Search

Cilj rada jest razmotriti PISA, PIRLS i TIMSS rezultate hrvatskih učenika u kontekstu čimbenika kojima se mogu objasniti njihovi uzroci i u skladu s tm sagledati mogućnosti unaprjeđenja predtercijarne razine odgoja i obrazova-nja u Republici Hrvatskoj. U svrhu ostvarenja tog cilja zadatci su analizirati i usporediti rezultate učenika koristeći se međunarodno usporedivim podatcima. Čemu nas uče rezultati ILSA istraživanja o postignućima hrvatskih učenika? Međunarodna ispitivanja pridonose kvaliteti odgojno-obrazovnog sustava jer razmatranjem rezultata tih istraživanja i relevantnih pokazatelja kvalitete odgojno-obrazovnog rada u školi razlučuju se oni pokazatelji koji upućuju na potrebu mijenjanja i poboljšanja pedagoške prakse, a time i osuvremenjivanja rada škole. Preporuke za unaprjeđenje predtercijarne razine odgoja i obrazovanja temeljene na rezultatima učeničkih postignuća predstavljaju doprinos na nacionalnoj razini, tim više što se uviđa potreba za većim brojem znanstvenih radova i stručnih poruka na tu temu.

POLAZIŠTA IZUČAVANJA MENADŽERSKOG RAČUNOVODSTVA HOTELA (Mjesto i uloga menadžerskog računovodstva u menadžment informacijskom i poslovnom sustavu u hotelijerstvu ; Međuzavisnost menadžerskog, troškovnog i financijskog računovodstva u ostvarivanju ciljeva internog obračuna ; Specifičnosti informacijskog sustava hotela ; Profil i edukacija menadžerskog računovođe) ; INSTRUMENTI INTERNOG OBRAČUNA (Pristup izgradnji internog obračuna ; Troškovi i njima srodne kategorije u internom obračunu ; Troškovi i rashodi ; Budžetiranje i kontrola internih rezultata) ; KLASIČNI SUSTAVI I METODE OBRAČUNA TROŠKOVA (Razvoj i osobitosti sustava i metoda obračuna ; Karakteristike obračuna po potpunim stvarnim troškovima ; Karakteristike obračuna po potpunim predviđenim troškovima ; Međuzavisnost obračuna po potpunim i djelomičnim troškovima ; Karakteristike obračuna po djelomičnim troškovima ; Doprinos pokrića kao kriterij ocjene profitabilnosti i popularnosti asortimana hotelske ponude) ; RAČUNOVODSTVO CENTARA ODGOVORNOSTI PO STANDARDIMA SVJETSKE HOTELSKE INDUSTRIJE (Pretpostavke uvođenja računovodstva odgovornosti hotela ; Utjecaj međunarodnih računovodstvenih standarda i načela ; Uniform System of Accounts for the Lodging Industry -USALI ; Model internog izvješćivanja po standardima sustava USALI) RAČUNOVODSTVO I KONCEPTI UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA (Računovodstvo i upravljanje troškovima ; Obračun troškova procesa ; Obračun ciljnih troškova ; Obračun troškova životnog vijeka ; Troškovi kvalitete ; Troškovi okoliša ; Povezanost novih koncepata troškova i prihoda ; Dodana ekonomska vrijednost ; Balanced Scorecard (BSC)uravnoteženi sustav mjerenja rezultata) PRILOZI IZVJEŠTAJI USALI&raquo ; ; ; ; (32 interna izvještaja propisana standardima sustava USALI), POJMOVNIK, LITERATURA, POPIS SKRAĆENICA, POPIS SLIKA, POPIS TABLICA, INDEKS POJMOVA

Iako je pandemija COVID-19 uzrokovala znatne poremećaje i ograničenja u djelovanju poslovnih subjekata, raspravlja se da bi mogla biti jedinstvena prilika za intenziviranje razvoja dugoročno održivih poslovnih praksi. Prema dosadašnjim istraživanjima reagiranja poslovnih subjekata na pandemiju, utvrđeno je da su prioritet dali društvenoj odgovornosti naspram ostvarivanja kratkoročne profitabilnosti. Također, fokus nisu preusmjerili s okolišne dimenzije održivosti, štoviše, kontinuitet njihovog odgovora na pitanja okoliša pokazao se zanimljivim pokazateljem sposobnosti prilagođavanja različitim izazovima. Raspravlja se i o nužnosti daljnjeg standardiziranja nefinancijskog izvještavanja. Prijedlogom nove EU Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti proširuje se broj obveznika nefinancijskog izvještavanja, zahtijeva detaljnije izvještavanje, uvodi obveza neovisne provjere objavljenih informacija, kao i digitalni pristup informacijama putem jedinstvene europske pristupne točke (engl. European Single Access Point). Sukladno tome, kroz ovaj rad cilj je dati pregled dosadašnjih spoznaja o utjecaju pandemije na izvještavanje o održivosti te istaknuti izazove s kojima se poslovni subjekti u aktualnom okruženju susreću. Također, cilj je istražiti izvještaje o održivosti poslovnih subjekata u Hrvatskoj te utvrditi koje pokazatelje odgovornosti za okoliš i društvene odgovornosti pretežno objavljuju, s osvrtom na objave tijekom pandemije.

