Search

U radu se analiziraju leksikološka, onomastička i semantička obilježja toponimijskog leksika zabilježenog na obalnome pojasu trogirskoga akvatorija. Također, analiziraju se i reambuliraju dosad objavljene etimologije pojedinih toponimijskih leksema/toponima.

Životne vrijednosti su hijerarhijski organizirane ideje ili vjerovanja o poželjnim ciljevima ili ponašanjima, koja nadilaze specifične situacije te usmjeruju izbor i procjenu doživljenih dogaaja i ponašanja. Jedna od vrijednosti je slobodno vrijeme, koje se može definirati kao vrijeme u kojem osoba ne obavlja plaćeni posao, a sastoji se od dokolice, besposlice i dužnosti. Budući da su istraživanja o odnosu životnih vrijednosti i provoenja slobodnog vremena odraslih osoba vrlo rijetka, provedeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi odnos životnih vrijednosti pojedinaca odrasle dobi s aktivnostima koje provode u slobodnom vremenu. U istraživanju je sudjelovalo 93 muškarca i 117 žena dobi od 30 do 60 godina. Sudionici su rješavali Schwartzov Upitnik vrijednosti i upitnik o provoenju slobodnog vremena te su izvještavali o zadovoljstvu količinom i načinom provoenja te kontroli nad načinom provoenja slobodnog vremena. Rezultati analize najmanjih udaljenosti pokazuju da se vrijednosti nisu rasporedile u vrijednosne tipove predviene Schwartzovom teorijom, već se u području jednog tipa mogu naći vrijednosti drugog/ih tipa/ova. Aktivnosti slobodnog vremena grupirale su se u klastere: obiteljskih dužnosti, brige i dokolice. Sudionici istraživanja su procijenili da su prosječno osrednje zadovoljni količinom i načinom provoenja slobodnog vremena te da uglavnom imaju kontrolu nad načinom provoenja slobodnog vremena. Utvrene su značajne i niske povezanosti meu nekim tipovima vrijednosti i aktivnostima slobodnog vremena, uglavnom očekivanog smjera. Ženama su univerzalizam, nezavisnost, dobrohotnost, sigurnost i postignuće važniji negoli muškarcima. Muškarci su provodili više slobodnog vremena od žena u drijemanju, zabavi, vježbanju i hobijima, a žene od muškaraca u obavljanju kućanskih poslova. Žene i muškarci nisu se razlikovali u zadovoljstvu količinom i načinom provoenja te kontroli nad načinom provoenja slobodnog vremena. Dob nije bila povezana s procjenama tipova vrijednosti. Starije osobe rjee su kupovale, zabavljale se i kontaktirale s prijateljima od mlaih. Dob se nije pokazala povezanom sa zadovoljstvom količinom i načinom provoenja te kontrolom nad načinom provoenja slobodnog vremena. Life values are hierarchically organized ideas or beliefs on preferable goals or behaviors, which transcend specific situations and guide choices and assessment of experienced events and behaviors. One of the values is free time, which can be defined as the time without working on a paid job, and consists of leisure, idleness and duties. Since research on relation between life values and free time in adults is very rare, the study was conducted with the goal of the research to discover relation between life values and free time activities in adults. The sample consisted of 93 men and 117 women age from 30 to 60. Participants answered Schwartz Value Survey, free time questionnaire and reported on satisfaction about quantity and way of spending free time and about control over way of spending free time. Results of smallest space analysis show that values were not divided up among the types predicted by Schwartz's theory, but values belonging to different types can be found within area of one value type. Free time activities grouped into: family duties, care and leisure clusters. Participants were moderately satisfied by quantity and way of spending free time, and mostly had control over way of spending free time. There were low correlations between some value types and free time activities, mostly as predicted. Women found universalism, self-direction, benevolence, security and achievement more important than men did. Men spent more free time napping, entertaining themselves, excersising and doing hobbies than women, while women spent more time doing housework than men. Men and women did not differ in satisfaction about quantity and way of spending free time and in control over spending free time. Age was not related to assessments of value types. Older participants shopped, entertained themselves and were in contact with their friends less than younger ones. Age did not correlate with satisfaction about quantity and way of spending free time and with control over spending free time.

