Search

Today, tourism as the most important global service industry faces many challenges, which call for innovations. The COVID-19 pandemic has brought tectonic disturbances to the global tourism industry making the need for innovation even greater. This is why innovation is largely fostered through a number of EU funding programs. In tourism, innovations most often include production innovations (new products and services), process innovations (new ways of delivering tourist services), logistical innovations (new ways of providing products/services to tourists), and market innovations (new marketing methods or market behavior). In order to detect the number and types of tourism innovations funded by the EU in the Adriatic-Ionian region (AIR), a research has been done throughout 2020-2022. The main aims of the research question were to detect the projects fostering innovations in sustainable tourism and analyze their innovation capacity. In total, 88 projects were detected fostering innovations in the management of tourist destinations, in business models and sustainable tourism products, in market positioning and promotion of sustainable tourism, or fostering multiple types of innovations. A number of research challenges were encountered, e.g. listed innovations are to be questioned since they are not always in line with the definition of innovation. Rather, the word “innovation” is used to obtain funding but has little to do with the true nature of innovations. An uneven geographical distribution of innovative projects is also noted within the AIR, with non-EU countries substantially lagging behind. Examples of global, European and regional good practices are presented, with a special focus on heritage-related innovations. They reflect possible post-pandemic recovery factors, which are evident in market, product and consumption change. Finally, guidelines for growth and improvements in the development of innovation in the AIR are put forward.

Knjiga je znanstveno-popularnog karaktera, a cilj joj je objasniti načela stvaranja doživljaja pomoću uključivanja svih pet osjeta. Temelji se na tehnikama ekonomije doživljaja kao suvremenog pristupa izgradnji publike u gastronomiji, kulturi i turizmu te postizanja psihološkog zadovoljstva konzumenata. Pored uvodnog, sadrži pet glavnih poglavlja s potpoglavljima. Uvodno se objašnjavaju cilj i svrha knjige, potencijalni korisnici te je predstavljena njena struktura. Prvo poglavlje nosi naslov "Hrana u ekonomiji doživljaja" i objašnjava osnovna načela stvaranja doživljaja pružajući tako znanstveno utemeljenje za daljnju razradu teme. U drugom poglavlju naslova "Veza mozak – hrana" opisano je svih pet osjetila i njihovo funkcioniranje kroz vezu s mozgom. "Kreiranje gastronomskog doživljaja" naslov je trećeg poglavlja, koje pruža konkretne naputke za stvaranje doživljaja kroz pojedine osjete, odnosno kroz višeosjetilne podražaje. Četvrto poglavlje naslova "Hrana i identitet" naglašava njihovu snažnu povezanost, a što se razrađuje kroz sljedeće pod- teme: hrana kao brend, gastrodiplomacija, te hrana i turizam. Posljednje, peto poglavlje, posvećeno je temi "Hrana i umjetnost", a temu predstavlja kroz dvostruku prizmu: hrana u umjetnosti odnosno hrana kao umjetničko djelo. Svako je poglavlje opremljeno referentnom literaturom, a sav tekst u knjizi prate ilustrativni primjeri kako bi se zorno prikazala načela stvaranja doživljaja odnosno pojasnio tekst.

Well-being has been researched from different tourism aspects (social, wellness, rural, backpacker, senior, wildlife, transformative), but there is a void of research focus on well-being in cultural tourism. Moreover, different facets of well-being (subjective, objective, social) are not addressed equally in the existing research. This paper focuses on the case study of Museum of Broken Relationships (MBR) in Zagreb, Croatia with the assumption that the MBR experiences have a relevant influence on objective local well-being, and tourists’ subjective as well as social well-being. Moreover, creative and experiential tourism, offering direct participation in creative experiences, increase the odds for emotional engagement and may positively affect human health. The key pillars of these two concepts are participation and emotional satisfaction and are in direct relation to well-being. Subjective well-being was measured using the Short Warwick-Edinburgh Mental Well-being Scale (SWEMWBS), social well-being used a questionnaire and 11-point Likert Scale metrics, while objective well-being measurement used available statistical data. The research results showed moderate to high subjective well-being for the majority of respondents as well as a rather high sense of trust and belonging revealing social well- being. Along the same line statistical data show a substantial contribution of MBR to the objective local well-being.