Sažetak benchmarking rezultata za prvih sedam mjeseci 2015. godine predstavlja pregled sumarnih i mjesečnih ostvarenih ključnih pokazatelja upravljanja prihodima u hotelijerstvu. Upravljanje prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti za prvih 7 mjeseci u 2015. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 212 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana za prvih 7 mjeseci iznosi 65%, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana manja i prosječno iznosi 41%. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji (71%) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (69%) te hoteli veličine 151 do 200 soba (68%). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe za prvih 7 mjeseci još uvijek hoteli na kontinentu (51%), hoteli s 5 zvjezdica (43%) i hoteli s više od 300 soba (45%). Prosječna cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 74 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri (83 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica te iznosi 119 eura. Hoteli 75-150 soba ostvaruju najvišu prosječnu cijenu sobe u visini od 108 eura. Prosječni RevPAR cjelokupnog uzorka za prvih 7 mjeseci 2015. godine iznosi 49 eura. Dok najviši prosječni RevPAR u visini od 58 eura ostvaruju hoteli u Istri, odnosno hoteli s 5 zvjezdica (73 eura), najniži je u hotelima na Kvarneru (38 eura) te u hotelima s 3 zvjezdice (41 euro). Najviši prosječni RevPAR (72 eura) ostvaruje se u hotelima do 75-150 soba. Prosječni TRevPAR na razini cjelokupnog uzorka iznosi 76 eura, odnosno najviši je u Istri (94 eura), u hotelima s 5 zvjezdica (117 eura) te u hotelima veličine 75-150 soba (114 eura). Prosječni ukupni prihod hotela po ostvarenom noćenju za cijeli uzorak iznosi 60 eura, najviši je na Kontinentu 79 eura, u hotelima 5 zvjezdica 110 eura te u hotelima veličine 75-150 soba (90 eura). Promatrajući prosječnu strukturu ukupno ostvarenih prihoda, najznačajniji udio čine prihodi smještaja sa 64%, nakon čega slijede prihodi HIP-a 31%, najam i ostali prihodi 2%, ostala operativna odjeljenja 1% te wellness/ SPA i sport i rekreacija po 1%.

Sažetak benchmarking rezultata predstavlja prikaz metodološkog okvira, te pregled ostvarenih godišnjih ključnih pokazatelja poslovanja u hotelijerstvu, grupiranih u pokazatelje upravljanja prihodima i pokazatelje upravljanja troškovima i internim rezultatima. A) METODOLOŠKI OKVIR Benchmarking izvještaj za 2014. godinu napravljen je temeljem baze podataka benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva (BHH) u kojoj je odabran 61 hotel, koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju za 2014. godinu. Navedeni 61 hotel ukupno posjeduje 16.111 smještajnih jedinica, odnosno čini uzorak od 10 % hotela u Hrvatskoj te 30 % smještajnih jedinica (soba) u hotelima u Hrvatskoj. Kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještaju se iskazuje samo najviša, najniža i srednja vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje 3 hotela. U protivnom, pokazatelj se ne iskazuje. U nastavku se prikazuje struktura hotela prema kriterijima lokacije, kategorije i veličine. Proces punjenja podataka odvija se kao direktan transfer podataka u informacijski sustav putem macro excel datoteke. Uvjet da bi hotel pristupio benchmarkingu te redovito transferirao podatke je implementacija USALI standarda. S tim u svezi mjesečno se unose sve stavke iz skupnog računa dobiti i gubitka (prihodi profi tnih odjeljenja, troškovi profi tnih odjeljenja, neraspoređeni opći troškovi) kao i podaci o raspoloživim i zauzetim sobama te podaci o dolascima i noćenjima. Budući da su u 2014. godini benchmarkingu pristupili i slovenski hoteli, u nekim od tablica prikazat će se i prosječni rezultati slovenskog hotelijerstva, za što se kao izvor koristi CrossBench (CB) baza podataka. B) UPRAVLJANJE PRIHODIMA Upravljanja prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti u 2014. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 365 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana iznosi 66 %, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana puno manja i prosječno iznosi 42 %. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji i Istri (71 %) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (70 %) te hoteli veličine 201 do 250 soba (70 %). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe hoteli na kontinentu (55 %), također hoteli s 4 zvjezdice (44 %) i hoteli veličine 201 – 250 soba (47 %). Prosječna godišnja cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 72 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri, dok maksimalnu godišnju vrijednost prodajne cijene sobe ostvaruju hoteli u Dalmaciji (155 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica (102 eura), no treba napomenuti da je razlika od 13 eura u ostvarenoj prosječnoj cijeni sobe u hotelima 4 i 3 zvjezdice (75 i 62 eura). Najviša prosječna cijena sobe ostvaruje se u hotelima veličine s više od 300 soba (78 eura) dok se najniža ostvaruje u hotelima do 75 soba (58 eura).