Na uzorku od 31 igrača nogometnog kluba Hajduk Split (prosječna kronološka dob 18,42±1,57) provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja razlika u performansama na natjecateljskoj utakmici pomoću GPS tehnologije. Igrači koji su sudjelovali u istraživanju su članovi kadetske (U-17, 11 ispitanika), juniorske (U-19, 9 ispitanika) i B momčad (U- 21, 11 ispitanika) selekcije. Varijable koje su izmjerene su: Pretrčana udaljenost (m) , broj sprinteva (n kada igrač dostigne brzinu od 16,2 km/h i zadrži je 1 sec), hod (do 4km/h), lagano trčanje (4-17,5 km/h), trčanje (17,5-22,7 km/h) i sprint (22,7+ km/h). Ispitanici su podijeljeni u 3 podskupine ovisno o poziciji koju igraju unutar selekcije: Braniči (N=12), vezni igrači (N=8) i napadači (N=11). Podaci su skupljeni s tri natjecateljske utakmice a uzeti su u obzir samo igrali koji su igrali cijelu utakmicu. Podaci su u prvom koraku obrađeni preko software-a („Gametraka“) proizvođača „SPT performance tracking“ zatim su prebačeni u računalni program Statistica Ver. 13.00 na daljnju statističku obradu. S obzirom na to da kadetska utakmica traje 80 minuta a juniorska i seniorska 90 minuta podaci su ponderirani na način da su se vrijednosti od kadeta podijelile s 8 a vrijednosti od juniora i b momčadi s 9. Dobiveni ponderirani podaci opisuju prosječan učinak igrača u 10 minuta utakmice. Za analizu razlika među kategorijama i pozicijama koristila se univarijatna analiza varijance ANOVA te po potrebi slijedom utvrđene značajne razlike između varijabli, analiza razlika Post hoc LSD. Utvrđene su značajne razlike između kadeta i juniora s b momčadi u varijabli prosječno pretrčano, prosječno prehodano te prosječan broj šprinteva. Međupozicijske razlike su se značajno očitovale u varijablama prosječno pretrčano te prosječno prešprintano između veznih igrača s napadačima i braničima., Sample of 31 soccer player from HNK Hajduk Split (average chronological age 18,42±1,57) was taking part in research with the aim to determine the differences in physical performances during three competitive matches using GPS technology. Players int he research are participants from U-17 (11 players), U-19 (9 players) and second senior team (11 players). Tracked variables were : total distance (m), sprint effort (n when player reach speed of 16.2 km/h and keep it for 1 second), walk (0-4 km/h), jogg (4-17.5 km/h), run (17.5-22.7 km/h) and sprint (over 22.7 km/h). Participants were divided into three groups depends of playing positions: defenders (N=12), midfielders (N=8) and strikers (N=11). Three competitive matches were monitored by GPS technology and data was collected only from players that finished game. First step was to upload datas from devices to software („Gametraka“) manufacturer (SPT performance tracking), then datas are translated to computer programe Statistica Ver 13.00. U-17 game lasts 80 minutes and U-19 and senior game lasts 90 minutes datas from U-17 were divided by 8 and U-19 and second team by 9. Ponded data representing average performance in 10 minutes of game. To analyse differences between selections and playing positions ANOVA and Post hoc LSD test were used where needed. Average distance, walking and sprint effort was greater in second senior team than U-19 and U-17. Midfielders are doing more distance and sprinting than defenders and strikers.