U skladu s podacima o klimatskim promjenama, rad predviđa budućnost razvoja turizma na kontinentu.

The role of creative tourism assumes relevant differences in the development of urban and rural territories. In times of saturation of the growth model of large cities, climate change, and the COVID-19 disease, new development dynamics in the tourism sector are needed. This scenario can be taken advantage of by rural territories, in new creative initiatives to attract investments and tourists, and offer sustainable models different from those applied to urban territories. Thus, one of the objectives is to analyse some examples of the most sustainable ways to make less urbanized territories more attractive for Creative Tourism. This study uses primary and secondary sources. The primaries are supported by a quantitative and qualitative analysis of the offer of institutions around the world, focused on Southern Europe, such as Italy, Croatia, Portugal, Spain, and Austria. Differences in the supply of creative activities organized in urban cities versus small towns and rural areas are analyzed. Part of this work results from research on Creative Tourism carried out in four Portuguese regions and coordinated by five Portuguese universities within the scope of the CREATO UR Project. As the main result, the more holistic approach to Creative Tourism seems to have more opportunities for success and to be more sustainable over time. Each institution brings problems of a different nature, regardless of the typology of the territories in which they operate.

Kulturna i turistička iskustva vrlo su ovisna o vizualnim podražajima. U skladu s ekonomijom doživljaja, kulturno-turistički doživljaji se pamte kada se atrakcija temelji na uključivanju svih pet osjetila jer je tada i veća mogućnost doživljavanja emocija. Većina ljudi svijet doživljava kroz osjet vida. Ljudski vid je u odnosu na onaj mnogih drugih sisavaca relativno snažan (za razliku od, primjerice, osjeta mirisa) i većina nas smatra ga primarnim osjetilom. Ovo će izlaganje dati pregled osnovnih vizualnih podražaja koji utječu na doživljaj posjetitelja kulturno-turističke atrakcije te prikazati rezultate istraživanja odnosa između vizualnih podražaja i emocija u kontekstu kulturnog turizma. Svrha izlaganja je pružanje smjernica za dizajn osjetilnih (muzejskih) iskustava. Predstavit će dva mehanizma izazivanja emocija: psihološke čimbenike i umjetničke vizualne podražaje. U kontekstu teorija različitih afektivnih stanja u turističkom okružju, ispituje se povezanost umjetničkih vizualnih podražaja (boja, oblik, simetrija, apstrakcija, složenost itd.) i emocionalnog uzbuđenja kulturnih turista. Metode korištene u istraživanju su pregled literature te specifično dizajnirana metoda stimulacije ispitanika koja se temelji na metodama samoprocjene, odnosno na psihofiziološkim mjerama (stopa vodljivosti kože, pokreti mišića lica kao odgovor na stimulus). Rezultati su pokazali da vizualni podražaji snažnije utječu na uspješnost izazivanja tuge u odnosu na ostale emocije. Osim toga, istraživanje nije donijelo zaključke o jasno definiranim odnosima između vizualnih podražaja i specifičnih emocija, ali primjena općenitih nalaza može pružiti veće razumijevanje mehanizama izazivanja emocija vizualnim podražajima i potaknuti daljnja istraživanja. Osim u domeni turizma, nalazi su primjenjivi i u drugim područjima.