Usporedba ključnih pokazatelja upravljanja prihodima u kampovima u Hrvatskoj u protekle tri godine, odnosno od 2017. do 2019., zanimljiva je i važna svima koji se bave kampingom. Do rezultata se došlo na temelju baze podataka Benchmarking kampova u kojoj su odabrana 34 kampa koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju po godinama.

Kada govorino o operativnim ključnim pokazateljima u hotelijerstvu, tada ih obično dijelimo u dvije skupine: top-line performance measures odnosno pokazatelji bazirani na prihodima te bottom-line performance measures odnosno pokazatelji bazirani na ostvarenom rezultatu. Obe skupine pokazatelja iskazuju se na razini hotela ali i na razini pojedinih odjeljenja odnosno centara odgovornosti hotela, poput smještaja, hrane i pića, wellnessa, sporta i slično. Za razliku od pokazatelja koji se baziraju na financijskim izvještajima hotela odnosno bilance, računa dobiti i gubitka i izvještaja o novčanim tokovima, čije su stavke definirane računovodstvenim standardima koji se primjenjuju temeljem zakona o računovodstvu, operativni pokazatelji poslovanja baziraju se na internim izvještajima hotela. Kako bi se osigurala njihova jednoobraznost ali i usporedivost s okruženjem, neophodno je potrebno da hotel ima implementirane standarde izvještavanja u hotelijerstvu odnosno Uniform System of Accounts for Lodging Industry (USALI). Naime, još davne 1926. godine, udruga hotelijera grada New Yorka (Hotel Association of New York City) započela je s definiranjem standarda internog izvještavanja u hotelijerstvu. Prvo izdanje tadašnje edicije Unifrom System of Accounts for Hotels (USAH) je predstavljalo prvi uspješno organiziran pokušaj da hotelijerstvo definira vlastite standarde internog izvještavanja. Već tada se isticalo da je svrha ovih uputa međusobna usporedba pojedinih hotela grada New Yorka. Od davne 1926. godine pa do danas, pod nazivom Uniform System of Accounts for Lodging Industry (USALI), doživjeli su 11 izdanja, pokušavajući se kontinuirano prilagođavati zahtjevima poslovanja hotela kao i novim trendovima u financijskom izvještavanju. Stoga s punim pravom možemo reći, da sagledavajući računovodstvo kao jezik poslovanja, USALI omogućava hotelijerima razgovarati istim dijalektom.

Izvještavanje o okolišu danas je neizostavni instrument sustava upravljanja okolišem i društvene odgovornosti poslovanja. Odluka o izvještavanju o utjecaju na okoliš često ovisi o menadžerskim stavovima i njihovim očekivanjima, pri čemu okvir za izvještavanju čine neobvezujuće međunarodne smjernice i preporuke.

Purpose – Competitive environment is forcing hotels to adapt new methods and techniques for monitoring revenue, cost and business performance. The term and concept of quality is a significant factor of business success. Therefore, more and more hotels incorporate quality costs objectives in their business policies and strategies. The fulfilment of the quality cost objectives requires the hotel to develop and implement quality costing, as well as to implement reliable tools to assess quality. The purpose of this paper is to determine the development of hotel quality costing system, based on previous research and literature review. Approach – This paper provides an overview of current research in the field of hotel quality costing and reporting, based on established knowledge about the hotel quality management system. The research has been done according to the review of articles in academic journals. Conclusions about the requirements for achieving hotel quality accounting system have been drawn. Findings – Previous studies have shown that quality costing and reporting in hotel business is weaker when compared to other industries, and that hotel industry still insufficiently use approach for measuring and managing quality costs. Originality – The study provides insights into the problem of quality costing in the hospitality industry, from the standpoint of measuring and reporting, as tools for assessing hotel impact on the quality system and for improving its business practice. By implementing quality cost system, hotels shall be able to gain bigger market share, enhanced profitability, reduction in quality costs and improve their reputation.