Na uzorku od 31 igrača nogometnog kluba Hajduk Split (prosječna kronološka dob 18,42±1,57) provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja razlika u performansama na natjecateljskoj utakmici pomoću GPS tehnologije. Igrači koji su sudjelovali u istraživanju su članovi kadetske (U-17, 11 ispitanika), juniorske (U-19, 9 ispitanika) i B momčad (U- 21, 11 ispitanika) selekcije. Varijable koje su izmjerene su: Pretrčana udaljenost (m) , broj sprinteva (n kada igrač dostigne brzinu od 16,2 km/h i zadrži je 1 sec), hod (do 4km/h), lagano trčanje (4-17,5 km/h), trčanje (17,5-22,7 km/h) i sprint (22,7+ km/h). Ispitanici su podijeljeni u 3 podskupine ovisno o poziciji koju igraju unutar selekcije: Braniči (N=12), vezni igrači (N=8) i napadači (N=11). Podaci su skupljeni s tri natjecateljske utakmice a uzeti su u obzir samo igrali koji su igrali cijelu utakmicu. Podaci su u prvom koraku obrađeni preko software-a („Gametraka“) proizvođača „SPT performance tracking“ zatim su prebačeni u računalni program Statistica Ver. 13.00 na daljnju statističku obradu. S obzirom na to da kadetska utakmica traje 80 minuta a juniorska i seniorska 90 minuta podaci su ponderirani na način da su se vrijednosti od kadeta podijelile s 8 a vrijednosti od juniora i b momčadi s 9. Dobiveni ponderirani podaci opisuju prosječan učinak igrača u 10 minuta utakmice. Za analizu razlika među kategorijama i pozicijama koristila se univarijatna analiza varijance ANOVA te po potrebi slijedom utvrđene značajne razlike između varijabli, analiza razlika Post hoc LSD. Utvrđene su značajne razlike između kadeta i juniora s b momčadi u varijabli prosječno pretrčano, prosječno prehodano te prosječan broj šprinteva. Međupozicijske razlike su se značajno očitovale u varijablama prosječno pretrčano te prosječno prešprintano između veznih igrača s napadačima i braničima. Sample of 31 soccer player from HNK Hajduk Split (average chronological age 18,42±1,57) was taking part in research with the aim to determine the differences in physical performances during three competitive matches using GPS technology. Players int he research are participants from U-17 (11 players), U-19 (9 players) and second senior team (11 players). Tracked variables were : total distance (m), sprint effort (n when player reach speed of 16.2 km/h and keep it for 1 second), walk (0-4 km/h), jogg (4-17.5 km/h), run (17.5-22.7 km/h) and sprint (over 22.7 km/h). Participants were divided into three groups depends of playing positions: defenders (N=12), midfielders (N=8) and strikers (N=11). Three competitive matches were monitored by GPS technology and data was collected only from players that finished game. First step was to upload datas from devices to software („Gametraka“) manufacturer (SPT performance tracking), then datas are translated to computer programe Statistica Ver 13.00. U-17 game lasts 80 minutes and U-19 and senior game lasts 90 minutes datas from U-17 were divided by 8 and U-19 and second team by 9. Ponded data representing average performance in 10 minutes of game. To analyse differences between selections and playing positions ANOVA and Post hoc LSD test were used where needed. Average distance, walking and sprint effort was greater in second senior team than U-19 and U-17. Midfielders are doing more distance and sprinting than defenders and strikers.

U ovom diplomskom radu obrađena je tema utjecaj depresije, refrakcije i paralakse na grešku stajnice u astronomskoj navigaciji. Astronomska navigacija se bavi pitanjima kako odrediti poziciju broda na otvorenome moru pomoću nebeskih tijela. Metode astronomske navigacije su matematičke koje iz pravilne izmjene položaja nebeskih tijela, omogućuju orijentaciju na otvorenom moru. U diplomskom radu pobliže će se objasniti što su to depresija, refrakcija i paralaksa te njihov utjecaj na grešku stajnice pri određivanju pozicije broda pomoću astronomske navigacije. The topic was discussed in this graduate work the influence of dip of the horizon, refraction, and parallax status in astronomical navigation. Astronomical navigation deals with questions on how to determine the position of a ship on the open sea by means of celestial bodies. The methods of astronomical navigation are mathematical from the correct alteration of the position of celestial bodies, allowing for orientation in the open sea. In graduate work, it will be explained more precisley what these dip of the horizon, refractions and parallaxes are, and their impact on the defect of the station when determining the position of the ship using astronomical navigation.

U radu se na temelju građe prikupljene i interpretirane u okviru inovativnog i potpuno originalnog metodološkog pristupa u onomastici tumači etimologija te gramatička i semantička svojstva imena/imenice Kali, u suvremenom trenutku i kroz povijest. Istraživanje se temeljilo na specijalno osmišljenom upitniku za ispitivanje pojavnosti toponima u različitim rečeničnim kontekstima i u različitim govornim situacijama, s osobitim naglaskom na kategorije roda, broja i padeža, te njihove percepcije u svijesti izvornog govornika. Temeljem dobivenih podataka rekonstruirana je i izvorna kaljska paradigma i analogije koje su dovele do suvremenog stanja, a koje je umnogome drukčije od početnog.

