nautičkog turizma. The paper analyses the various impacts that nautical tourism has on the environment around the world, but with an emphasis on the Adriatic Sea and the Republic of Croatia. Although the impact on the economy is primarily positive, the impact of nautical tourism on the environment is mostly negative. Impacts arise as a result of the navigation of nautical vessels or as a consequence of the construction and operation of nautical tourism ports in which these vessels are located. During navigation, there are various negative impacts such as liquid, solid and gaseous waste, but also other impacts such as light, heat and physical disturbance of the environment. All of this primarily affects biotic environmental factors, but it also affects abiotic ones. Nautical tourism ports, and primarily marinas, also have a number of negative effects on the environment. Therefore, a number of measures are adopted at the domicile and international level in order to protect the environment as much as possible and to achieve the sustainable development of nautical tourism.

U ovoj disertaciji je prostornom analizom i kvantitativnim vrednovanjem fizičko-geografskih čimbenika uspostavljen GIS model terenske prohodnosti vozila za kontaktni prostor Đakovačke lesne zaravni i pobrđa Dilj gore. Istraživanje fizičko geografskih čimbenika (reljefa, tla, meteo-klimatskih uvjeta, voda i vegetacije) provedeno je koristeći holistički multidisciplinarni pristup na postojećim i prikupljenim prostornim podatcima temeljem rezultata vlastitih istraživanja, laboratorijskih analiza uzoraka tla (USCS), literaturnih izvora, terenskih mjerenja (digitalni konusni penetrometar) i terenskog kartiranja. Kvaliteta i točnost izvora i rezultata vlastitih istraživanja omogućila je formiranje ulaznih parametara, koji su nakon provedenih analiza strukturirani kroz GIS model koristeći principe neizrazite logike u rasterskoj rezoluciji ćelija 1x1m. Rezultati su omogućili kartografski prikaz i analize dostupnosti područja za 6 različitih tipova vozila kroz scenarije „ljeto/jesen – suho“ i „zima/proljeće – mokro“. Zaključeno je da dominante ograničavajuće čimbenike prohodnosti čine vode (jezera) i vinogradi, dok u periodu „zima/proljeće – mokro“ promjenom meteoroloških uvjeta tlo postaje prevladavajući faktor mobilnosti vozila. In this thesis a GIS model of terrain trafficability of vehicles for the contact area of the Đakovo loess plateau and the Dilj gora foothills promontory was created by spatial analysis and quantitative evaluation of physical-geographical factors. The study of physical-geographical factors (relief, soil, meteo-climatic conditions, water and vegetation) was carried out using a holistic multidisciplinary approach based on existing and collected spatial data, which were based on research results, laboratory analysis of soil samples (USCS), literature sources, field measurements (digital cone penetrometer) and field mapping. The quality and accuracy of the data sources and research results allowed the formation of input parameters, which were structured after analysis by a GIS model using the principles of fuzzy logic in the grid resolution of 1x1m cells. The results provided a "speed made good" mapping and analysis of the availability of the area for 6 different vehicle types through the scenarios "summer/autumn - dry" and "winter/spring - wet". It was concluded that the predominant limiting factors of trafficability are water bodies (lakes) and vineyards, whereas in the "winter/spring - wet" period with the change of meteorological conditions, the soil becomes the predominant factor of vehicle mobility.

U ovom diplomskom radu istražena su geomorfološka obilježja šireg područja Posušja. U radu su analizirani uvjeti oblikovanja reljefa te morfografska, morfometrijska i morfogenetska obilježja toga područja. U radu su korištene metode opće (hipsometrija, nagib padina, vertikalna raščlanjenost i ekspozicija padina) i specifične (analiza drenažne mreže, raspored i gustoća ponikava i generiranje drenažne mreže) morfometrije. Na istraživanom području zabilježeni su fluvijalni, krški, fluviodenudacijski i antropogeni morfogenetski tipovi reljefa. U radu su analizirana geološka i klimatološka obilježja istraživanog područja. Upotrebom GIS softvera, terenskim radom te geomorfološkom analizom i sintezom izrađene su karte koje daju uvid u geomorfološka obilježja šireg područja Posušja. Rezultati ovoga rada trebaju produbiti spoznaje o geomorfološkim obilježjima i evoluciji reljefa šireg područja Posušja. In this master thesis, the geomorphological features of the wider area of Posušje are investigated. The paper analyzes the conditions of relief formation and morphographic, morphogenetic and morphometric characteristics of the area. The methods of general (hypsometry, slope, vertical relief dissection and slope exposure) and specific (drainage network analysis, distribution and density of sinkholes and drainage network generating) morphometry were used. Fluvial, karst, fluviodenudative and anthropogenic relief types have been recorded in the study area.The paper analyzes the geological and climatological characteristics of investtigated area. Maps that provide insight into the geomorphogical features of the wider area of Posušje were created by using GIS software, through field work and with geomorphological analysis and synthesis. These maps were analyzed in the paper. The results of this paper should deepen the knowledge about the geomorphological features and the evolution of the relief of the wider Posušje area.