The purpose of this article is to assess the possibilities of benchmarking and performance management, as the basis for providing relevant information for campsites management. It should be noted that currently, campsites are not a part of the global benchmarking process, nor specifics of performance measurement and competitiveness assessment have been developed. In order to overcome this gap, a benchmarking pilot project of campsites in Croatia has been set up. For this purpose, the experiences from hotel benchmarking as well as segment reporting system based on the USALI standards was taken into account. The sample method was used for finding the answer to the research question: “Does the specific of implemented performance measurement and benchmarking in Croatian campsite, ensures for campsite managers all those information relevant for short- and long-term decision making?” The research was conducted from April till October 2016 on the sample of 30 Croatian campsites, which covered 24% of the total accommodation units and all available types and categories of campsites. Special emphasis is put on assessing the information quality and improvement possibility, for requirements of short- and long-term decision making, based on the model of campsites integrated reporting system. New reporting and benchmarking framework could be developed on the level of National Camping Association, which should provide assistance in developing specific reporting standards and preparing software which on a unique basis should support upgraded existing campsites reporting and benchmarking system.

The Oxford English Dictionary (OED) is a descriptive historical dictionary which is based on a growing collection of citations. Its three major editions – the OED1 from 1933, the OED2 from 1989 and the OED3 from 2017, provide the users with an insight into the English language development. Dictionary microstructure, which is the internal structure of individual entries, in the OED follows the same pattern in all editions – spelling first, followed by pronunciation, word class, usage, etymology, inflections, senses, definition, examples, runons. Through different editions, the microstructure developed and made access to entry information simpler and more functional. Oxford English Dictionary (OED) je deskriptivni povijesni rječnik koji je temeljen na rastućoj kolekciji citata. Tri velika izdanja, OED1 iz 1933. godine, OED2 iz 1989. i OED3 iz 2017. godine, pružaju korisnicima uvid u razvoj engleskog jezika. Rječnička mikrostruktura, odnosno unutarnja struktura pojedinih natuknica, slijedi isti uzorak u svim izdanjima. Prvi element je ortografija, slijedi izgovor, vrsta riječi, upotreba, etimologija, sklonidba, značenje, definicija, primjeri i izvedenice. Kroz različita izdanja mikrostruktura se razvijala i učinila pristup informacijama jednostavnijim i funkcionalnijim.

Hrvatsko hotelijerstvo posljednjih godina bilježi značajne stope rasta u pogledu povećanja broja noćenja i dolazaka. Ova godina zasigurno će završiti s dvocifrenom stopom rasta u odnosu na prošlu godinu, no postavlja se pitanje kako je ovaj fizički rast utjecao na financijske pokazatelje poslovanja hrvatskog hotelijerstva. Stoga se u nastavku prezentiraju neki od pokazatelja upravljanja prihodima na reprezentativnom uzorku hotela, koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju za devet mjeseci 2017, 2016, i 2015. godine u bazu podataka Benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva. Rezultati poslovanja se iskazuju na razini Hrvatske i po kategorijama hotela. Uzorak na kojem je provedena analiza sastoji se od ukupno 72 hotela, koji posjeduju 16.017 soba, što čini 29% kapaciteta hrvatskog hotelijerstva.

Period adolescencije je za mlade turbulentan proces kojeg obilježava prilagodba na promjene u tjelesnom, kognitivnom, socijalnom, emocionalnom i bihevioralnom aspektu ličnosti. U ovom periodu se javlja povećana svijest o seksualnosti i mlade vodi želja za eksperimentiranjem, što će se odvijati različito kod svakog pojedinca ovisno o normama i vrijednostima koje posjeduje. Nakon što se dogodi adolescentska trudnoća, mladi se suočavaju s tri izbora – pobačaj, posvajanje ili roditeljstvo. Adolescentska trudnoća je kompleksna pojava koja je rezultat brojnih faktora. Značajnu ulogu će odigrati obiteljska situacija, vršnjaci, mediji, socioekonomska situacija, sociokulturni kontekst, psihosocijalni faktori i biološki faktori. Na adolescentske trudnoće najviše utječu slabe obrazovne i ekonomske prilike te seksualno iskorištavanje. Prevencija rizičnog seksualnog ponašanja u cilju smanjenja broja adolescentskih trudnoća se treba sustavno provoditi kroz školske programe, u obiteljima, u medijima. Seksualna edukacija u hrvatskim školama još uvijek nije uspješno organizirana, no postoje čvrsta nastojanja da se ona ubrzo uvede u školski program. Brojni uspješni svjetski programi seksualne edukacije dokazuju da je školski sustav izvrsno mjesto za formiranje pravilnih stavova i znanja o seksualnosti. Pedagozi imaju značajnu ulogu u savjetovanju adolescenata koji se susreću s problemom adolescentske trudnoće, na način da uz podršku prezentiraju sve mogućnosti koje se tiču odluke o trudnoći i daljnjem školovanju. The period of adolescence is very turbulent and it is marked by adaptation to changes in physical, cognitive, social, emotional and behavioural aspects of personality. During this period, increased sexuality awareness makes adolescents want to experiment, and it will be done in different ways, depending on acquired norms and values. When adolescent pregnancy occurs, adolescents are faces with three options – abortion, adoption, or parenting. Adolescent pregnancy is a complex phenomenon which is a result of numerous factors. Family situation, peers, media, socioeconomic situation, sociocultural context, psychosocial and biological factors, will all play an important role. Adolescent pregnancies are mostly influenced by educational and economic situation, and sexual exploitation. Prevention of risky sexual behaviour aiming to lower the number of adolescent pregnancies is to be systematically conducted in school programmes, families and media. Sexual education in Croatian schools is still not successfully organized, but there are firm indications that it will soon be implemented in the school curriculum. A number of foreign successful sexual education programmes prove that the school system is a very good place to form proper sexuality attitudes and information. Pedagogues have a significant role when it comes to counselling adolescents who are dealing with a pregnancy problem, by supporting and presenting available options for pregnancy and further education.