Pri rješavanju klasičnih Luchinsovih problema s posudama s vodom, kod osoba se javlja proces automatizacije, odnosno transfer s namjernih na djelomično nesvjesne kognitivne procese. Ispitanici koji rješavaju Luchinsove probleme pokazuju „Einstellung efekt“, po kojem ispitanici, ako ponovljeno rješavaju probleme istim načinom, mogu biti „zaslijepljeni” za novi i lakši način rješavanja te se mogu držati starog problemskog seta. Rezultati novijih istraživanja pokazuju da u zadacima mišljenja metakognitivne procjene ovise o znakovima kao što su fluentnost odgovora te o postojanju konflikta u inicijalnom odgovoru. Usmjeravajući odgovori stoga bi trebali kroz povećanje automatizacije odgovora ujedno povećati fluentnost i utjecati na metakognitivnu procjenu. Cilj istraživanja bio je ispitati efekte broja usmjeravajućih problema (0, 4 i 10) na vrijeme, procjene težine i način rješavanja dvaju kritičnih Luchinsovih problema s posudama s vodom. Problemi su bili nalik onima u Luchinsovu klasičnom eksperimentu. Svi ispitanici (N=60) prisustvovali su uvježbavanju prije glavnog dijela eksperimenta. Ispitanicima se pomoću računalnog programa mjerilo vrijeme rješavanja problema, kojeg su rješavali na papiru, a zatim su procjenjivali težinu svakog problema. Način rješavanja svakog problema kodiran je naknadno. Analizirali su se utjecaj broja usmjeravajućih problema na procjene težine, način i vrijeme rješavanja kritičnih problema te povezanost između procjena težine i vremena rješavanja kritičnih problema. Procjene težine i vrijeme rješavanja kritičnih problema nisu se razlikovali s obzirom na broj usmjeravajućih problema. Uzroci takvih rezultata mogu se tražiti u pretpostavkama da su ispitanici bili relativno heterogeni i da su kritični problemi bili prejednostavni. Klasični Einstellung efekt potvrđen je. U kontrolnoj skupini (bez usmjeravajućih problema) bilo je manje ispitanika s težim i više s lakšim načinom rješavanja kritičnih problema, dok su u skupini s deset usmjeravajućih problema frekvencije načina rješavanja bile suprotnog smjera. Duže rješavani kritični problemi procijenjeni su težima, a kraće rješavani lakšima, što može biti pokazatelj da osobe upotrebljavaju vrijeme rješavanja problema kao znak koji pomaže u metakognitivnoj procjeni težine problema.