U ovom radu prikazat će se čimbenici koji utječu na promjene razine mora, te posebno suvremeni uzroci i moguće posljedice eustatičkog porasta razine mora. U glavnom dijelu raspravljat će se o mogućim i stvarnim posljedicama porasta razine mora u obalnim gradovima. Kroz primjere će se prikazati različite strategije i načini borbe gradskih sredina s ovom pojavom danas. S obzirom na trendove, obalni gradovi morat će definirati i dugoročne strategije u odnosu na predviđene promjene razine mora. This paper will present the factors influencing sea level changes, especially contemporary causes and possible consequences of eustatic sea level rise. The main part will discuss the possible and real consequences of rising sea levels in coastal cities. Through examples, different strategies and ways of combating urban areas with this phenomenon today will be presented. Given the trends, coastal cities will also need to define long-term strategies in relation to projected sea level changes.

Dezertifikacija je proces degradacije zemljišta u sušnim, polusušnim te umjereno vlažnim područjima. Prisutna je na svim kontinentima te znanstvenici smatraju da je rezultat klimatskih varijacija/promjena i ljudske aktivnosti. Tema ovog rada je dezertifikacija na primjeru otoka Paga. Cilj rada je ukazati na problem dezertifikacije na spomenutom otoku, te istražiti uzroke istog. U radu se analizira povijest otoka, razvoj poljoprivrede, gospodarstva i turizma te istražiti kako su navedene djelatnosti utjecale na pojavu i širenje dezertifikacije u prošlosti, kao i danas. Uspoređuje se stanje nekad i sad te objasniti što je uzrokovalo promjenu. Također, pretpostavit će se budući procesi, moguće mjere ka poboljšanju situacije te posljedice koje su vidljive na otoku. Pri izradi rada korišteni su sekundarni izvori i statistički podaci. Ova tema je aktualna zbog sve većeg iskorištavanja prirodnih resursa što u konačnici dovodi do degradacije tla, smanjenja bioraznolikosti i erozije. Desertification is a process of land degradation in arid, semi-arid and moderately humid areas. Being present on every continent, the scientists believe it to be the result of climatic variations and human activity. The topic of this paper is desertification of the island of Pag. The goal of the paper is to emphasise the island's potential desertification issue, as well as explore its causes. The paper retrospects on the history, agriculture, tourism and the economy of the island and explore what effect these activities had on the spread and occurrence of desertification in the past, as well as today. The prior and current situation are compared and contrasted in order to analyse the changes that occurred. In addition, future desertification on the island of Pag is projected, as well as consequences of prior desertification and possible measures towards amelioration of the current situation. Sources used during the production of paper include secondary sources alongside statistical data. This topic is currently relevant because of the growing rate of natural resource exploitation which, in turn, leads to erosion, degradation of soil and land, as well as the reduction of biodiversity.