The aim of this paper is to explore the level of health tourism development in Croatia and the possibilities of improving quality of information through segment reporting by using the framework of accounting and specific industry standards and to enable external presentation and comparison (benchmarking) of internally achieved results. Establishing segment reporting model means respecting specifics of medical, wellness or/and health/spa services, using specialized software supported by an integrated database as a source of information for short- and long-term decision making. The services offered by special hospitals and spa/health resorts on the global tourism market should be better evaluated. This can be achieved by establishing segment reporting system that would follow directions of global trends and strategic documents, the best practice of USALI segment- reporting and benchmarking used in Croatian hotels.

The purpose of the paper is to investigate the possibilities of implementing sustainability reporting in hotel companies. To implement the external sustainability reporting, an internal reporting system based on the requirements of the triple bottom line needs to be established. Such internal reporting systems should help hotel managers to increase revenues and reduce costs and could be a successful tool to overcome the crisis. Main research question is what is the current level of sustainability reporting in hotel companies.The achieved level of sustainability reporting in Croatian hotel companies has been researched in correlation with assessing the current state and possibilites of further development. A comparison between internal reporting requirements and the achieved level of internal reporting reveals a significant gap. The low level of quality of sustainability reporting in Croatia is probably the result of lacking mandatory and uniform reporting criteria about sustainability. Introducing EMAS could solve this, since it provides clear reporting criteria, and includes the mandatory periodic auditing of reported statements. This paper presents a conceptual framework of sustainable reporting for hotel companies in order to improve the quality of sustainability information for short and long term decision making, by combining the USALI (Uniform System of Accounts for Lodging Industry) financial segment information with environmental and social perspectives. The presented model could open different scientific discussions but also challenge further development of sustainability reporting in hotel companies.

Hotel businesses are today oriented toward implementing environmental programmes, reduce costs and improve environmental performance as an effective competitive approach for survival in global markets. The term “green” or “eco” hotel, which describes hotels that strive to be more environmentally friendly through the efficient use of energy, water, and materials while providing quality service, are indicative of environmental management systems (EMS). Their basic orientation is to conservation and preserve by saving water, reducing energy use and solid waste to produce benefits such as reduced costs and liabilities, high return and low-risk investments, increased profits, and positive cash flows. Environmental management accounting (EMA) should be an important a part of hotel management information system, with a particular focus on sustainability-related information, according to the specific needs of management on different hierarchical levels. This paper reviews the role and relationship of environmental management accounting (EMA) in hotel management systems. It will discuss the potential for an EMA framework and ask how managers in the Croatian hospitality industry assess the improvement and protection of the hotel environment.? The main research questions are focused on whether (1) EMA is applied in the Croatian hospitality industry and, if so, (2) to what extent? Answers to these questions will provide data needed to direct and focus its further development. The paper’s findings are base on survey results conducted in large hotel companies in Croatia in late 2009 and early 2010.

The concept of sustainability reporting has emerged from developments in accounting, with roots over a period of the last forty years in a broader sense and in the narrow sense over the last ten years. While the term sustainability accounting is used to describe accounting methods that aim to create and provide high quality information to support a corporation in its movement towards sustainability, sustainability reporting, describes new formalized means of communication, which provides information about corporate sustainability. Sustainability accounting is a framework that can be used to reflect economic, social and environmental impacts and demonstrate their connection. In order to get an idea of whether sustainability reporting has been implemented in Croatian companies, the purpose of the paper is to investigate the achieved level of sustainability reporting in Croatia. The paper will also critically review previous research results about sustainability reporting in the hospitality industry and develop a framework for hotel sustainability reporting, in accordance with the Uniform System of Accounts for the Lodging Industry – USALI (11th edition, 2014), Global Reporting Initiative (GRI) and the new EU Directive about disclosure of non- financial and diversity information.