Mišljenje se prema dvoprocesnoj teoriji sastoji od kontroliranog i automatskog procesa obrade informacija. Luchinsov zadatak s posudama može se objasniti tom teorijom pomoću procesa mehanizacije, tj. prijelaza s namjernih na djelomično nesvjesne mentalne aktivnosti. Einstellung efekt pojava je kod rješavanja problema da ponovljeno rješavanje zadataka istim načinom može onemogućiti rješavanje novim načinom rješavanja. Cilj istraživanja bio je ispitati efekte broja usmjeravajućih zadataka (0, 4 i 10) na procjene težine, vrijeme i način rješavanja zadataka s posudama. U istraživanju je sudjelovalo 29 žena i 31 muškarac (N=60). Ispitanicima se pomoću računalnog programa mjerilo vrijeme rješavanja zadataka nakon čega su procjenjivali težinu svakog zadatka, a način rješavanja zadataka kodiran je nakon svih prikupljenih rezultata. Vrijeme rješavanja i procjene težine zadataka nisu se razlikovali s obzirom na broj usmjeravajućih zadataka. U kontrolnoj skupini bilo je manje ispitanika s težim i više s lakšim načinom rješavanja zadataka, dok je iz skupine s deset usmjeravajućih zadataka bilo više ispitanika s težim i manje s lakšim načinom rješavanja zadataka. U prvom kritičnom zadatku nije postojala razlika u vremenu rješavanja s obzirom na način rješavanja zadatka, ali u drugom su ispitanici s lakšim bili brži od ispitanika s težim načinom rješavanja zadataka. Procjene težine zadataka nisu se razlikovale s obzirom na način rješavanja zadataka, ali bile su više za sporije, a niže za brže rješavanje zadataka. Vrijeme rješavanja zadataka skratilo se između prvog i svih zadataka osim drugog, trećeg i devetog, drugog i svih zadataka osim trećeg, sedmog i devetog te trećeg i osmog zadatka, a između osmog i devetog zadatka vrijeme rješavanja se produljilo. Procjene težine zadataka smanjile su se između prvog i svih zadataka osim drugog i sedmog, drugog i svih zadataka, trećeg i osmog te petog i osmog zadatka. According to dual-process theory, thinking is composed of controlled and automatic information process. Luchins' water jar task is an example, for it can elicit the process of mechanization, or transformation from deliberate to partially unconscious mental activities. Einstellung effect is a problem solving phenomenon which blocks participants' perception of new method of task solving after repeated solving of tasks by the same method. The goal of research was to examine the effects of number of priming tasks (0, 4 and 10) on the assessments of difficulty, solving time and method of solving of jar tasks. 29 women and 31 men (N=60) participated in the research. Time of task solving was measured by computer program. Participants assessed task difficulty after every task. After all the results were collected, method of task solving was coded. Solving time and the assessments of task difficulty did not differ in relation to number of priming tasks. There were fewer participants with harder, and more with easier method of task solving in control group, while there were more participants with harder and fewer with easier method of task solving in group with ten priming tasks. There was no difference in solving time in relation to method of task solving in the first critical task, but participants with easier method were faster than those with harder method of task solving in the second task. The assessments of task difficulty did not differ in relation to method of task solving, but were higher for slower, and lower for faster task solving. Time of task solving shortened between first and all tasks, except second, third and ninth, second and all tasks, except third, seventh and ninth, and third and eighth task, while it prolonged between eighth and ninth task. Assessments of task difficulty lowered between first and all tasks, except second and seventh, second and all tasks, third and eighth, and fifth and eighth task.

Autori u radu donose toponomastičku građu Sv. Filipa i Jakova, njegovog zaleđa i obalnog prostora između Turnja i Biograda, prikupljenu terenskim istraživanjem. Nakon uvoda u povijest imena i naseljenosti naselja, građa je sistematizirana i analizirana po jezičnim i semantičkim kriterijima. Na kraju rada autori donose iscrpna kazala, referentno i abecedno, i toponomstičke karte istraženoga prostora.

Politika proširenja Europske unije prema državama jugoistočne Europe nastavak je politike Europske unije ka ujedinjenju cijele Europe u nadnacionalnu državu. Države jugoistočne Europe do sada imaju najkompleksniji put ulaska u EU, a to se očituje kroz mnogo instrumenata uvjetovanosti i ostalih regulacija. Posljedica je to strože politike EU, ali i (ne)zasluge regije i pojedinačnih država. Europska unija uz univerzalne, koristi i individualne regulative koje svaka država kandidat ili potencijalni kandidat mora ispuniti. Interpretacijom službenih dokumenata i ugovora autor pokušava pojasniti sadašnji i povijesni kontekst, ali se osvrće i na mogućnosti proširenja u budućnosti. The EU enlargement policy in the southeastern European countries is continuation of policy of enlargement for all Europe. Aim is association all European countries in one big supranational union. The southeastern countries till now has hardest path to European union and this is reflection of many regulation acts and instruments of requirements. This is consequence of more rigid policy of EU and (non)credit of individual countries and region. In addition, European union uses universal individual acts and regulations which every candidate or potential candidate must accomplish. Interpretation of formal documents and agreements, author want to band current and history context as well as future prediction of enlargement.

U radu su predstavljeni rezultati terenskog toponomastičkog istraživanja provedenog krajem lipnja 2012. u selima/zaselcima Soline, Veli Rat, Verona i Polje. Tumači se oblik i onomastički sadržaj toponimske sintagme Veli Rat, koji se inače koristi za imenovanje krajnjeg sjeverozapadnog dijela Dugoga otoka, područja između dvaju rtova unutar kojih su smještena četiri povijesna sela/zaselka: Soline, Veli Rat, Verona (danas službeno Verunić) i Polje. Na prikupljenoj toponomastičkoj građi oprimjeruju se fonološki sustavi govora Veloga Rata. Građa je opisana i razvrstana u kazala i ubicirana na toponomastičkim kartama.