Zagrebački vodonosnik tijelo je definirano strateškim dokumentima Hrvatskih voda, nalazi se u sjeverozapadnoj hrvatskoj na području Grada Zagreba, omeđen Medvednicom na sjeveru te Vukomeričkim Goricama na jugu. Proteže se od Podsuseda na zapadu do Rugvice na jugoistoku grada. Vodne zalihe ovog tijela počele su se ispitivati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, međutim uvid u iste je moguć od šezdesetih godina zbog postojanja karata stanja podzemnih voda. Vodonosnik je jedini izvor pitke vode za Grad Zagreb, Zagrebačku županiju te okolicu, stoga je iznimno važno njegovo očuvanje. Prirodni pritisci i ugroženost vodonosnika izraženi su zbog njegove blizine odnosno njegovog položaja ispod najvećeg gradskog područja u Republici Hrvatskoj. Zaštita vodonosnika, odnosno podzemnih i površinskih voda područja vodonosnika je od velike važnosti zbog očuvanja kvalitete vode i izvornosti ekosustava. The Zagreb Aquifer is a body defined by the strategic documents of Hrvatske vode, located in northwestern Croatia in the area of the City of Zagreb, bordered by Medvednica in the north and Vukomeričke Gorice in the south. It stretches from Podsused in the west to Rugvica in the southeast of the city. The water supplies of this body began to be examined in the 1970s, but insight into them has been possible since the 1960s due to the existence of groundwater status maps. The aquifer is the only source of drinking water for the City of Zagreb, Zagreb County and its surroundings, so its preservation is extremely important. Natural pressures and endangerment of aquifer are expressed due to its proximity and its position below the largest urban area in the Republic of Croatia. The protection of aquifer, ie groundwater and surface water of the aquifer area is of great importance due to the preservation of water quality and ecosystem originality.

Izgrađene površine sve više zamijenjuju prirodne, apsorbirajući više Sunčeve radijacije što utječe na stvaranje značajnih temperaturnih razlika između urbanih i ruralnih područja. Rezultat toga je formiranje urbanog toplinskog otoka (UHI) i lokalnih toplinskih otoka (LUHI). Promjenom obilježja podloge, tj. širenjem izgrađenih površina najčešće dolazi do porasta temperature površine tla (LST). Landsat podacima se pristupilo putem Google Earth Engine-a, napredne platforme za geoprostorne analize, putem koje su izrađene toplinske karte i karte NDVI-a. Na temelju njih analizirane su promjene toplinskih obilježja na šest odabranih primjera u gradu Zagrebu za ljetno razdoblje (2000. i 2019.) te zimsko razdoblje (2000./2001. i 2019./2020). Rezultati su pokazali da je širenje izgrađenih površina dovelo do značajnog porasta LST-a te jačanja intenziteta UHI-a Zagreba. Provedena regresijska analiza i Pearsonov koeficijent korelacije ukazuju na statistički značajnu vezu LST-a i NDVI-a. Built-up areas are increasingly replacing natural ones, absorbing more solar radiation that affects large temperature differences between urban and rural areas. The results are the formation of an urban heat island (UHI) and local heat islands (LUHI). By changing the characteristics of the surface, ie. by the expansion of the built-up area, there is an increase in land surface temperature (LST). Landsat data is accessed through Google Earth Engine, an advanced platform for geospatial analysis, which is used to create heat maps and NDVI maps. Based on them, changes in thermal characteristics of six selected sample areas in the city of Zagreb for the summer period (2000 and 2019) and winter period (2000/2001 and 2019/2020) were analyzed. The results showed that the expansion of the built-up area led to a significant increase in LST and strengthening of the UHI intensity in Zagreb. Regression analysis performed in the paper and the Pearson correlation coefficient indicate a statistically significant relationship between LST and NDVI

Cilj ovog diplomskog rada je usporediti i analizirati potencijale i iskoristivost rudarske geobaštine u Europi i Hrvatskoj. Rad se temelji na teorijskoj analizi dva lokaliteta u europskim zemljama te tri lokaliteta u Hrvatskoj. Kroz osnovnu značajku geoturizma - spajanja prirodnih i kulturnih obilježja lokaliteta, uspoređeni su lokaliteti koji predstavljaju uspješan primjer takve kohezije (europski lokaliteti) te lokaliteti koji svoj potencijal i vrijednosti nisu uspjeli iskoristiti (hrvatski lokaliteti). Nakon teorijske analize zaključeno je kako su europski lokaliteti odličan primjer svjesnog upravljanja turističkim potencijalima te kako na jednostavan način, uz odličnu osnovu, lokaliteti mogu postići odličnu turističku vrijednost. The aim of this work was to compare and analyze the potentials and utilization of mining geo-heritage in Europe and Croatia. The paper is based on a theoretical analysis of two localities in European countries and three localities in Croatia. Through the basic feature of geotourism - the merging of natural and cultural features of localities, localities that represent a successful example of such cohesion (European sites) and sites that failed to exploit their potential and values (Croatian sites) were compared. After theoretical analysis, it was concluded that European sites are an excellent example of conscious management of tourist potentials and that in a simple way, on an excellent basis, localities can achieve excellent tourist value.