The purpose of this research is to present the research findings about the application of IFRS 8 Operating Segments in Croatian listed companies and their impact on the quality of financial reporting. The research is focusing on the effects of transition from IAS 14 to IFRS 8 considering changes in the number of reported segments and items disclosed. The initial implementation of IFRS 8 took place in 2009 although the standard was adopted in 2006. This standard was expected to: • Enable investors to see the business through management’s eyes. This means that investors can predict future cash flows more reliably. • Results in consistency between management commentaries and the financial statements, increasing investors’ understanding of communications from the entity’s management • Highlight the risk that management think are important by using management measures • Result in low incremental costs and substantial time savings by using management reporting. This will also mean that more interim reporting will be available. Design / methodology / approach: The paper tends to explore the presence of information on segments according to the IFRS 8 into notes to financial statements in Croatian listed companies for the years 2008, 2010 and 2012. The sample consists of 206 companies that are quoted at Croatian Financial market – Zagreb Stock exchange. Greatest number of enterprises examined come from Accommodation and food service activities (20%), Financial and insurance activities (16%), Manufacture of food products, beverages and tobacco products (10, 7%) Wholesale and retail trade, repair of motor vehicles and motorcycles (9, 7%) and Transportation and storage (5, 8%). Limitations of the sample are that some listed companies included into affiliations are treated as a unique operated segment within the affiliation. As a consequence, those companies do not report any information on their segments since they alone are treated as segments. The research is focusing on the content of information on segments prior to the implementation of IFRS 8 (year 2008), post implementation (year 2010) and improvement of the content of information after the implementation of IFRS 8 (year 2012). The parameters that are examined include: number of segments, segment revenues, operational expenses, earning before tax, depreciation and amortization of segment, assets and liabilities per segment and information on cash flow included in the segment reporting. Findings: Study results show that relatively small number of enterprises in Croatia report information on segments and that the content of these information and number of segments differs in each enterprise. The following table shows the number of enterprises examined and the number of enterprises reporting information on segments in the Notes to financial statements.

Izvor kvalitetnih informacija, koje treba prezentirati internim i eksternim korisnicima treba se temeljiti na harmonizaciji elemenata unutar računovodstvenog informacijskog sustava. U tom kontekstu se izvještavanje internih korisnika (po segmentu) treba temeljiti na odrednicama Međunarodnog standarda računovodstvenog izvještavanja 8 (MSFI/IFRS 8), a izvještavanje eksternih korisnika na odrednicama Direktive 2014/95/EU. U tom kontekstu treba osigurati harmonizaciju informacija za interne i eksterne korisnike, te za donošenje operativnih i strateških poslovnih odluka.

Accounting is an intrinsic part of any business. This paper presents some research results on the role of accounting and other standards in the preparation of internationally accepted business information in Croatian hospitality industry. Primarily, the globally accepted IFRSs are legal requirements for financial reporting of listed companies, but more important are standards that provide preparation of internationally acceptable and understandable business information, prepared in managerial accounting. Croatia has more than 20 year tradition of successful implementing of USALI standards and segment reporting. However, in recent years significant efforts to set up a reporting system on quality (ISO 9001), environment (ISO 14001, EMAS), sustainable development (GRI), or health tourism (USFRS), are recognised. They create starting points for preparing comparable information, without which, is not possible to assess the competitiveness of each hotel in the global environment successfully.

Benchmarking is defined as a set of activities that use performance indicators to assess and manage the performance of organizations. The purpose of this paper is to develop a benchmarking methodology for monitoring business operations at national and international level, with focus on health resorts. The methodology is based on the latest edition of Uniform System of Accounts for Lodging Industry (USALI, 2014) and Uniform System of financial reporting for SPA (USFRS, 2005), adapted to health resorts and focused on financial and non-financial information. The paper discusses the possibilities of successful and sustainable use of health tourism potential at tourism destination and national level, in accordance with the objectives defined by Croatian tourism development strategy. Today's health resort manager is facing new business problems and opportunities. Running a health resort requires the ability to look outside the business for solutions, ideas, and best practices. It allows health resort manager to develop plans for improvements or adoption of specific best practices, usually with the aim of increasing some aspects of performance. The contribution of this paper is in analysing the main KPIs in Croatian health resorts and hotels, based on monthly profit and loss statements for 2013 to determine the most profitable segments of health tourism offer. According to the theoretical framework, best practice and the level of performance measurement in Croatian health resorts, the research recommends the framework for reporting system in health resorts.