Analizira se etimologija toponima Žman i Mežanj na dugome otoku.

Analizom odabranih primjera iz toponimije sjevernodalmatinskog otočja utvrđuje se da jedan dio toponimijskog leksika ima samo toponimiji svojstveno značenje ili upotrebu, različito od značenja i upotrebe istih riječi u izvantoponimijskoj upotrebi. Temeljem nekoliko egzaktnih kriterija ta se kategorija riječi određuje kao „specifični toponimijski leksik“. Argumentiraju se i prednosti novoga metodološkog pristupa u istraživanju jadranskoga toponimijskog leksika.

Opisuje se naglasni sustav govora Okruka na Čiovu.

Analizom odabranih primjera iz toponimije sjevernodalmatinskog otočja utvrđuje se da jedan dio toponimijskog leksika ima samo toponimiji svojstveno značenje ili upotrebu, različito od značenja i upotrebe istih riječi u izvantoponimijskoj upotrebi. Temeljem nekoliko egzaktnih kriterija ta se kategorija riječi određuje kao „specifični toponimijski leksik“. Argumentiraju se i prednosti novoga metodološkog pristupa u istraživanju jadranskoga toponimijskog leksika.

Jezična i onomastička analiza terenski prikupljene toponimijske građe

Autor opisuje i analizira trogirske rezultate prenošenja kratkosilaznog naglaska s dočetnog sloga na prethodni i slučajeve nastajanja neetimološke duljine (kanovački naglasak) prilikom prenošenja. Uz to, autor donosi i osnovne razlikovne osobitosti trogirskoga govora te kritički osvrt na dosadašnja opažanja o kanovačkom naglasku u govoru Trogira i okolice.

La traduction des verbes "pouvoir" et "devoir" en croate et inversement, celle des verbes croates "morati", "moći" et "smjeti" en francais, fait surgir un nombre d'icompatibilites dans l'expression des modalites entre le "possible" et le "necessaire" entre les deux langues. Partant d'une analyse contrastive, cet article propose une systematisation de la polysemie des deux verbes francais, donne le schema de la morphogenese de la "non obligation" en francais et definit l'ideogenese et le champ "synonymique" des deux verbes en les mettant en rapport de "subductivite".

U radu autor pokušava utvrditi povijesni i kulturni okvir u kojemu je formirana i čiji je vjeran izraz čiovska toponimija. Uz opis metode prikupljanja više od 650 toponima, na kojima se i temelji ova analiza, građa je sistematizirana prema geografskim i sociološkim motivacijskim impulsima (konfiguracija terena, privredna aktivnost i životni stil stanovništva i sl.). kako je toponomastika ipak primarno lingvistička disciplina, tako će i najvažniji dio ovog rada biti posvećen upravo jezičnim (leksičkim, dijalektološkim, gramatičkim i semantičkim) osobinama čiovske toponimije. Na kraju, autor pokušava utvrditi i neke od najkarakterističnijih osobina čiovske toponimije. Dodatak radu su kazalo i abecedni poopis toponima zajedno s osam toponomastičkih karata.

Klasa imenâ koju najčešće tretiramo kao mikrotoponime uglavnom zadovoljava dva kriterija. Prvo, prostorne granice imenovanih referenata su u pravilu teško odredive (za razliku od brda, uvale, rta, hridi, artefakta koji su jako uočljivi referenti, mikrotoponimi su nazivi čestica zemlje, dijelova naselja, putova i općenito, referenata koji se prostorno preklapaju s drugima). Drugo (i najrelevantnije) mikrotoponimi uvijek, prema kriterijima koji su u radu definirani, spadaju u klasu imena najmanje poznatosti, a to se često svodi na pripadnike jedne jedine obitelji.

Autori u radu analiziraju toponomastičku građu Blata 14. i 15. stoljeća. Sav ovdje predstavljeni i interpretirani materijal dio je građe koju je Serđo Dokoza prikupio u Hrvatskom državnom arhivu u Zadru pripremajući svoju doktorsku disertaciju. Analiza građe je lingvistička, dakle gramatička i semantička, a temeljena je prvenstveno na dobivenom arhivskom materijalu, te informacijama o stanju na terenu prikupljenima sa suvremenih zemljopisnih karata.