Rad se bavi mikroklimom Botaničkog vrta u Zagrebu i toplinskim otokom grada. Proučavane su razlike u temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka između Vrta i okolice, ali i unutar samoga Vrta. U radu su prikazani faktori koji utječu na mikroklimu parkova. To su veličina parka, gustoća vegetacije u parku i sl. This paper deals with the microclimate of the Botanical Garden in Zagreb and the urban heat island. Differences in temperature and relative humidity between the Botanical garden and the surrounding area, as well as within the Botanical garden itself, have been studied. The paper examines the microclimate of parks and factors that impact it, as park size, vegetation density, etc.

U radu su analizirana geomorfološka obilježja žala otoka Hvara. Primjenom metoda terenskog kartiranja, analize satelitskih snimaka te metoda analize i vizualizacije u GIS-u utvrđeno je da otok Hvar ima 247 žala koja čine 3,2 % ukupne duljine obale. Najveći broj žala formiran je u proluvijalnom materijalu na ušćima jednostavnih i složenih jaruga te se stoga očekuje međusobna povezanost veličine drenažnog bazena i površine žala. Žala otoka Hvara su izrazito malena. Samo 9 žala ima površinu veću od 1000 m2, a čak njih 86% je površinom manje od 500 m2. Korelacija između površine drenažnih bazena i svih žala oblikovanih u proluvijalnim plavinama je umjerena, (r=0,61). Međutim, ukoliko se u obzir uzmu samo žala bez antropogenih utjecaja tada korelacija postaje značajna (r=0.8). U radu se također diferenciraju žala oblikovana ispod klifova, žala oblikovana u pijescima eolskog podrijetla te antropogeno formirana žala. The thesis deals with geomorphological properties of the island of Hvar beaches. By means of field mapping, satelite images analyses and visualisation in GIS, it was found out that there are 247 beaches on the island of Hvar. The beaches relate to 3,8 % of the total coastal length. Majority of the beaches are formed in proluvial fan material at the mouth of torrent valleys so the correlation between drainage basin area and beach area is expected. Beaches on the island of Hvar are mostly small. There are only 9 beaches with area bigger than 1000 m2. 86% of the total amount of beaches are smaller than 500m2. The correlation between drainage basin and beach area is moderate (r=0,61). However, if only the beaches without any anthropogenic impact are considered, the correlation becomes significant (r=0,8). Beaches formed under the cliff, beaches formed in aeolian sediments and anthropogenic beaches were also differentiated.

Kanjoni Medveja i Mošćenička draga dvije su najmarkantnije i dimenzijama najveće bujične doline na području primorske padine Učke. U radu su utvrđena morfografska, morfometrijska i morfogenetska obilježja promatranih kanjona. Opća i specifična morfometrijska obilježja reljefa utvrđena su metodama analize digitalnog modela reljefa i kartografskih izvora. Hidrološka analiza izrađena je terenskim promatranjem stanja tokova te metodom ponovljene fotografije. Terenskim radom utvrđeni su geomorfološki tragovi pleistocenske glacijacije na vršnoj zoni Učke što je važno za kontekst postanka promatranih kanjona. Zaključeno je da je morfogeneza ovih kanjona posljedica složenih geoloških, geomorfoloških, klimatskih i paleoklimatskih te hidroloških uvjeta. Medveja and Mošćenička Draga canyons are two largest flash flood valleys on the coastal slope of Učka. The morphographic, morphometric and morphogenetic characteristics of the observed canyons are determined in the paper. The general and specific morphometric relief characteristics were determined using the methods of analysis of the digital elevation model and the cartographic soureces. Hydrological analysis was made by field observation and by repeated photography method. Field work determined the geomorphological traces of Pleistocene glaciation of the Učka peak zone, important for the origine context of the observed canyons. It has been concluded that the morphogenesis of these canyons is a consequence of complex geological, geomorphological, climatic and paleoclomatic and hydrological conditions.