Donošenje poslovnih odluka u turizmu i zdravstvenom turizmu treba temeljiti na kvalitetnim informacijama, relevantnim za usmjeravanje sustava ka ostvarenju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva održivog razvoja. Zdravstveni turizam (zbroj medicinskih, wellness i SPA usluga) je onaj selektivni oblik turizma, koji se povezuje sa motivom putovanja koji se povezuje sa prevencijom ili očuvanjem vlastitog zdravlja ili zdravlja nekog člana obitelji. Ovaj segment gostiju očekuje visoku kvalitetu turističkih i zdravstvenih usluga u destinaciji, koja svoj razvoj treba temeljiti na načelima održivog razvoja, osigurati visok tehnološki nivo zdravstvene i hotelske infrastrukture i atraktivnost sadržaja ponude. Da bi se interno ostvareni rezultati ovog segmenta ponude mogli i eksterno uspoređivati, preporuča se primjena odgovarajućih standarda izvješćivanja po segmentu. To se prvenstveno odnosi na primjenu globalnog standarda gospodarstvo MSFI / IFRS 8 (Međunarodni standard financijskog izvješćivanja 8) odnosno globalnog standarda za javni sektor MRSJS / IPSAS 18 (Međunarodni računovodstveni standard javnog sektora). No, treba naglasiti da je na polazištima 9. varijante standarda USALI (Uniform System for the Lodging Industry) izgrađen sustav specifičnih standarda za zdravstveno-turističku ponudu s posebnim naglaskom na izvješćivanje o SPA uslugama. (USFRS - Uniform System of Financial Reporting for SPAs). Primjena ovih standarda je osnova za pripremu informacija, neophodnih za donošenje kratkoročnih poslovnih odluka. No, korisno je ove informacije povezati sa informacijama iz drugih segmenata poslovanja i iz okruženja, čime se osiguravaju informacije za dugoročno upravljanje i to vezano za kvalitetu (ISO 9000ff), okoliš (ISO 14000ff ) i održivi razvoj (GRI, EMAS i drugo).

Zdravstveni turizam je danas jedna od najbrže rastućih vrsta selektivne turističke ponude. Pristup istraživanju mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma u određenoj turističkoj destinaciji, treba temeljiti na prirodnim i kadrovskim resursima, organizacijskom ustroju, dostignutoj razini razvoja zdravstva i turizma, te činjenici da je turizam u Hrvatskoj započeo upravo kao zdravstveni turizam (lječilišta). U strateškom pozicioniranju destinacije zdravstveno- turističke ponude, treba uvažavati načela održivog razvoja, jer se zdravlje ljudi treba promatrati u kontekstu očuvanja planeta zemlje. Stoga će se u ovom radu prezentirati rezultati istraživanja od značaja za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj kao i za strateško pozicioniranje održivog razvoja određene turističke destinacije na tržištu zdravstvenog turizma (studij slučaja turističke destinacije Rab).

Grad Rab je prepoznao potrebu za istraživanjem resursne osnovice i mogućnosti, a kao temeljne pretpostavke daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma na ovom lokalitetu. Navedeno istraživanje je motivirano i odrednicama strateških dokumenata u kojima se definira pozicioniranje ovog oblika selektivne turističke ponude u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) ali i na nacionalnoj razini (dokumenti Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja). Cilj je prve faze ovog istraživanja prepoznati, selektirati i prezentirati resursnu osnovicu i mogućnosti od značaja za razvoj održivog zdravstvenog turizma u turisitčkoj destinaciji - Grad Rab u kojem treba oblikovati prepoznatljivi zdravstveno- turistički proizvod. Sukladno zahtjevima turističke potražnje i mogućnosti turističke ponude Grada Raba, istražiti će se postojeći i potencijalni oblici pripreme i pružanja medicinskih, wellness i SPA usluga. Rezultate prve faze istraživanja treba koristiti kao polazište za promišljanje mogućnosti ostvarivanja višeg nivoa i kvalitete zdravstveno- turističke ponude, a temeljeno na sinergiji odnosa svih sudionika turističke ponude na razini turističke destinacije Rab, a prvenstveno uz uvažavanje odredbi Glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske, te Nacionalne strategije razvoja zdravstvene industrije u PGŽ, odn. turisitčke destinacije Kvarner.

Purpose – Competitive environment and numerous stakeholders’ pressures are forcing hotels to comply their operations with the principles of sustainable development, especially in the field of environmental responsibility. Therefore, more and more of them incorporate environmental objectives in their business policies and strategies. The fulfilment of the environmental objectives requires from hotel to develop and implement environmentally sustainable business practices, as well as to implement reliable tools to assess environmental impact, of which environmental accounting and reporting are particularly emphasized. The purpose of this paper is to determine development of hotel environmental accounting practices, based on previous researches, and literature review, and draw conclusions about possible perspectives that those practices have in ensuring hotel sustainability. Approach - This paper provides an overview of current research in the field of hotel environmental accounting and reporting. Based on established knowledge about hotel environmental responsibility, both globally and in Croatia, we draw conclusions about the requirements for achieving hotel long-term sustainability. Findings - Previous studies have shown that environmental accounting and reporting practice in hotel business is weaker when compared to other activities, and that most hotels still insufficiently use mentioned instruments of environmental management to reduce their environmental footprint and to improve relationship with stakeholders. Originality - The study provides insights into the problem of environmental responsibility of hotels, from the standpoint of environmental accounting and reporting, as tools for assessing hotel impact on the environment and for improving its environmentally sustainable business practice. The ideas for improving hotel environmental efficiency are shaped based on previous findings, so this paper also provides space for further researches of development and usage of environmental accounting and reporting in hotels.