Prijevod pogovora i recenzije s hrvatskoga na francuski jezik.

Nisam te nedostatke primijetio u nekoj studioznosti nego u praktičnoj upotrebi. Mogu reći da to nisu samo moja zapažanja nego i mnogih, gotovo svih, svećenika koji su o Priručniku progovorili. Dr. Bošnjak se osvrnuo na jezične izraze, ja se osvrćem na nedostatke rubrika i misnih tekstova.

Istraživanje se fokusira na jezične osobitosti u kulturnom kontekstu rijetko naseljenog mjesta Klake koje se nalazi u široj samoborskoj regiji. Bazira se na podatcima dobivenim putem intervjua s četiri kazivača, a odnosi se na usporedbu načina života 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća i današnju situaciju. Dosadašnja istraživanja izjednačuju govor i običaje tog mjesta s govorima i običajima ostalih sela u okolici i samim Samoborom, a pritom se mjesto Klake može naći samo usputno spomenuto. Osobito nedostaju informacije iz recentnijeg vremena. Cilj ovoga rada je istražiti i razjasniti specifičnosti ovoga kraja, analizirati osobitosti imenskih obrazaca u odnosu na ostala mjesta u regiji te smjestiti navedena obilježja unutar okvira antropologije i onomastike. The research focuses on linguistic peculiarities in the cultural context of the sparsely populated village of Klake, which is located in the wider Samobor region, Croatia. It’s based on data obtained through interviews with four informants and it refers to a comparison of the way of life in the 1950s and 1960s and the current situation. Previous research equates speech and customs with other villages in the surrounding area and Samobor itself, while the village of Klake is only mentioned in passing. There is a particular lack of information from more recent times. The goal of this thesis is to investigate and clarify the specifics of this place, to analyze the peculiarities of name patterns in relation to other places in the region, and to place the mentioned characteristics within the framework of anthropology and onomastics

Glavni je cilj rada prikupljanje i očuvanje onomastičkog blaga. Područje istraživanja je općina Bednja s 25 naselja okruženih gorama i brežuljcima. Geografski izolirano područje uvjetovalo je zadržavanju arhaičnijih oblika u prezimenima. U odnosu na broj stanovnika koji je u posljednjih sedamdesetak godina drastično pao, broj prezimena je ostao relativno jednak. Etimološko podrijetlo je u nadimcima, hipokoristicima, zoonimima i fitonimima iz neposredne okoline nositelja prezimena sa obiljem dijalektalnih obilježja. Mogu se uočiti promjene uvjetovane vremenom, razvojem društva te interferencijom standardnog jezika. Neka prezimena su ipak zbog navedenih razloga nestala ili je više varijeteta jednog prezimena smanjeno na samo jedan. Zbog seobe stanovnika prezimena se rasprostiru na više naselja nego ranije. Utvrđeno je postojanje povezanosti između frekventnosti pojavljivanja nekog prezimena u naselju i naziva ojkonima. Geografski položaj i broj stanovnika nije uvijek najvažniji čimbenik broja ojkonima jednog naselja, no njihova važnost je neosporiva. Korpusna i poredbena analiza dovode do zaključka kako se prezimena utjecajem vremena i društva mijenjaju, gube dijalektalna obilježja i nestaju. Main goal of this paper is to collect and preserve onomastic treasure. Area of research is Bednja county with 25 villages surrounded by mountains and hills. Geographical isolated area caused keeping more archaic forms in last names. While the population drastically decreased in the past seventy years, number of last names stayed relatively the same. Etymological origin is in nicknames, hypocoristics, zoonyms and fitonyms from nearby environment of the bearer’s last name with plenty dialectal features. You can notice the changes caused by time, social development and interference of standard language. Some last names for the reasons mentioned disappeared or multiple varietys of a last name were reduced to one. Due to migration last names are spreaded on more villages than earlier. The link between the frequency of appearing of a curtain last name and oikonym names has been determent. Geographical location and number of residents isn't always the most important factor of oikonyms in a village but their importance is undisputable. Corpus and comparative analysis lead to conclusion that last names with the influence of time and society are changing, losing dialectal features and disappearing.