Rad se bavi osjetom ugode u Botaničkom vrtu u 7, 14 i 21 sat u razdoblju od 1. svibnja do 30. studenog 2018. godine. Kao pokazatelj osjeta ugode korišten je termohigrometrijski indeks (THI). Rezultati rada su pokazali da je Botanički vrt pogodniji za boravak ljudi u odnosu na izgrađene površine, te da ima rashlađujući utjecaj. Rezultati rada potvrđuju da je osjet ugode povoljniji na zelenim površinama u gradu u odnosu na izgrađene, te se mogu primijeniti u planiranju aktivnosti na zelenim površinama. The paper deals with the thermal comfort in the Botanical Garden at 7 a.m., 2 p.m. and 9p.m. for the period from May 1 to November 30, 2018. Thermohygrometric index (THI) was used as an indicator of comfort sensation. The results of the research showed thatthe Botanical garden is more favorable as a place for rest than the built-up areas, and that it has a cooling effect. The results of the paper confirm that the thermal comfortis more favorable on the green spaces in the city compared to the built ones, and can be applied in the planning of activities on the green spaces.

Miljevačko područje dio je Sjevernodalmatinske krške zaravni. Nalazi se u trokutu između rijeke Krke, Čikole i planine Promine, a zauzima površinu od 264,89 km2. Geomorfološkom analizom obuhvaćena su morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa. Na temelju izračunatih vrijednosti hipsometrije, nagiba padina i vertikalne raščlanjenosti reljefa uočeno je da je krška zaravan najzastupljenija u hipsometrijskom razredu 200-300 m/nv (74,93%) s prevladavajućim nagibima padina 0-5° (78,27%) na zaravnjenom terenu i slabo raščlanjenim ravnicama (0-30 m/km2). U vezu sa morfometrijskim parametrima reljefa dovedene su i ponikve – dijagnostički oblik krškog reljefa. Kartirano je 286 ponikava. Prosječna gustoća iznosi 1 pon/km2 što ovo područje svrstava u prostor s neznatnom gustoćom prema dosadašnjim istraživanjima ponikava na teritoriju RH. Statističkom analizom prostornog rasporeda i distribucije ponikava ustanovljen je vrlo visok stupanj povezanosti ponikava sa prevladavajućim morfometrijskim kategorijama. U okviru endokrškog reljefa uočena je zastupljenost speleoloških objekata jednostavne morfologije i malih dimenzija. S obzirom na vrstu objekata na istraživanom području prevladavaju jamski objekti (64%). Najviše speleoloških objekata nalazi se na zaravni (56%), u istim morfometrijskim kategorijama kao i ponikve. 40% speleoloških objekata nalazi se u kanjonu Čikole i Krke gdje prevladavaju špiljski objekti za razliku od jama koje su više zastupljene na zaravni. Uz morfometrijska obilježja reljefa analizirana su i strukturnogeomorfološka i egzogeomorfološka obilježja. Uz dominantni krški reljef, na istraživanom području izdvojeni su još fluvijalni, fluviokrški, padinski i antropogeni morfogenetski tip reljefa. Miljevci plateau is part of the North-Dalmatian karst plateau. It's situated between Krka river, Čikola river and mountain Promina with total area of the 264,89 km2. As a part of the geomorphological analysis, morphometric and morphogenetic characteristics were distinguished. Based on calculated values of the hypsometry, slope and vertical relief dissection it’s noticed that most prominent occurrence of karst plateau is linked with the areas ranging 200-300 meters of altitude (74,93%), slope inclination 0-5° (78,27%) and plain relief and weakly dissected plains (0-30 m/km2). Further more, dolines are considered as diagnostic forms of karst. The influence of morphometric parameters on the spatial distribution of the dolines are analysed as well. A total of 286 dolines has been identified in the researched area. According to the recent investigation of doline density on territory of Croatia, this area is classified in area with very low doline density since Miljevci plateau has just 1 doline/km2. A high degree of connection among dolines and prevailing geomorphometric categories is established. Moreover, speleological objects with simple morphology and small dimensions are most frequent. Considering a type of the speleological objects, pits prevail in this area. Most speleological object are found on the plateau (56%) in the same morphometric categories as dolines. 40% of the speleological object are found in canyon of the Čikola and Krka river where caves prevails unlike the pits which are more represented on the plateau. Beside morphometric features of the terrain this paper analyses structural-morphologic and exogeomorphologic characteristics. Along karst relief, fluvial, fluvio-karst, slope and anthropogenic morphogenetic types of the relief formation are determined too.