This paper provides a conceptual and methodological framework for measuring customer profitability by introducing a market-oriented managerial accounting system in the hospitality industry. Customer accounting will be examined within the theoretical framework of strategic- oriented accounting. Particular emphasis is placed on the precise specification of the input into a profitability analysis and the measures of the degree of profit concentration among customers. Based on empirical research carried out in Croatian hotels, the aim of this paper is to examine the use of CPA and market-oriented managerial accounting in the Croatian hotel industry. Calculating customer profitability is not possible on the basis of the USALI system. However, marketing planning in hotels focuses on market segmentation, with specific marketing activities and packages targeted at individual market segments or customer groups. Thus there is a mismatch of information, with accountants producing information for departments, whilst revenue managers are making decisions on market segments and customer groups. Therefore, the activity-based costing (ABC) method should be implemented to trace the costs to customer segments (Dunn&Brooks, 1990 ; Noone&Griffin, 1999 ; Jankovic, 2001 ; Collini, 2006 ; Krahmal 2006) and meet the operating data requirements of revenue decision makers. However, the use of ABC in the hotel industry is very limited (Graham 2000 ; Pavlatos&Paggios 2009)

U zemljama članicama EU-a bilježe se mnogobrojne inicijative za poticanje društveno odgovornog poslovanja korporacija, ali i za uvođenje izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. Društveno odgovorno računovodstvodanas se u literaturi često poistovjećuje s računovodstvom održivog razvoja, a također i s praćenjem i izvještavanjem o održivosti poslovnih aktivnosti korporacije te objedinjuje odgovornost u tri dimenzije: društvenu, ekološku i financijsku. Dugoročni učinci ovakvog izvještavanja trebali bi se očitovati u smanjenju onečišćenja i otpada, većim potporama obrazovnim i socijalnim programima, ali i u ostvarenju adekvatnog povrata na uložene resurse.

Računovodstvo okoliša dio je društveno odgovornog računovodstva usmjerenog na mjerenje utjecaja poslovnih odluka na unapređenje i razvoj odnosa prema okolišu, vodeći pri tome računa o informacijskim zahtjevima različitih korisnika.Fokusira se na strukturu troškova okoliša, obveza proizašlih iz korporativne odgovornosti za okoliš kao i onih proizašlih iz neodgovornosti prema okolišu te načinima povećanja vrijednosti ekološki prihvatljive imovine poduzeća. postojeći, tradicionalni računovodstveni sustav potrebno je značajno modificirati kako bi se u sustav eksternog i internog izvještavanja uključilo i izvještavanje o utecajima na okoliš.

Nowadays hotel managers need information to make smart business decisions and achieve planned results. Many authors emphasise that the hotel industry still does not have a properly developed performance measurement system (PMS) that could provide useful information for short and long time decision- making. Rather, it is oriented towards the traditional financial measures and slowly adapts to modern trends (Phillips, 1999 ; Banker et al., 2000 ; Mia & Patiar, 2001 ; Brander Brown & Aktinson 2001 ; Pavlatos & Paggios, 2009, Dittman et al., 2009). Performance measurement is the process of quantifying the efficiency and effectiveness of past actions (Neely, 2002). A developed performance measurement system is required today for meeting the need of extended triple bottom line (Mihalič et al., 2011) This paper reviews the literature of performance measurement in hospitality industry and discusses the implemented models and their weaknesses. The aim of the paper is to examine the use of performance measures in Croatian hospitality industry in order to compare it with the results of several previous surveys. The research results show an increasing implementation of the Uniform System of Accounts for Lodging Industry (USALI) methodology and a growing trend of segment report preparation and their usage by middle and low management. In order to satisfy the requirements of the triple bottom line, it is required to implement an upgraded performance measurement system for Croatian hotel industry with new dimensions and key performance indicators, using the USALI as a starting point.

The aim of this paper is to discuss how to implement segment reporting to realise the full potential of the management accounting system in hotel enterprises. The paper examines the use of segment reporting standards in Croatian hospitality industry and compares the results of four surveys. The results show an increasing implementation of the USALI methodology and a growing trend of segment report preparation and their usage by middle and low management. The findings highlight the need for implementation of an upgraded segment reporting system with new performance measures within the Croatian hotel industry.