Oštećene i zanemarene povijesne građevine, koje se godinama nisu obnavljale ili su napuštene, uobičajena su obilježja čitave regije središnje Europe. S obzirom na ovaj izazov, pojačan nedostatkom javnog financiranja i strateškog planiranja, projekt ForHeritage promiče izvrsnost u upravljanju baštinom koristeći znanje iz prijašnjih projekata koji se odnose na integrirane pristupe za učinkovito upravljanje konkretnim lokacijama kulturne baštine. Ovi integrirani pristupi podrazumijevaju primjenu inovativnih alata izrađenih u četiri prethodno financirana EU projekta (FORGET HERITAGE, RESTAURA, IFISE, CLIC): integrirani planovi upravljanja, smjernice za uključivanje građana, financijski instrumenti, javno-privatno partnerstvo, cirkularna ekonomija. Zbog složenosti i novosti ovih alata nije ih bilo moguće primijeniti u prošlosti. Projekt ForHeritage koristi postojeće alate i iskustva slijedeći pristup odozgora. Najvažniji aspekt revitalizacije baštine kojim se projekt bavi tiče se socio-ekonomskog upravljanja kulturnim dobrima kako bi se povećali upravljački kapaciteti odgovornih lokalnih dionika. Inače rizik od propadanja baštine postaje neizbježan. U projektu sudjeluje 8 partnera iz 4 zemlje: Hrvatska, Italija, Poljska i Slovenia a pri čemu u svakoj zemlji sudjeluje jedna lokalna/regionalna jedinica lokalne samouprave uz još jednu organizaciju. Iz Hrvatske, pored IRMO-a u projektu sudjeluje i Grad Rijeka. Primjena rezultata isključivo na lokalnoj razini dosad se pokazala nižom od očekivanja pa se očekuje da će transnacionalna suradnja kroz ovaj projekt pokazati značajnije rezultate.

IRMO je kao jedan od partnera u konzorciju angažiran na novom projektu praćenja i vrednovanja projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture. Praćenje i vrednovanje učinaka projekta EPK obveza je svakog grada koji dobije taj naslov, a Rijeka će biti prvi od gradova koji preuzimaju tu obvezu prema novim pravilima propisanima Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o EPK inicijativi od 2020.-2033. Namjera je Europske komisije ovom izmjenom dodatno ispitati učinke projekta na ukupni razvoj gradova te koliko projekt doprinosi definiranim ciljevima inicijative i programa EPK. Glavni cilj projekta je ispitati učinke projekta na ukupni razvoj grada na što se nadovezuju sljedeći specifični ciljevi: Osigurati podlogu i dokaze za donošenje odluka Rijeka 2020 d.o.o.-a davanjem preporuka za ostvarenje ciljeva EPK ; Kreirati bazu podataka rezultata i učinaka projekta EPK Rijeka 2020 koji su generirani prije godine titule kao podlogu za procjenu projekta u 2020. godini ; Izmjeriti i analizirati gospodarske, ekološke, društvene i kulturne rezultate i učinke projekta Rijeka 2020 u naslovnoj godini ; Kreirati bazu podataka rezultata i učinaka projekta EPK Rijeka 2020 koji su generirani nakon preuzimanja titule EPK ; Razviti i implementirati okvir za otvoren i slobodan pristup podacima koji će poslužiti kao ostavština projekta.

This review paper is in the search for connections among visual stimuli and emotions in the context of cultural tourism. Its purpose is to detect the role of the vision-related cues in (cultural) tourists’ emotional arousal which can further be applied in experience design. We focus on two mechanisms of emotion elicitation: psychological factors and artistic visual cues. First, theory of different affective states is analyzed and is put in the context of tourism. Artistic visual cues’ correlation with emotional arousal of cultural tourism consumers (color, form, symmetry, abstraction, complexity, etc.) are further examined. Special focus is on color through the review of different studies taking a transdisciplinary approach. The goal is to systematize the existing knowledge. Even though the research is inconclusive of clear relationships between visual stimuli cues and specific emotions, application of the generic findings, though, may provide greater understanding of the nature of emotion elicitation by visual cues and stimulate further research. Besides tourism, findings may be applicable in other fields.